320 likes | 746 Views
GEOGRAFSKA ASTRONOMIJA Proučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja. Zvijezde prividno kruže oko sjevernog nebeskog pola. Rotating Sky Explorer. Privid je da Zemlja miruje , a da se nebo i objekti na njemu okreće oko nas od istoka prema zapadu. Položaj svemirskih tijela se
E N D
GEOGRAFSKA ASTRONOMIJAProučavamo astronomiju i sva Zemljina gibanja
Privid je da Zemlja miruje , a da se nebo i objekti na njemu okreće oko nas od istoka prema zapadu . Položaj svemirskih tijela se prividno mijenja tijekom dana ( zbog Zemljine rotacije ) i tijekom godine ( zbog Zemljine revolucije ). - Opažamo li svemirska tijela veoma je važno na kojem smo geografskom položaju .
Što vidimo kada se osvrnemo oko sebe? Okomica na vodoravnu podlogu, vertikala, ukazuje na zenit – najvišu točku na nebu. Glavne strane svijeta – istok, jug, zapad i sjever – jedna su od druge pomaknute za pravi kut.
Nebeska sfera • Dnevne staze nebeskih tijela imaju oblik kružnica ( dnevne kružnice ) koje se izdižu ukoso nad horizont • Nebeski ekvator je jedna od dnevnih kružnica ( najveća ) . • Točka “sjeverni nebeski pol” jedina ne sudjeluje u dnevnom kruženju • Astronomski horizont – kružnica na nebeskoj sferi kojoj smo mi u središtu
Visina sjevernog nebeskog pola = geografska širina mjesta opažanja
Nebeska sfera • Dnevni luk – dio dnevne kružnice koji se vidi • Anticirkumpolarne zvijezde – zvijezde kojima je dnevna kružnica cijela ispod horizonta pa ih nikada ne vidimo • Cirkumpolarne zvijezde – zvijezde čije su dnevne kružnice cijele iznad horizonta pa ih vidimo kroz cijelu godinu • Ljeti je Sunčev dnevni luk veći nego zimi, pa nas Sunce duže grije i osvjetljava
Sjevernjača je zvijezda najbliža sjevernom nebeskom polu .Visina Sjevernjače nad horizontom ukazuje na geografsku širinu motritelja .
Dnevno gibanje neba ovisi o položaju promatrača na Zemljinom globusu tj. o geografskoj širini njegova mjesta .
Prividna rotacija nebeske sfere gledana sa različitih mjestana Zemlji (na geogr. širini =45º, na ekvatoru =0º i na polu =90º)
Položaj na Zemlji ustanovljujemo pomoću mreže paralela i meridijana Koliko kilometara (x) odgovara 10 meridijana ?x km/10 = R π (km)/ 1800
-Nebeska kružnica koja odgovara Zemljinom ekvatoru zove se nebeski ekvator .-Sunce se ne giba uvijek istom dnevnom kružnicom . -Gornja kulminacija – točka s najvišim položajem u odnosu na horizont . -Donja kulminacija – točka s najnižim položajem u odnosu na horizont .
ZEMLJINA REVOLUCIJA Zemljina os je nagnuta prema ravnini staze . Kut se zove inklinacija i iznosi 23,50 . Zemlja oko Sunca obilazi po elipsi . Najveća im je udaljenost 1,521·1011 m , a najmanja iznosi 1,471·1011 m . 1 astronomska jedinica – srednja udaljenost Zemlje od Sunca . Iznosi 1,496·1011 m .
Točke (mjesta na horizontu) izlaska i zalaska Sunca se mijenjaju tijekom godine Kako bi to izgledalo da to opažamo s južne Zemljine polutke ?
Depresija horizonta (θ) • cos θ = R / R + h Zbog Zemljine zaobljenosti i atmosferske refrakcije promatrač iznad nadmorske razine zapaža depresiju svog horizonta. Al Birune (973.-1038.) – takvom metodom određivao polumjer Zemlje.
Getaldićeva ideja određivanja polumjera Zemlje • Iz skice : (s/2)2 = ( R + h)2 – R2 s2/4 = R2 + 2 ·R ·h + h2 - R2 h<<R , h2 je zanemarivo malo s2/4 = 2 ·R ·h • R = s2 /8· h Promatrač daleko na horizontu , na jednu i drugu stranu jednako daleko , uočava vrhove jako visokih objekata( 1, 2) visine h.