BAŽDARENJE MJERNOG INSTRUMENTA

1. BAŽDARENJE MJERNOG INSTRUMENTA Dr.sc. Husnija Hasanbegović

2. Šta je baždarenje? • To je provjera ispravnosti mjernog instrumenta • U širem smislu, baždarenje podrazumijeva provjeru valjanosti, pouzdanosti, objektivnosti i osjetljivosti • U užem smislu, baždarenje se odnosi na utvrđivanje standarda-normi mjernog instrumenta pomoću kojih će se vrednovati ispitanikovi radovi ili obilježja (M i SD)

3. Zašto se radi? • Na osnovu sirovih (originalnih bruto rezultata/skorova/bodova) koji se postižu na testovima/mjernim instrumentima ne mogu se međusobno upoređivati uspjesi/rezultati, čak ni u testovima koji mjere isto, pa čak i procenti ne obezbjeđuju pouzdano upoređivanje rezultata postignutim u raznim mjerenjima. • Sirovi rezultati stiču smisao tek kad se dovedu u odnos sa odgovarajućim standardima (utvrđenim normama)

4. Baždarenje mjernih instrumenata je transformiranje sirovih testovnih bodova u standardizovani sistem jedinica na osnovu tog postupka omogućava se upoređivanje testovnih rezultata. • Baždarenjem se dobijaju skale pomoću kojih se očitava prava vrijednost određenog testovnog rezultata.

5. Postoji nekoliko načina • Upoređivanje sa nekom serijom uzrastnih skupina (od kojih svaka reprezentuje određeni uzrast) • Više se upotrebljava u psihologiji, kod mjerenja inteligencije. • Obično se sredinska vrijednost nekih rezultata neke grupe-dobne uzrasti poredi sa rezultatima ispitivane grupe. • To su oni rezultati koje postiže većina (70%) te dobne uzrasti. • Lako ih je primjenjivati, ali su manjkave, zbog dinamike uzrastnih grupa i progresa znanja.

6. Percentilne norme • To je utvrđivanje procenta bodova koje u određenoj grupi taj rezultat nadmašuje. Radi se o utvrđivanju centila i decila, koji se najviše primjenjuju u cilju vrednovanja uspjeha u školi ili nekoj drugoj aktivnosti. • Centili (percentili) su tačke koje distribuciju frekvencija dijele na 100 dijelova a decili na 10. • To su granice između procenata slučajeva i centil preedstavlja tačku ispod koje se nalazi odgovarajući broj slučajeva. • Recimo 120 učenika se prijavljuje na konkursu za neku stipendiju i testira njihov uspjeh u školi. Kada izbaždarite na stotinke dobijete rezulzat 4,03 a to je npr.tačka gdje je taj učenik bolji od 69% slučajeva.

7. I ovo baždarenje je manjkavo i dugotrajno, te se koristi istovremeno i najbolji način baždarenja mjernih instrumenata • Standardizirani bodovi/rezultati (utvrđivanje normi) • Postupak utvrđivanja normi naziva se standardizacija instrumenta • Standardizacija se uvijek obavlja na reprezentativnom uzorku ispitanika određene populacije

8. Kako se radi standardizacija instrumenta? • Istestiraju se ispitanici (ako je mjerni instrument kvantificiran onda su to bruto rezultati ako nije treba ga kvantificirati) • Izračunava se M (dobivamo informaciju da li je rezultat ispitanika iznad ili ispod prosjeka ili je prosječan) • Izračunava se SD (dobivamo informaciju o položaju ispitanika na raspodjeli rezultata populacije kojoj ispitanik pripada) • Rezultat ispitanika vrednuje se sa rezultatom populacije kome ispitanik pripada a to se radi pretvaranjem bruto rezultata u z – standardizirane vrijednosti z = X-M SD Rezultati se jedino mogu međusobno uporediti ako su standardizirani

9. Kod humanističkih znanosti norme instrumenata koje su baždarene je potrebno s vremena na vrijeme provjeravati. Zašto? • Dobiveni rezultati se vrednuju na temelju usporedbe sa rezultatima koje postižu drugi ispitanici koji pripadaju istoj populaciji • Populaciju najčešće definiraju sociodemografska obilježja: • dob • spol • obrazovni nivo • socioekonomski status • teritorijalna pripadnost • Koje će biti istaknuto zavisi o obilježju koje instrument mjeri