Prof. dr. sc. Vlado Puljiz

1. Prof. dr. sc. Vlado Puljiz OSNOVNI POJMOVI, DETERMINANTE RAZVOJA I PODRUČJA SOCIJALNE POLITIKE Rabac, 11. rujna 2010.

2. I. ZNAČENJE I OSNOVNI POJMOVI SOCIJALNE POLITIKE • Suvremeno značenje socijalne politike • Trokut distribucije blagostanja • Socijalna politika • Socijalna država • Socijalno pravo • Socijalna pravda • Ostali pojmovi

3. ZNAČENJE SOCIJALNE POLITIKE U SUVREMENOM DRUŠTVU • Suvremena društva počivaju na dva stupa socijalne organizacije: (1) sustav proizvodnje i potrošnje kojim dominira tržište (2) sustav redistribucije dohotka kojim se ispravljaju nepravde tržišta, a kojim dominira država putem socijalne politike • Sustav redistribucije dohotka (dobara i usluga) u suvremenim je društvima uređen na različit način, pa se po tome razlikuju politički sustavi odnosno sustavi socijalne politike • O aktualnom značenju sustava državne redistribucije dohotka (socijalna politika) govori podatak da se danas na taj način u Europskoj uniji raspodjeljuje oko 27% DBP-a (u Hrvatskoj oko 24%)Stoga je razumljivo da se oko toga vode ključne političke borbe.

4. TROKUT DISTRIBUCIJE DOBROBITI

5. SOCIJALNA POLITIKA(Elementi definicije) Djelatnost države i drugih čimbenika usmjerena na: • prevladavanje socijalnih rizika (što su socijalni rizici?) • potporu i uključivanje siromašnih i isključenih građana • ujednačavanje životnih šansi građana (npr. obrazovanje) • podizanje razine općeg blagostanja u društvu Semantičko značenje i pojava termina „socijalna politika“ • „politika“ - umijeće upravljanja društvom (polisom), “socijalna” – utemeljenost na kriterijima socijalne pravde • prva upotreba pojma “s.p.” – Nijemac W. Riehl 1854.

6. IZVORI FINANCIRANJA I OBLICI INTERVENCIJE SOCIJALNE POLITIKE I z v o r i f i n a n c i r a n j a : • porezi • doprinosi • ostali izvori O b l i c i i n t e r v e n c i j e : • novčana i naturalna davanja • porezne olakšice • usluge (socijalni servisi) • regulacija socijalnih odnosa (npr. u radu) • ostali oblici intervencije

7. DEFINICIJA Socijalna država je ona država koja je na sebe preuzela jamstvo osiguranja osnovnih egzistencijalnih uvjeta svojih građana u većini ustava europskih zemalja navodi se da su one socijalne države, ali neke to ne deklariraju ustavom, nego čine implicitno Hrvatska se u Ustavu (čl.1) definira kao socijalna država TERMINI „Welfare state“ - anglosaksonski „L' Etat providence“ - francuski „Sozialstaat“ – njemački “Socijalna država” - hrvatski (neki u nas govore o “skrbnoj državi”) SOCIJALNA DRŽAVA

8. ETAPE RAZVOJA DRŽAVE - OD FEUDALNE DO SOCIJALNE (Shema S. Rokkana) • Feudalna (organska) država – temelj su feudalci i o njima ovisni kmetovi • Fiskalnadržava (uvođenje državnih poreza i centralne vojske) – jačanje centralnih funkcija (kameralizam M. Terezije i Josipa II.) • Integrativna država ( školstvo, jezik, religija) • Političko-participativna država (izbori, demokratski procesi) • Socijalna država (socijalna prava, socijalna sigurnost) • Zahvaljujući globalizaciji i regionalnim integracijama (npr. Europska unija) danas je na djelu proces konstituiranja nadnacionalne države

9. SOCIJALNA PRAVA TRI GENERACIJE (VRSTE) PRAVA (Shema T. H. Marshalla ) 1. Građanska prava (18. stoljeće) 2. Politička prava (19. stoljeće) 3. Socijalna (ekonomska i kulturna) prava (20. stoljeće) • Razlike između građanskih i političkih, na jednoj, te socijalnih prava, na drugoj strani; pokušaji ujednačavanja • Primjenjivost Marshallove sheme za zapadni civilizacijski krug, ali ne i za zemlje izvan tog kruga • Nove generacije prava

10. SOCIJALNA PRAVDA • Socijalna pravda se može definirati kao načelo raspodjele dobara i usluga unutar društva, kojeg prihvaća većina ljudi • Tri su osnovna kriterija na kojima se temelji socijalna pravda: - (1) pravo - (2) zasluga - (3) potreba U praksi se na različite načine ti kriteriji kombiniraju i tvore specifičnosti nacionalnih socijalnih država • Postoje različite koncepcije socijalne pravde, od kojih možemo navesti liberalnu, kršćansku, komunističku, socijaldemokratsku i druge • Najpoznatiji teoretičar socijalne pravde je J. Rawls, a njegova su glavna načela: načelo jednakosti šansi i načelo diferencije

11. SOCIJALNO OSIGURANJE, SOCIJALNA SIGURNOST, SOCIJALNA ZAŠTITA SOCIJALNO OSIGURANJE Osiguranje temeljnih socijalnih rizika (bolest, starost, invaliditet, nezaposlenost, gubitak hranitelja) preko zaposlenosti. Socijalno se osiguranje u pravilu financira doprinosima. • SOCIJALNA SIGURNOST Obuhvaća socijalno osiguranje, univerzalna davanja, davanja posebnim skupinama te socijalnu pomoć. Financira se porezima i doprinosima. • SOCIJALNA ZAŠTITA Obuhvaća sve ono što i socijalna sigurnost, ali k tome i socijalne usluge te mjere uključivanja isključenih (npr. na tržište rada). U našim krajevima pojam “socijalna zaštita” koristi se i u svom užem značenju (u Hrvatskoj kao “socijalna skrb”)

12. II. OSNOVNE DETERMINANTE I ETAPE RAZVOJA SOCIJALNE POLITIKE - Determinante razvoja socijalne politike - Etape razvoja socijalne politike

13. DETERMINANTE RAZVOJA SOCIJALNE P. 1. M o d e r n i z a c i j a d r u š t v a - raspad tradicionalnih društvenih struktura; nastanak potrebe za državnom intervencijom i zaštitom građana, koji su se našli izloženi socijalnim rizicima 2. S o c i j a l n a m o b i l i z a c i j a - socijalna država - tekovina radničke borbe; utjecaj pojedinih političkih stranaka i drugih društvenih aktera u nastanku i razvoju socijalne politike 3. D j e l o v a n j e d r ž a v e i i n s t i t u c i j a - institucije kao posrednik i pokretač socijalne akcije; uloga države i društvenih elita 4. U t j e c a j o s t a l i h f a k t o r a - religija, ratova, kriza

14. ETAPE RAZVOJA SOCIJALNE POLITIKE 1. P r e t p o v i j e s t (16. - 19. stoljeće) - doba „siromaških zakona“ 2. L i b e r a l n i p r e k i d (19. stoljeće) - individualne slobode, „laissez faire“, povećane nejednakosti, gradska bijeda 3. E k s p e r i m e n t i (1880.- 1930.) - promjene u društvu; socijalno osiguranje 4. E k s p a n z i j a (1940. - 1970.) - gospodarski rast, širenje socijalnih prava 5. K r i z a i n o v e p e r s p e k t i v e s o c i j a l n e d r ž a v e (1975. i dalje)

15. Klasično socijalno osiguranje (stari socijalni rizici) - mirovinsko osiguranje (starost, gubitak hranitelja) - invalidsko osiguranje (gubitak radne sposobnosti) - osiguranje od nesreće na poslu - osiguranje od nezaposlenosti Zašto je osiguranje od nezaposlenosti posljednje dospjelo na listu osiguranja III. PODRUČJA SOCIJALNE POLITIKE

16. OSTALA PODRUČJA SOCIJALNE POLITIKE • Socijalna pomoć i osobna skrb • Pomoć djeci i obiteljima • Mjere uključivanja (prevladavanje isključenosti) • Socijalna politika i tržište rada • Stambena politika • Obrazovna politika • Pojava tzv. novih socijalnih rizika (npr. socijalne isključenosti , narkomanije, ekoloških rizika i sl.) i širenje polja djelovanja socijalne politike