Bajka , dijete , odrasli...

1. Bajka , dijete , odrasli... Suradnja stručnih suradnika i učitelja s roditeljma

2. Bajka

3. Odgojna vrijednost bajke Složit će se s braniteljima bajke svatko tko poznaje djecu i tko se ozbiljno pozabavio ovim problemom, jer takvome ne treba dokazivati da djeca doživljavaju bajku na sasvim drugačiji način nego odrasli: maćehe , kraljevi, mučila, mistika i praznovjerje samo su – opća stilska sredsva.

4. Razvoj djeteta s obzirom na bajku

5. Rana školska dob Otkrivajući učenicima pravu istinsku ljepotu bajke učitelj razvija njihov estetski doživljaj, oduševljava ih za bolju bajku, ali i suzbija sve eventualne negativne utjecaje. Učitelj mora poznavati bajku u širem rasponu, nadilazeći okvire grimovske i andersenovske bajke. Kako bi se izbjegle minimalističke negativnosti potrebno je poštivati samo dva pravila: 1.Izaberemo djetetu dobru i umjetnički vrijednu bajku . NAJBOLJE OD NAJBOLJEG! 2. Razovaramo s djecom o bajci i detaljno je pojašnjavamo.

6. Motiviranje učenika od 1.do 4. razreda za čitanje bajki Primjerom radionice “ Bajka, dijete, odrasli” pokazat ćemo kako se kroz igru i zabavu djeca mogu motivirati na čitanje bajki. • Voditelji : učitelji od 1. do 4. raz. i knjižničar • Suradnici: pedagog, psiholog Četiri faze projekta: • Obrada odabranih bajki po razredima • Predavanja i radionice za roditelje • Sat lektire u knjižnici • Kviz i igraonice

7. Prva faza - obrada odabranih bajki po razredima 1.razred – Grimm, “ Mudri krojačić” Bajka se čita ili priča , ponekad i uz prezentaciju. Nakon same čarolije riječi koristimo metodu razgovora da se otklone eventualni nesporazumi i svakako upozoriti dijete na ona zrnca ljepote koje nije kadro samo otkriti. 2. Razred – Andersen , H.C. , “ Ružno pače” Bajka se čita kao lektirno štivo kod kuće. U školi se obrađuju ulomci kao motivacija za čitanje cjelovite priče. Doživljajnim putem i čitanjem odrediti: glavne i sporedne likove, postupke i osobine likova, približiti im osnovnu ideju priče kroz čitanje sa zadatkom odrediti poredak slika ( kompoziciju) priče. Učenika drugog razreda postupno uvodimo u analizu književnog lika vođenog učiteljevim pitanjima koja potiču na istraživački pristup.

8. 3. razred-Colodi, Carlo “ Pinokio” Učitelj kod obrade bajke u ovom obrazovnom razdoblju trebao bi utvrditi znanje o bajci , bogatiti usmeni izraz i jezik, a kroz razrađeni plan razjašnjavati nepoznate elemente . Djeca sama kroz bajku, u ovoj dobi ,razvijaju smjerokaz u potrazi za smislom života. 4. razred – ANDERSEN, H.C, “Djevojčica sa žigicama” Učitelj bi trebao iskoristiti ovu socijalnu bajku, naravno, ne mimoilazeći literarnu stranu, za razvijanje socijalnog osjećaja, za buđenje svijesti o nužnosti da se razvijamo kao duboko humana bića koja ne mogu ravnodušno prolaziti pored tuđe nevolje.

9. Gradacija obrade bajke

10. Druga faza – predavanja i radionice za roditelje Predavanja i radionice za roditelje odvijaju se u isto vrijeme, u dvije grupe: Radionica Naslov:Bajka kao sredstvo komunikacije roditelja i djeteta Dob sudionika : roditelji učenika 1. razreda Članovi grupe sjede u krugu i predstavljaju se. Svaki sudionik dobije pripremljeni list očekivanja s pitanjem “ŠTO OČEKUJETE OD OVOG SUSRETA?” koji popune bez prethodnih dogovora, potom ih zajednički prokomentiraju.

11. Glavna aktivnost : • Objašnjavanje razloga rada u radionici • Iznošenje stavova • Rasprava • Anketa : Što sam dobio/la ovim susretom? Po završetku rada prve i druge grupe čitaju se i komentiraju anketna pitanja

12. Predavanja za roditelje : • Naslov : Trebamo li i na koji način djeci čitati bajke ? Mjesto rada : učionica u kojoj je postavljena izložba svih primjeraka bajki iz knjižnice, plakati sa stručnim člancima o bajkama, a osnovna poruka plakata bila bi : “BAJKE NISU STRAŠNIJE OD ŽIVOTA”

13. Voditelj upoznaje roditelje s ciljem susreta. Kao uvod u predavanje čita se članak autorice Maje Flego “ Traži se pas čitač”. • Komentiranje poruke članka: dijete od obitelji traži aktivnog sudionika u zajedničkom čitanju i pričanju bajki.

14. Slijedi predavanje voditelja koji odgovara na 4 pitanja: • 1. Što je bajka? • 2. Trebamo li i na koji način čitati bajke? • 3. Jesu li bajke pretjerano okrutne ? • 4. Moderan pristup bajci kao sredstvu komunikacije?

15. Zajednička aktivnost prve i druge grupe Po završetku rada prve i druge grupe sudionici komentiraju svoje anketne listiće : Neki od odgovora su : Što očekujete od ovog susreta? (radionica) • Malo diskusije vezano uz temu, • Da naučimo nešto, • Savjet o čitanju, • Kako dijete privoliti na čitanje, • Pomoć u odgoju djece ... i sl.

16. Što sam dobio/la ovim susretom?( predavanje ) • Dobio sam objektivniju sliku o bajkama, • Saznanje da premalo čitam djeci, • Pravi pristup u komunikaciji s djecom, • Da je bajka važna u odgoju djece, • Moglo se puno toga naučiti iz predavanja i radionice, • Želja mi je i u buduće biti dio ovakvih sastanaka na temu bajka-dijete, • Bilo bi dobro da bude više ovakvih susreta i sl.

17. Zaključak • Predavanje utječe na stavove roditelja što pokazuju i njihovi odgovori. • Ostvarena očekivanja pokazuju da su rado prihvatili drugačiji pristup komunikcije na relaciji roditelj – dijete – škola kao i potrebu za edukacijom. • Roditeljima možemo ponuditi i knjige koje im mogu pomoći u savladavanju nekih teškoća.

18. Treća faza – sat lektire u knjižnici Obrada bajke “ Trnoružica” primjerena učenicima 1. razreda • Usvajanje književno – teorijskih pojmova • Kostimirani pripovjedač • Učenje kroz igru Vrijeme rada : jedan školski sat Mjesto rada : školska knjižnica

19. Četvrta faza – kviz i igraonica Kviz : • Dvije grupe sastavljene od učenika 2. i 3. raz. • Knjigopitalice su iz knjige “ Andersenove bajke i priče” • Učenici četvrtih razreda su voditelji kviza • Nema pobjednika, svi dobivaju pohvalnice za svoj trud i rad

20. Igraonice : • 1. razred Igra “ Pomozimo Kayu osloboditi Gerdu” • 2. razred Igra “ Izradimo novo ruho” • 3. razred Igra “ Pantomimom do naslova bajke “ • 4. razred Učenici četvrtih razreda pomažu mlađim kolegama u njihovim grupama

21. Postoje mnogi načini da se bajka približi djetetu, da se roditelji približe školi, a da to ne bude samo šturo interpretiranje školskih lektira zadanih planom i programom.

22. Zajedno s bajkom dijete gradi spoznaju da život može biti lijep I kao što ističe Ela Peroci: “ Htjela bih mladim čitateljima dokazati da svaki njihov dan može biti lijep, da svatko među njima može doživjeti bajku. A djeca su mi nebrojeno puta potvrdila da upravo to žele. “ ... Ako bajke odražavaju temeljne uzroke života i ljudskih odnosa – utoliko smo svi mi junaci bajke.”

23. Hvala ! Priredila : Silvana Bjelovučić,dipl.učitelj OŠ Marina Getaldića Dubrovnik, travanj, 2012.