ELEMENTI I KRITERIJI ZA IZRADU MREŽE SREDNJOŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA OBRAZOVANJA

1. ELEMENTI I KRITERIJI ZA IZRADU MREŽE SREDNJOŠKOLSKIH USTANOVA I PROGRAMA OBRAZOVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ Analiza dokumenta za javnu raspravu:

2. ZAKONSKE OSNOVE: A/ Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN br. 87/08. i br. 86/09.), članak 10., • Mrežu škola za svoje područje predlažu osnivači; • Ministarstvo na temelju prijedloga osnivača, izrađuje prijedlog mreže škola za područje Republike Hrvatske; • Mrežu za područje Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi Vlada Republike Hrvatske; B/ Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi, članak 20. • planiranje i razvoj mreže obrazovnihustanova zadaća je u nadležnosti županije- osnivača istih; • prijedloge mreže po županijama utvrdit će predstavnička tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba. C/ Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj od 2005. do 2010. D/ Program gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske;

3. SUDIONICI U IZRADI PRIJEDLOGA I DEFINIRANJA PLANA MREŽE ŠKOLA: • Osnovni nositelji: • Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.-sektorska vijeća • Upravna tijela jedinica lokalne i područne (re­gionalne) samouprave: županije, općine i gradovi u funkciji osnivača • Srednje škole. • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa • Drugi sudionici: • Uredi državne uprave - služba za društvene djelatnosti • Hrvatska gospodarska komora • Hrvatska obrtnička komora • Hrvatski zavod za zapošljavanje. • NE PRIHVATLJIVO ISKLJUČIVANJE SINDIKATA KAO NEPOSREDNO ZAINTERESIRANOG DIONIKA SA POZICIJE ZAŠTITE RADNO PRAVNOG STATUSA ZAPOSLENIKA !!

4. OSNOVE ZA PLANIRANJE MREŽE SREDNJIH ŠKOLA Ciljevi: • uspostavljanje racionalne mreža kvalitetnih školskih ustanova i programa izobrazbe, • dostupnost svim građanima • zadovoljavanje razvojnih potreba društva i podizanje osnovne, opće i strukovne pismenosti te radnih i životnih sposobnosti stanovništva; • poboljšanje kvalitete i učinkovitosti odgoja i obrazovanja, • podizanje prosječne kvalitete obrazovnih postignuća učenika, te • ujednačavanje obrazovnih postignuća učenika koji pripadaju različitim socijalnim skupinama i obrazuju se u različitim lokalnim sredinama.

5. POLAZNE PREMISE PLANIRANJA MREŽE SREDNJIH ŠKOLA: • srednjoškolske ustanove koje čine mrežu škola i • obrazovni programi i njihov raspored po školama-ustanovama koji čine mrežu obrazovnih programa i mrežu srednjih škola po vrstama. • Položaj sjedišta škola određen: - demografski, - geografsko-prometno, - kulturalnim i drugim društvenim faktorima, • Razmještaj po vrstama škola, posebno strukovnih škola: (odnosno mreža obrazovnih programa):mora prioritetno odgovoriti na zahtjev gospodarske okoline!

6. STANJE MREŽE ŠKOLA • 435 ustanova: / „državne“ škole, privatne škole i škole vjerskih zajednica/. • Vrsta programa : / gimnazije, strukovne, umjetničke i posebne škole./ • Broj učenika škole: • od 20 do više od 1.400 učenika, • Po broju razrednih odjela: • od 4 do više od 50.

7. STANJE MREŽE ŠKOLAII. Po programskoj organizaciji: /čiste i polivalentne./ • približno jedna polovina su polivalentne srednje škole sa dva i više obrazovnih programa. • u više od 110 polivalentnih strukovnih škola izvode se dva obrazovna programa. • od ukupnog broja razrednih odjela u približno 20% nastava je kombinirana za dva ili više obrazovnih programa, • od ukupnog broja razrednih odjela 3-godišnjih strukovnih programa, oko jedne polovine su kombinirani s dvije ili više skupina (programa). • od ukupnog broja razrednih odjela četverogodišnjih strukovnih programa u 46,70% su razredni odjeli kombinirani s dvije ili više skupina programa, a od toga 5,60% s tri i više skupina programa.

8. STANJE MREŽE ŠKOLAIII. • Po broju učenika u razrednim odjelima: • od ukupnog broja razrednih odjela trogodišnjih strukovnih programa u 24,50% su razredni odjeli kombinirani s dvije, 12,40% s tri skupine i 2,80% s četiri i više skupina. • u trogodišnjim obrazovnim programima, od ukupnog broja skupina u njih 3% je samo jedan učenik, u 4% su dva učenika, u 4% su tri učenika, u 4,50% su četiri učenika, u 4,30% je pet učenika, u 5% je šest učenika, odnosno u približno 75% obrazovnih skupna nalazi se sedam i više učenika.

9. MOGUĆA ORGANIZACIJE MREŽE ŠKOLA • zadržavanje postojećeg, • spajanje postojećih škola, • ukidanje neke škole u cijelosti ili djelomično, • ustrojavanje područnih škola ili odjela (podružnica), • osnivanje nove srednje škole.

10. ZAKLJUČAK : STANJE • razmještaj srednjoškolskih ustanova (škola) u Republici, osim nekih manjih odstupanja, je ravnomjeran i zadovoljavajući: • u odnosu na lokacije osnovnih škola, • u odnosu na zemljopisne karakteristike i prometnu dostupnost, • sa demografskom stvarnošću pojedinih područja, uočava se ne s razmjer između mogućnosti prijama učenika u srednjoškolske programe i broja učenika koji završavaju osnovnu školu.

11. ZAKJLJUČAK : STANJEII. • Broj djece potencijalnih kandidata za srednju školu godinama je u stalnom padu, a prema gruboj projekciji stanovništva u 2015. i 2016. godini treba očekivati približno 6% manje učenika doraslih za upis u srednju školu. • Stanje mreže nastalo transformacijom centara 1991./ izrada novih gimnazijskih i strukovnih programa, izradom sadržajno sličnih programa s promijenjenim nazivom, uvođenjem novih modela obrazovanja u obrtništvu (tkz. dvojni, pa jedinstveni model - JMO)./ • škole su uvodile nove programe ne ukidajući stare. • mali broj potencijalnih kandidata planira se i više puta veći broj upisnih mjesta.

12. RAZINE DUBINSKE ANALIZE • gospodarske potrebe, • kvalitetu nastavnog procesa, • rezultate ishoda učenika, • ekonomsku održivost, • razmještaj obrazovnih programa u odnosu na potrebe gospodarstva, • broj obrazovnih programa u pojedinoj školi u odnosu na organizaciju nastavnog procesa.

13. RAZINE DUBINSKE ANALIZEII. • kombinirani razredni odjel s više obrazovnih programa u odnosu na organizaciju nastavnog procesa, • kombinirani razredni odjel s više obrazovnih programa u odnosu na kvalitetu izvođenja nastave, • kombinirani razredni odjel s više obrazovnih programa u odnosu mogućnosti opremanja, • kombinirani razredni odjel organiziran s malim skupinama u odnosu na kvalitetu nastave i cijenu koštanja realizacije nastave po obrazovnim programima, • kvaliteta nastave o odnosu na kadrovsku stručnu zastupljenost, te mogućnost zapošljavanja (angažiranja) nastavnika koji ispunjavaju tražene uvjete.

14. OPTIMIZACIJA SREDNJOŠKOLSKE MREŽE: • Kategorije optimizacijskih parametara: • demografski, • zemljopisni, • prometni, • gospodarski i kulturalno-obrazovni podaci, • podaci koji se odnose na školu: /kadrovska popunjenost, materijalno-tehnička opremljenost za izvođenje nastave, prostorni uvjeti, ukupna novčana i materijalna sredstva potrebna za funkcioniranje škole, te novčana i materijalna sredstva potrebna za realizaciju nastave po obrazovnim programima/.

15. NORMATIVNI AKTI I DRUGI DOKUMENTI VAŽNI ZA PLANIRANJEI • Za izradu prijedloga mreže škola temeljna mjerila sadržana su u sljedećim aktima: • Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, • Zakon o strukovnom školstvu • Zakon o obrtu • Državni pedagoški standard srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, • Pravilnik o načinu i postupku utvrđivanja uvjeta za početak rada srednje škole, • Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi.

16. NORMATIVNI AKTI I DRUGI DOKUMENTI VAŽNI ZA PLANIRANJE II • Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu, • Pravilnik o načinu organiziranja i izvođenju nastave u strukovnim školama • Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te o pravima, obvezama, praćenju, vrednovanju i ocjenjivanju naučnika, • Dokumenti Vlade RH: Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013. i Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010., • Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

17. NORMATIVNI AKTI I DRUGI DOKUMENTI VAŽNI ZA PLANIRANJE III • Odluka o sektorima i popis programa obrazovanja, • Rješenja kojima je školi odobreno izvođenje programa obrazovanja (Dopusnica), • Dokumenti o registraciji ustanove kod nadležnog trgovačkog suda, • Godišnje odluke o upisu učenika u srednje škole i ustroju razrednih odjela, • Okvirni obrazovni programi, • Dokumenti kojima se planira gospodarski razvoj županije, • Regionalni operativni programi, • drugi podzakonski akti i upute.

18. MJERILA ZA PLANIRANJE MREŽE SREDNJIH ŠKOLA I UČENIČKIH DOMOVA • Predlaganje plana optimalne mreže srednjih škola: • utemeljuje se na propisanim normama i standardima, • mjerilima izvedenim iz utvrđenih načela, pravila i veličina koje se primjenjuju u srednjem školstvu pri optimalizaciji postojećih i osnivanju novih ustanova, planiranju i provedbi upisa učenika, na ustrojavanju razrednih odjela, u izboru stručnjaka za nastavu te u normiranju nastavnog i drugih vrsta rada.

19. PEDAGOŠKA MJERILA ZA PLANIRANJE OPTIMALNE VELIČINE ŠKOLA I RAZREDNIH ODJELA I. • Srednje škole koje se planiraju u optimalnoj mreži škola moraju zadovoljavati osnovne kvantitativne i organizacijske uvjete i mjerila, i to: • Osnovna organizacijska jedinica u planiranju je razredni odjel. U pravilu, razredni odjel se ustrojava od učenika uključenih u nastavu jednog obrazovnog programa. • Potrebno je u mreži planirati optimalne veličine škola (u pravilu od 16 do 20 razrednih odjela i 400 do 500 učenika). • U većim gradovima, planiranje i osnivanje srednjih škola i s većim brojem razrednih odjela i učenika, osobito kad je riječ o istom ili dva i više programa obrazovanja iz iste struke (obrazovnog sektora) , • U jednoj školskoj zgradi treba planirati rad jedne srednje škole…

20. PEDAGOŠKA MJERILA ZA PLANIRANJE OPTIMALNE VELIČINE ŠKOLA I RAZREDNIH ODJELA II. • Iznimno, srednje škole za rijetka zanimanja, umjetničke škole, škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina i škole za učenike s teškoćama, škole na otocima i na područjima od posebne državne skrbi, škole u brdsko-planinskim područjima te privatne škole s pravom javnosti mogu se organizirati i s manjim brojem razrednih odjela. • Optimalan broj učenika u razrednom odjelu je 24, no razredni odjel može se ustrojiti i s 20 učenika, a ne s više od 28 učenika. /Iznimke utvrđene DPS/, • Razredni odjeli učenika s teškoćama, koji se obrazuju po posebnim nastavnim programima mogu imati do 10 učenika i to s dva ili iznimno tri srodna programa obrazovanja. (????) • U jednom razrednom odjelu za zanimanja u jednogodišnjem, dvogodišnjem, trogodišnjem i troipolgodišnjem trajanju mogu se obrazovati učenici za najviše tri srodna zanimanja s time da je u razrednom odjelu najmanje 6 učenika istog zanimanja. Ne mogu se planirati kombinacije programa čije je trajanje pojedinih dijelova različito, pa makar bili iz iste struke ili istog naziva zanimanja.

21. PEDAGOŠKA MJERILA ZA PLANIRANJE OPTIMALNE VELIČINE ŠKOLA I RAZREDNIH ODJELA III. • U školama sa 150 do 250 učenika mogu se planirati najviše 2 različita četverogodišnja programa obrazovanja ili najviše dvije skupine trogodišnjih programa istih struka pri čemu je moguće planiranje jednog četverogodišnjeg programa i jedne skupine trogodišnjih programa iste struke. • U školama s 250 do 350 učenika moguće je planirati najviše tri obrazovna programa četverogodišnjeg trajanja ili 3 skupine programa trogodišnjeg trajanja istih struka (obrazovnim sektorima) s opcijama kao u prethodnom stavku. • U školama s više od 350 učenika, na svakih slijedećih 240 učenika u četverogodišnjim programima ili 150 učenika u trogodišnjim programima, moguće je (ako je prijeko potrebno) planirati još jedan program obrazovanja, odnosno jednu skupinu trogodišnjih programa iste struke. • U mjestima u kojima postoji samo jedna škola uz normative iz prethodnih točki 9, 10 i 11, mora se planirati kombinacija programa četverogodišnjeg i trogodišnjeg trajanja.

22. PEDAGOŠKA MJERILA ZA PLANIRANJE OPTIMALNE VELIČINE ŠKOLA I RAZREDNIH ODJELA IV. • Nije dopušteno planiranje gimnazijskih kombiniranih razrednih odjela. • Nije dopušteno planiranje kombiniranih razrednih odjela u četverogodišnjim strukovnim programimaosim iznimno, na otocima i područjima od posebne državne skrbi te školama u brdsko-planinskim područjima kada je riječ o programima istog obrazovnog sektora kojima su nastavni planovi i obrazovni sadržaji zajedničkog općeobrazovnog dijela programa identični, a posebni stručni dio visoke razine podudarnosti programskih sadržaja i nastavnog plana po razredima. • Dopušteno je planiranje kombiniranih razrednih odjela u trogodišnjim strukovnim programima kada je riječ o programima istog obrazovnog sektora kojima su nastavni planovi i obrazovni sadržaji zajedničkog općeobrazovnog dijela programa identični, a posebni stručni dio visoke razine podudarnosti programskih sadržaja i nastavnog plana po razredima, te uz kriterije navedene u točki 8. • U mjestima s više srednjih škola nedopustivo je planiranje razrednih odjela u istom programu obrazovanja, osim ako se radi o tkz. čistim školama. Isto pravilo primjenjivati će međužupanijske koordinacije na regionalnoj razini kada se radi o mjestima u neposrednoj blizini. • U planiranju mreže obrazovnih programa, posebno u mjestima sa jednom srednjom školom, mora se voditi briga i o rodnoj strukturi učenika.

23. DEMOGRAFSKI UVJETI ZA PLANIRANJE MREŽE SREDNJIH ŠKOLA • Prema demografskim kretanjima treba očekivati planiranje najvećeg broja srednjih škola u navedenoj optimalnoj veličini, što bi osiguravalo kvalitetno opremanje i rad takvih škola. • Broj stanovnika u gradovima i njihovim gravitirajućim područjima jedna je od najvažnijih osnova i polazište za osnivanje škole i preustroj postojeće mreže srednjih škola. • Ne mogu se osnivati niti planirati lokacije srednje škole u naselju s malim brojem stanovnika,. • Samo iznimno, škola može biti locirana i u manjim naseljima kada je riječ o rijetkim zanimanjima čije obrazovanje je zbog posebnih uvjeta vezano uz određeno područje (kamenoklesari, poljoprivredna zanimanja i slično). • U većim gradovima koji s gravitirajućim područjem imaju više od 15.000 stanovnika, preporučuje se planiranje i škola s više od 500 učenika, • manjim gradovima, škola s manje od 500 učenika, ali ne manje od 350 učenika, • a iznimno (na otocima, u glazbenim i plesnim programima i programima na jezicima nacionalnih manjina) i škola sa 200, ali ne manje od 90 učenika. • /U broj stanovnika za koje se osniva škola uključuju se i stanovnici s tzv. gravitacijskog područja grada (ili naselja) u kojem se osniva ili locira škola

24. DEMOGRAFSKI UVJETI ZA PLANIRANJE MREŽE SREDNJIH ŠKOLA II. Pravila su: • Na gušće naseljenim i prometno vezanim područjima planira se u mreži ili osniva jedna srednja škola optimalne veličine (400 do 500 učenika) na svakih 10.000 do 15.000 stanovnika, uz uvjet da na tom području postoje osnovne škole s dovoljnim brojem učenika u završnom razredu. • Na rjeđe naseljenim područjima osniva jedna srednja škola s najmanje 350 učenika na svakih 7.000do 10.000 stanovnika s tim da udaljenost između tih škola ne može biti manja od 10 kilometara, uz uvjet da na tom području postoje osnovne škole s dovoljnim brojem učenika u završnom razredu. • Na otocima i na prometno izoliranim područjima može se planirati u mreži ili osnivati jedna manja srednja škola (ali ne manja od 8 odnosno 7 razrednih odjela i 180, odnosno 150 učenika ako su jedan iii više programa trogodišnji) na svakih 4.500 do 7.000 stanovnika s tim da udaljenost između tih škola ne može biti manja od 10 kilometara,

25. POTREBE DRUŠTVA I PLANIRANJE STRUKTURE PROGRAMA OBRAZOVANJA • Pri planiranju mreže srednjih škola mora se voditi računa o dva osnovna aspekta potreba: • mora osigurati uključivanje svih završenih osnovaca u srednjoškolsko obrazovanje • pri tom treba zadovoljiti strukturu potreba društva kao i interese i sposobnosti osoba koje se uključuju u srednje škole. • što se tiče interesa i sposobnosti osoba koje će se uključivati u srednje škole treba računati s takvim vrstama i složenošću programa u koje će se moći uspješno uključivati učenici, i to: • približno 70% učenika u gimnazijske (oko 30%), umjetničke (oko 3%) i druge četverogodišnje programe (oko 40%) • oko 30% učenika u trogodišnje i kraće industrijske i druge gospodarske i obrtničke programe.

26. POTREBE DRUŠTVA I PLANIRANJE STRUKTURE PROGRAMA OBRAZOVANJAII. • Mrežu strukovnih škola i mrežu strukovnih programa: • usmjeravaju i određuju gospodarski pokazatelji, ocjena gospodarske razvijenosti na razini županija, • odnose se na razinu gospodarske razvijenosti (prosječni BDP), zaposlenost/nezaposlenost stanovništva i trendove gospodarskog razvoja te spremnosti izdvajanja za obrazovanje. • daje ocjena mogućih ulaganja u obrazovanje na županijskoj razini, kao i drugih relevantnih podataka koji definiraju gospodarski kontekst optimizacije mreže škola. • regionalni operativni programi, kao temeljni razvojni dokumenti kojima se usmjerava regionalni razvoj i koriste pred pristupni fondovi Europske unije.

27. PROSTORNO-TEHNIČKI, KADROVSKI I OSTALI DIDAKTIČKI UVJETI • Škola se planira u mreži škola, u pravilu, na lokaciji na kojoj su već osigurani prostorno-tehnički uvjeti rada koji bez većih ulaganja mogu zadovoljiti propisane standarde. Ne može se planirati lokacija škole na kojoj nema prostorno tehničkih uvjeta niti sigurnih jamstava da će ti uvjeti biti stvoreni u planiranim rokovima. • Što se tiče potrebnih stručnjaka za rad određene vrste škole, treba računati s postojećim nastavnicima na svakom području, ali i s novim stručnjacima za nove vrste programa s tim da se vodi računa o dva važna elementa: - ne smiju se planirati radikalne promjene vrsta programa obrazovanja koje bi dovele do prevelikih promjena u strukturi nastavnika - ne smije se računati sa stručnjacima kojih nema i koje je teško dobiti na pojedinim lokacijama.

28. PROSTORNO-TEHNIČKI, KADROVSKI I OSTALI DIDAKTIČKI UVJETIII. U planiranju škola i programa : • mora se voditi računa i o ostalim važnim uvjetima za rad pojedine vrste škole kao što su raspolaganje s potrebnom didaktičkom opremom ili realna mogućnost njezine kupovine, • zatim razvijenost odgovarajućih djelatnosti u okolici škole, koje podupiru obrazovanje za pojedine vrste zanimanja. • za neke programe može se računati i s poticajnim elementima bogate tradicije i bogatog iskustva u školstvu, • specifični uvjeti dolaze , mogućnost realizacije praktične nastave i vježbi (npr. medicinske sestre i obrtnički programi).

29. PROSTORNO-TEHNIČKI, KADROVSKI I OSTALI DIDAKTIČKI UVJETIIII. Nedopustive su: • trogodišnje strukovne škole bez radionica i ostalih vježbališta za praktičnu nastavu u školi i kod drugih pravnih osoba • poljoprivredne škole bez školskih poljoprivrednih imanja • ugostiteljsko-turističke škole na područjima bez ugostiteljstva i turizma • škole za medicinske sestre u mjestima bez primjerenih bolničkih kapaciteta • pomorske škole u unutrašnjosti i slično • škole s programima za koje se upis uvjetuje određenim sklonostima učenika (likovne, glazbene i sl,) u mjestima kojima gravitira nedovoljan broj učenika završnih razreda osnovnih škola pa nema dovoljne konkurencije.

30. HVALA NA PAŽNJI! Glavni tajnik Sindikata