330 likes | 787 Views
23.POTROŠNJA I INVESTICIJE. dr Svetislav Polovina. DEFINICIJA POTROŠNJE. Potrošnja je onaj dio GDP-a koji je namijenjen zadovoljenju osobnih potreba. Potrošnja se može podijeliti na potrošnju trajnih dobara, potrošnju potrošnih dobara i potrošnju usluga. POTROŠNJA I DOHODAK (1).
E N D
23.POTROŠNJA I INVESTICIJE dr Svetislav Polovina
DEFINICIJA POTROŠNJE • Potrošnja je onaj dio GDP-a koji je namijenjen zadovoljenju osobnih potreba. • Potrošnja se može podijeliti na potrošnju trajnih dobara, potrošnju potrošnih dobara i potrošnju usluga.
POTROŠNJA I DOHODAK (1) • Struktura i visina potrošnje su tijesno korelirane s visinom dohotka. • Ovu korelaciju je još u 19. stoljeću uočio pruski statističar Engel formulirao ju u obliku tzv. Engelovih zakona. • Na nižim razinama dohotka on se sav ili pretežito troši na osnovne životne potrepštine kao što su hrana i stanovanje.
POTROŠNJA I DOHODAK (2) • Povećanjem dohotka izdaci na hranu rastu jer se kvalitetnije jede ali se u relativnom izrazu oni smanjuju. • Daljnjim porastom dohotka povećavaju se izdaci na odjeću, luksuz i rekreaciju.
FUNKCIJA POTROŠNJE • Funkcija potrošnje je odnos između razine potrošnje (C) i raspoloživog dohotka (DI - Disposable Income) • C = f (DI)
GRAF FUNKCIJE POTROŠNJE (1) • Funkcija potrošnje se prikazuje grafički pomoću krivulje potrošnje. • Krivulja potrošnje s pravcem od 45 stupnjeva siječe se u točki pokrića. U njoj je potrošnja jednaka raspoloživom dohotku. Lijevo od točke pokrića potrošnja je veća od raspoloživog dohotka i financira se iz minule štednje ili iz kredita. Desno od točke pokrića potrošnja je manja od raspoloživog dohotka.
FUNKCIJA ŠTEDNJE • Funkcija štednje pokazuje odnos između štednje (S) i raspoloživog dohotka (DI) • S = f (DI) • Funkcija štednje je zrcalna slika funkcije potrošnje.
GRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI (1) • Granična sklonost potrošnji (MPC) je odnos između promjene potrošnje i promjene raspoloživog dohotka. Ona pokazuje kako će se promijeniti potrošnja ako se raspoloživi dohodak promijeni za jednu jedinicu. • Što je dohodak viši MPC je manji i obrnuto. • MPC određuje nagib krivulje potrošnje.
GRANIČNA SKLONOST ŠTEDNJI • Granična sklonost štednji (MPS) pokazuje odnos između promjene štednje i promjene raspoloživog dohotka. Ona pokazuje kako će se mijenjati štednja ako se raspoloživi dohodak poveća za jednu jedinicu. • MPS određuje nagib krivulje štednje • Što je dohodak viši povećavat će se i MPS kao i obrnuto.
V A Ž N O ! • MPC = 1 - MPS • MPS = 1 - MPC • MPC + MPS = 1
ODREDNICE POTROŠNJE • 1. TEKUĆI RASPOLOŽIVI DOHODAK • 2. VELIČINA PERMANENTNOG DOHOTKA • 3. VELIČINA BOGATSTVA
POTROŠNJA I RASPOLOŽIVI DOHODAK • Potrošači se rukovode u svojim odlukama prvenstveno veličinom tekućeg raspoloživog dohotka, tj. dohotka tekuće godine. Što je on veći bit će veća potrošnja i obrnuto.
POTROŠNJA I PERMANENTNI DOHODAK • Potrošači svoje odluke donose i na temelju permanentnog dohotka, tj. dohotka u dugom roku lišenog kratkoročnih i sezonskih utjecaja. • Prema teoriji permanentnog dohotka samo porast veličine permanentnog dohotka utječe na veličinu i strukturu potrošnje za razliku od tekućeg, kratkoročnog raspoloživog dohotka čiji porast utječe na povećanje štednje ali ne i potrošnje.
HIPOTEZA ŽIVOTNOG CIKLUSA • Porast potrošnje ne slijedi razmjerno porast permanentnog dohotka jer prema hipotezi životnog ciklusa jedan dio stanovništva štedi u svom radnom vijeku kako bi imao prikladan dohodak i potrošnju u mirovini. • Prema spomenutoj hipotezi štednja koju stanovništvo vrši tijekom svog radnog vijeka izravnava krivulju potrošnje.
BOGATSTVO I POTROŠNJA • Što je bogatstvo veće tim je veća i potrošnja kao i obrnuto. • Učinak bogatstva na potrošnju zaostaje za utjecajem tekućeg raspoloživog i permanentnog dohotka
AMERIČKO ISKUSTVO • Američko iskustvo pokazuje trend smanjenja štednje i pored porasta dohotka. • Razlozi toj pojavi leže u širenju sustava socijalnog osiguranja koji u velikoj mjeri destimulira ljude da štede za starost i u širenju tržišta kapitala koje stimulira uzimanje kredita umjesto štednje.
I N V E S T I C I J E • Investicija su druga sastavnica agregatne potražnje. • Njihovo obilježje je da u kratkom roku utječu na proizvodnju preko agregatne potražnje a u dugom roku na agregatnu ponudu preko učinka na povećanje kapitala i potencijalnog proizvoda.
ODREDNICE INVESTICIJA • 1. veličina prihoda od investicija (e) • 2. veličina troškova investiranja od kojih su najznačajniji kamate (i) i porezi (T) • 3. očekivanja i predviđanja budućih događaja (E)
FUNKCIJA INVESTICIJA • I = f ( e’, i’ ,T, E) Y = prinos od investicija(e),kamatna stopa (i’) x = Investicije
PONAŠANJE INVESTICIJA • Pri danom prihodu od investicija potražnja za investicijama bit će tim veća što je kamatna stopa niža i obrnuto. • Pri danoj kamatnoj stopi potražnja za investicijama bit će tim veća što je prihod od investicija veći i obrnuto. • Troškovi investiranja porast će ne samo povećanjem kamatne stope već i povećanjem poreza što će negativno djelovati na investicije
INVESTICIJA I OČEKIVANJA • Pesimistična predviđanja djeluju nepovoljno na investicijsku aktivnost. • Optimistična predviđanja djeluju povoljno na investicijsku aktivnost • Investicije se općenito ponašaju nepredvidivo jer ovise o cijelom nizu neizvjesnih objektivnih i subjektivnih faktora.
AKCELERATORSKI PRINCIP • Prema ovom načelu potražnja za investicijama ovisi također i o promjenama realnog GDP. • Nagli porast GDP-a izazvat će porast investicijske potražnje dok će lagani porast realnog GDP-a izazvati smanjenje potražnje za investicijama. • Prema Keynesovom mišljenju investicijska potražnja ne ovisi o visini tekućeg raspoloživog dohotka. To vrijedi prvenstveno za potražnju potrošnih dobara.
POMACI INVESTICIJSKE POTRAŽNJE • Promjene li se kamatne stope dolazi do pomaka po krivulji investicijske potražnje. • U slučaju optimističkih predviđanja ili porasta realnog GDP –a krivulja investicijske potražnje pomaknut će se u desno, dok će u slučaju smanjenja realnog GDP-a i pesimističkih predviđanja doći do pomaka u lijevo.