Kreiranje i promocija kulturnih turističkih proizvoda

1. WINE TOUR PROJEKT OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA Kreiranje i promocija kulturnih turističkih proizvoda Tomislav Panenić, mag.oec.uni.spec. veljača 2013.

2. TURISTIČKA PONUDA Pojam turističke ponude nužno je razmatrati u najširem smislu i ona „uključuje sve gospodarske i društvene sudionike jedne zemlje, koji na direktan ili indirektan način pridonose širenju i različitosti ukupne ponude i time mogućem povećanju turističke potrošnje, kao ekonomske rezultante privremenog boravka domaćih i inozemnih turista.“ (Pirjevec, 1998)

3. TURISTIČKA PONUDA • resursi/atrakcije (od prirodnih do umjetnih atrakcija, uključujući i zabavu), • ugostiteljstvo (smještaj, prehrana i druge prateće usluge), • turistička infrastruktura (TIC, signalizacija, Internet,…) • prijevoz (zračni, željeznički, brodski, autobusni, rent-a-car), • turističko posredništvo (turističke agencije, turoperatori) • organizacije turizma (nacionalne, regionalne i lokalne turističke zajednice, razne udruge u turizmu), • trgovina (usluge trgovine na malo) itd.

4. TURISTIČKI RESURSI TURISTIČKI RESURSI obuhvaćaju prirodna ili društvena dobra koja se mogu gospodarski iskoristiti (valorizirati), odnosno privesti korisnoj svrsi u turizmu nekog područja. Rječnik turizma (2001.) KULTURNI RESURSI obuhvaćaju materijalnu i nematerijalnu kulturno-povijesnu baštinu koja se može privesti svrsi u turizmu nekog područja i gospodarski iskoristiti (valorizirati). SVAKA KULTURNA TURISTIČKA ATRAKCIJA JE KULTURNI/PRIRODNI RESURS, NO SVAKI KULTURNO-POVIJESNI RESURS NE MORA BITI TURISTIČKA ATRAKCIJA!

5. TURISTIČKE ATRAKCIJE Kulturnomturističkom atrakcijom može smatrati kulturni resurskoji svojim atributima može privući ili već privlači turiste da posjete određenuturističku destinaciju i predstavlja osnovu razvoja turizma tog područja. Kulturni objekti, znamenitosti ili kulturni događaji nisu atrakcije same po sebi. Oni atrakcijama postaju tek kada ih turistički sustav označi i uzdigne do razine atrakcije.

6. TURISTIČKE ATRAKCIJE Osnovnim vrstama atrakcija smatraju se one koje je stvorila priroda i one koje je stvorio čovjek Primarne atrakcije stvaraju osnovnu motivaciju da budu posjećene i doživljene Sekundarne atrakcije imaju turističku privlačnost, ali ne takvu da bi se isključivo radi njih posjetilo područje u kome se nalaze Realne turističke atrakcije su one turističke atrakcije kojima je osigurana turistička pristupačnost Potencijalne turističke atrakcije su one turističke atrakcije kojima nije osigurana dostupnost u smislu turističke pristupačnosti i omogućavanja turističkog korištenja

7. KULTURNO TURISTIČKE ATRAKCIJE • Kulturne turističke atrakcije: • kulturno-povijesna baština • Spomenici kulture, arheološka nalazišta, zaštićene urbane cjeline, stari gradovi, dvorci, crkve. • kulturne i vjerske ustanove (umjetnički resursi) • Muzeji, galerije, izložbeni prostori, kazališta, koncertne dvorane, svetišta • Manifestacije (etnosocijalni i manifestacijski resursi) • Kulturne, vjerske, gospodarske,… • znamenite osobe i događaji • Osobe, obitelji, društva, povijesni događaji… • kultura života i rada • Folklor, rukotvorine, tradicijski obrti, gastro-enologija, suveniri

8. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA Spomenici kulture Arheološka nalazišta Zaštićene urbane cjeline Stari gradovi Dvorci Crkve. U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?

9. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA

10. KULTURNE I VJERSKE USTANOVE Muzeji Galerije Izložbeni prostori Kazališta Koncertne dvorane Svetišta U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?

11. KULTURNE I VJERSKE USTANOVE

12. MANIFESTACIJE Kulturne Vjerske Gospodarske i dr. U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?

13. MANIFESTACIJE

14. ZNAMENITE OSOBE I DOGAĐAJI Osobe Obitelji Društva Povijesni događaji… U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?

15. ZNAMENITE OSOBE I POVIJESNI DOGAĐAJI

16. KULTURA ŽIVOTA I RADA Folklor Rukotvorine Tradicijski obrti Gastro-enologija Suveniri i dr. U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?

17. KULTURA ŽIVOTA I RADA

18. DIONICI U TURIZMU

19. DIONICI U TURIZMU Glavni predstavnici turističkog posredovanja danas su turističke agencije i turoperatori, iako oni ne predstavljaju jedine posrednike u distribuciji usluga na turističkom tržištu prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (čl. 5), turistička agencija je trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova organizacijska jedinica koja pruža usluge organiziranja putovanja ili posredovanja usluga vezanih uz putovanje i boravak turista. TOUROPERATOR – je gospodarski subjekt koji objedinjuje usluge različitih ponuđača, kreira i organizira paušalna putovanja na veliko u svoje ime, za svoj račun, za nepoznate kupce i na taj način ostvaruje glavninu svojih prihoda

20. TURISTIČKA AGENCIJA emitivne turističke agencije - iniciraju i omogućavaju putovanja i boravak individualnih ili grupa turista na inozemnom i domaćem tržištu receptivne turističke agencije - glavna zadaća organiziranje prihvata i sadržajnog boravka turista u turističkoj destinaciji destinacijske menadžmentske organizacije (DMO) - preuzimaju ulogu organizatora sadržajnog boravkauloga u unaprjeđenju turističke ponude destinacije od izuzetne važnostiutječu na podizanje kvalitete turističkog proizvoda određene destinacije, odnosno izravno utječu na povećanje atraktivnosti

21. TURISTIČKI ARANŽMAN • Turistički aranžman predstavlja skup od najmanje dvije usluge koje su sinkronizirane u vremenu i po sadržaju kojima turist zadovoljava djelomično ili potpuno svoju turističku potrebu, a prodaje se po jedinstvenoj (paušalnoj) cijeni • proizvod turističke agencije • nastao kombinacijom usluga • turist ne zna pojedinačne cijene u turističkom aranžmanu • Faze u formiranju tur. aranžmana: • Postavljanje tur. aranžmana • Kalkulacija turističkog aranžmana iodređivanje prodajne cijene • Utvrđivanje uvjeta tur. aranžmana

22. POSTAVLJANJE TURISTIČKOG ARANŽMANA a. itinerer b. prijevozno sredstvo c. vremensko trajanje aranžmana (vrijeme polaska i vrijeme povratka) d. raspored vremena u toku putovanja e. vrsta, obim i kvaliteta tur. usluga f. broj sudionika aranžmana g. cijena aranžmana

23. MARKETING PLAN • Cilj je marketing plana da maksimira učinke marketing proračuna tako da se privuče najveći mogući interes kulturno-povijesno motiviranih turista. • Marketing plan treba pomoći povećanju posjeta kulturno-povijesnoj baštini Osječko-baranjske županije. • Uspjeh marketing plana će se mjeriti: • Povećanjem brojem noćenja, • Produljenjem trajanjem posjeta • Povećanjem dnevne potrošnje posjetitelja.

24. D 54% 67% PROFIL CILJANIH POSJETITELJA SVE GENERACIJE PROSJEČNO 2 PUTOVANJA GODIŠNJE KADA SE PLANIRA PUTOVANJE KORISTE: D 32% OBITELJ I PRIJATELJE STRUČNE WEB STRANICE PUTNIČKE AGENCIJE

25. PROFIL CILJANIH POSJETITELJA SAMO 4 OD 10 OSTAJU NA JEDNOM MJESTU: I PUTUJE UNUTAR PODRUČJA NARAZLIČITE DESTINACIJE S OSTALIM RAZLIČITIM SADRŽAJIMA KOJI SE MOGU DOŽIVJETI

26. PROFIL CILJANIH POSJETITELJA ŠTO ŽELE NA PUTOVANJU: MJESTA NA KOJIMA NIKADA NISU BILI MJESTA NA KOJIMA ĆE SE ODMORITI JEDINSTVENA POVIJESNO KULTURNA MJESTA MJESTA NA KOJIMA NEMA GUŽVE

27. OKVIR PROVEDBE MARKETING PLANA • KREIRANJE DESTINACIJSKOG BRANDA • IZRADA ON-LINE BAZE PODATAKA • IZRADA TURISTIČKIH PUBLIKACIJA • OGLAŠAVANJE • POSEBNI OBLICI UNAPREĐENJA PRODAJE

28. KREIRANJE DESTINACIJSKOG BRANDA Destinacijski brand je ime, logo, simbol, ali i bilo koje drugo obilježje koje podiže atraktivnost i prepoznatljivost pojedine turističke destinacija i čini je različitom od sličnih ponuda. Kulturno-povijesni turistički proizvodi moraju biti lako prepoznatljivi –brend kulturno-povijesne turističke destinacije mora biti usklađen s glavnim kulturno-turističkim proizvodima i komplementarnoj turističko-ugostiteljskoj ponudi. Stvaranje branda destinacije je proces koji zahtjeva zajednička javna i privatna ulaganja koji će razviti brand destinacije na čelu s lokalnom samoupravom i turističkim zajednicama.

29. ON-LINE MARKETING • Sve veći broj posjetitelja (oko 80%) koriste Internet za pretraživanje ponude, a uporaba web tehnologije za pretraživanje i dalje raste. Stoga je važno biti prisutan na što više web stranica. • Web baza podataka bi trebala sadržavati: • resursi i atrakcije: lokacije, opis, dostupnost, cijene posjeta • kulturne institucije i/ili organizacije: ponuda i aktivnosti • multimedijalne sadržaje: fotografije, video materijale • receptivne agencije: osnovni podaci, turističke proizvode • Predstavljanje na Internetu, nije ništa drugo nego jedna vrsta marketinga. Internet marketing ne završava izradom jedne web stranice i njezinim prijavljivanjem na jedan ili nekoliko pretraživača.

30. TURISTIČKE PUBLIKACIJE • Turističke publikacije služe za komunikaciju i informiranje javnosti turističkim proizvodima. Mogu biti u tiskanom (brošure, letci i sl.) i elektronskom obliku (CD, datoteka i sl.). • Publikacije mogu biti: • Brošura koje predstavlja jednu ili više kulturno-povijesnih atrakcija • Letak • Katalog • Turističke karte • Vodiči • Treba razmišljati o veličini formata i količinama • za tisak jer to direktno utječe na troškove.

31. OGLAŠAVANJE Nakon uspostave nove kulturno-povijene turističke destinacije destinacijskog i jedinstvenog provodi se promotivna kampanja putem oglašavanja. Oglašavanje se vrši putem odabranih TV i radio postaja, časopisa i turističkih kataloga. Oglašavanje se vrši prema unaprijed utvrđenom planu, a pri tome treba voditi računa o učinkovitosti putem praćenja povratnih informacija te sukladno tome usklađivati plan.

32. * TV • Skupe TV reklame se koriste onda kada za to imamo najviše potrebe. • S obzirom na razvijenost ponude koristit ćemo lokalne TV postaje. • Osječka televizija • Televizija Slavonije i Baranje • SBTV • Vinkovačka televizija

33. * RADIO • Reklamne poruke u jutarnjem terminu su najbolji oblik da se pojača poruka reklamne kampanju zaljubljeniku tj. vjernoj publici. • Radio omogućuje visoko učinkovit marketing u manjim blokovima oglasa koji se natječu za pozornost ciljane skupine u konkurenciji manjeg broja oglašivača. • Vinkovci: • Slavonski Radio • Gradski radio Osijek • Hrvatski radio Vukovar • Radio Baranja • radio postaje s koncesijom za cijelu RH

34. * INTERNET MARKETING Turističke destinacije su se pojavila na stranicama putničkih agencija i prijevoznika, a sada stvaraju neke od najprivlačnijih i najinformativnijih stranica na internetu. Prihvatile i razumjele širenje društvenih mreža kao pozitivan iskorak u poslovanju i komunikaciji sa postojećim i potencijalnim posjetiteljima. S obzirom na svjetske razmjere prilično jake konkurencije što se tiče predstavljanja na internetu potrebno je koristiti različite metode optimizacije u tražilicama (google, yahoo i dr.)

35. * MOBILNI MARKETING Mobilni marketing je direktan, interaktivan i brz način komunikacije prema potencijalnim posjetiteljima. Širenjem uporabe mobilnih uređaja mobilni marketing postaje jedna od dominantnih marketinških metoda koja poboljšava svaki element tradicionalnog medijskog nastupa. Isto tako omogućava kontakt s potencijalnim posjetiteljima bilo kad i bilo gdje.

36. OSTALI OBLICI • Turistički sajmovi - način da se stupi u kontakt s putničkim agencijama, ali i s potencijalnim posjetiteljima. • Direktni marketing – direktno obraćanje potencijalnim posjetiteljima putem personaliziranih ponuda • Udruženi marketing – suradnja na području promidžbe s putničkim agencijama i drugim dionicima turističke ponude • “Fam trips” – studijska putovanja organizirana za turističke agencije i predstavnike medija

37. INTERNET T I S A K POTENCIJAL MEDIA MIX-a NAJEFIKASNIJI NAČIN DA SE POSTIGNE STVARANJE BRENDA & PREPOZNATLJIVOST

38. POTENCIJAL MEDIA MIX-a INTERNET MOBILE NAJBRŽI NAČIN DA SE PRISTUPI DRUŠTVENIM MREŽAMA

39. POTENCIJAL MEDIA MIX-a T I S A K T V NAJEFIKASNIJI U POSTUPKU RAZMATRANJA PONUDA & DONOŠENJU ODLUKE O KUPNJI

40. WINE TOUR PROJEKT OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA Hvala na pažnji