Evica Martinović,prof.

1. TEMA: Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava viđena iz školske knjižnice - iskustvo digitalizacije nastavne građe - primjena stručnih časopisa u nastavi Evica Martinović,prof.

2. proeuropska orijentacija hrvatskoga • školstva Pitanja i dileme:

3. Pitanja prosvjetne javnosti: • Koja iskustva drugih usvojiti? • Kako spojiti europsko i nacionalno? • Što možemo, a što ne možemo uzeti iz našeg naslijeđa? • Kako se istrgnuti iz europskog školskog provincijalizma?

4. Novi pristupi i nove ideje prema školi 21. stoljeća • Učenje je jedno od osnovnih prava čovjeka • Država je dužna stvoriti uvjete za učenje • Doživotno obrazovanje i cjeloživotno učenje

5. Europski edukativni prostor obilježavaju: - “ nova europska škola” – škola visoke transparentnosti, koja će omogućiti da europsko pučanstvo uči o zajedništvu, toleranciji, zajedničkoj odgovornosti i drugim kvalitetama života; - redovni trendovi modernizacije europskog školstva

6. Čimbenici razvoja doživotnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja • tržište (učenje potaknuto zahtjevima tržišta i novih tehnologija) • politika jednakih šansi ( učenje potaknuto primjenom načela jednakih šansi ) • građanstvo (učenje potaknuto potrebom za aktivnim sudjelovanjem u odlučivanju) • kulturni identitet ( učenje svoje i drugih kultura radi jačanja samosvijesti i samopoštovanja) • društvena kohezija ( učenje za život u kulturno pluralnom društvu )

7. samoispunjenje ( učenje radi zadovoljavanja osobnih potreba)  snižavanje dobne granice za umirovljenje  produljivanja trajanja godišnjih odmora  smanjenje broja tjednih radnih sati

8. Neki dokumenti koji prate razvoj koncepcije cjeloživotnog učenja • 1970. An Introduction to Lifelong Education (UNESCO) • 1972. Learning to Be: The Word of Educatin Today and Tom..(UNESCO) • 1973. Recurrent Education: A Strategy for Lifelong Learning(OECD) • 1974. The Learning Society (UNESCO) • 1979. Bridging the Human Gap (UNESCO) • 1979. No Limits TO Learning (Rimski klub) • 1991. Memorandum on Higher Education i Memorandum on Open Distance Learning (Europska komisija ) • 1995. White Paper: Teaching and Learning – towards the learning society (Europska komisija) • 1996. Europska godina cjeloživotnog učenja • 1996. Learning the Treasure Within (UNESCO) • 1997. Towards a Europe of Knowledge (Europska komisija) • 2001. Memorandim on Lifelong Learning (Europska komisija)

9. U Republici Hrvatskoj: sekundarni izvori informacija (časopisi, novine,rezultati projekata i seminara): • Napredak : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu • Obrazovanje odraslih : časopis za obrazovanje odraslih i kulturu • Thelme : časopis za istraživanje edukacije i kulturu • Školske novine • I drugo ....

10. Izvori na internetu i drugi izvori: • Hrvatska u 21. stoljeću : Odgoj i obrazovanje : bijeli dokument o hrvatskom obrazovanju : koncepcija promjena odgojno – obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj • temeljna načela i smjernice razvoja suvremenog obrazovanja • promjene osnovnog (primarnog), obveznog i srednjeg sekundarnog obrazovanja

11. Vodič kroz Hrvatski Nacionalni Obrazovni Standard za osnovnu školu

12. Sveučilište i cjeloživotno učenje Bolonjski proces • Cilj Bolonjskog procesa je savršenija i utjecajnija Europa kroz stvaranje zajedničkog europskog prostora visokog obrazovanja do 2010. godine.

13. Međunarodne i europske smjernice cjeloživotnog učenja • inicijalno obrazovanje i izobrazba trebaju se nastaviti na cjeloživotne mogućnosti učenja dostupne svim građanima • « sustav budućnosti» treba urediti na inovativnim sadržajima i metodama učenja • učenje i rad treba čvršće povezivati kako bi se zadovoljile potrebe koje proizlaze iz rada i slobodnog vremena • akcije se trebaju osobito usmjeriti na društveno rizične grupe • država treba imati važnu ulogu u izradi politika, financiranju i kontroli kvalitete

14. politike treba usmjeriti na smanjenje jaza između obrazovanja mladih i starijih generacija • učenje treba pridonijeti izgradnji društva koje počiva na slobodnoj razmjeni informacija, znanja, dobara i ljudi • imperativ promjena – učenje za učenje (= učenje učenja)

15. Delorsova "Bijela knjiga“ 1994.godZasjedanje Europskog vijeća, Lisabon, 2000.god • Europa je ušla u “ vrijeme znanja “, sa svim posljedicama koje će ta činjenica imati na kulturni, ekonomski i društveni život. • društvo znanja prolazi promjene koje se po veličini mogu usporediti s promjenama koje je donijela industrijska revolucija. .

16. Nove značajke uključuju: -digitalnu tehnologiju -globalnu ekonomiju i društvo -nove modele obitelji -populaciju koja stari -međunarodnu migraciju.

17. Cjeloživotno učenje kao obrazovna strategija • opći ciljevi obrazovanja/odgoja, što se trebaju ostvariti čitavim sustavom cjeloživotnog obrazovanja/odgoja, opisani su u izviješću UNESCO-u Međunarodnog povjerenstva za razvoj obrazovanja za 21. stoljeće.

18. Prema spomenutom izvješću, tijekom života pojedinac mora • Učiti znati • Učiti činiti • Učiti živjeti zajedno • Učiti biti

19. Ciljevi obrazovanja-odgoja tijekom čitava života • poboljšavati kvalitetu znanja i vještina tako da se uči s razumijevanjem , a ne mehaničkim učenjem temeljenom na ponavljanju • koristiti suvremenu informatičku tehnologiju. Koristiti nove tehnološke mogućnosti u obrazovanju na daljinu. • učenje treba maksimalno individualizirati sukladno individualnim razlikama u sposobnostima sklonostima osoba koje uče.

20. razvijati neautoritarnu, netraumatizirajuću podupiruću školskuklimu koja je jedan o najvažnijh čimbenika učinkovitosti obrazovne organizacije. • osigurati kvalitetno trajno obrazovanje nastavnika i trajno poboljšavati njegov status kako bi bio sposoban i motiviran udovoljiti sve većim zahtjevima. Trajnim obrazovanje treba obuhvatiti i ostalo osoblje škole a osobito ravnatelje.

21. Oblici organiziranog učenja • Formalno (školovanje) • Neformalno obrazovanje (s tendencijom njihova povezivanja s informalnim učenjem)

22. Strateški preokret u rješavanju obrazovne/odgojne krize("Kopernikanski obrat" u edukaciji) • uključivanje u obrazovni sustav oblike neformalnog obrazovanja i samoobrazovanja. • obrazovne reforme treba osmišljavati na konceptu cjeloživotnog učenja (Delors).

23. Od modela reprodukcije znanja do modela izgradnje znanja • suvremeno obrazovanje približiti današnjem informacijskom dobu • uvesti promjene i samog sadržaja i nastavnih metoda • naglašava se potreba za obrazovanjem zasnovanim na metodama koje koriste informacijsko-komunikacijske tehnologije • pomak od modela reprodukcije znanja prema modelu izgradnje znanja, koji promatra nastavnike i učenike kao partnere u zajedničkom sudjelovanju na izgradnji baze znanja koju treba usvojiti

24. baza znanja se tijekom izvođenja nastave otkriva i nadopunjuje, pri čemu se koriste različiti izvori inforamcija, a nastavnik ima ulogu mentora učenicima u tom procesu

25. Informacijska pismenostuključuje sposobnost: -prepoznavanja potrebe za informacijom -pronalaženje informacije -analiza i vrednovanje informacije -korištenje informacije -objavljivanje informacija

26. Informacijski pismena osoba jeosoba: • koja je naučila kako učiti • zna na koji je način znanje organizirano • kakonaći informacije koje su joj potrebne • kako preraditi i koristiti nađene informacije na način da i drugi mogu učiti iz njih

27. to je osoba pripremljena za cjeloživotno učenje jer uvijek može pronaći informacije potrebne za bilo koji zadatak ili odluku s kojima se susretne

28. Uloga knjižnica • obrazovno okružje i knjižnica (kao središte koje osigurava informacijske izvore) komplementarno se nadopunjuju i nadograđuju

29. Kako knjižnice mogu utjecati na sustave učenja? • Područja interakcije: - interakcija u području usluga - interakcija u području stvaranja digitalnih repozitorija nastavnog materijala

30. Interakcija u području usluga: • edukacija korisnika  osposobljenost za samostalno učenje na izvorima informacija - poznavanje raznih vrsta izvora informacija i mogućnosti pristupa - razvijanje sposobnosti učinkovite strategije pretraživanja - znanje vrednovanja informacija - znanje interpretiranja rezultata - znanje učinkovitog i etički valjanog prenošenja znanja drugima

31. suradnička uloga pri oblikovanju repozitorija osiguravanjem izvora znanstvenih informacija za potrebe: - tekstova namijenjenih učenju - projekata - izvješća - nastavnih priprema i planova - popisa literature i izvora na drugim medijima

32. Zaključak • novi uvjeti knjižničarima nameću obvezu da: > još profesionalnije i kompetentnije vladaju znanjima iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija > posjeduju vještine u komunikaciji s korisnicima > posjeduju pedagoška znanja i vještine poučavanja