NOVELE ZAKONA O RADU Kolektivni višak radnika i probni rad

1. NOVELE ZAKONA O RADUKolektivni višak radnika i probni rad Ilija Tadić, voditelj Službe radnog prava

2. Kolektivni višak radnika • Što se mijenja u odredbama ZOR-a o kolektivnom višku radnika: • redefiniran je pojam kolektivnog viška radnika • djelomično su izmijenjeni procedura savjetovanja i sadržaj podataka koje poslodavac obvezan dostaviti radničkom vijeću i javnoj službi zapošljavanja • ukinuta je obveza javne službe zapošljavanja da se očituje o programu zbrinjavanja viška radnika • skraćen je rok na koji javna služba zapošljavanja može odgoditi primjenu programa zbrinjavanja viška radnika

3. Definicija kolektivnog viška radnika • Ako poslodavac namjerava utvrditi da će : • u razdoblju od 90 dana • prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika • od kojih će poslovno uvjetovanim otkazom otkazati ugovore o radu najmanje petorici radnika dužan se pravodobno i na način propisan ZOR-om savjetovati s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma s ciljem otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika • U višak radnika tada se ubrajaju radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca (čl.120 st.1. i 2. ZOR-a)

4. Savjetovanje o kolektivnom višku • Poslodavac je dužan, u cilju provođenja obveze savjetovanja, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o: • razlozima zbog kojih će prestati potreba za radom radnika • broju ukupno zaposlenih radnika • broju, zvanju i radnim mjestima radnika za čijim će radom prestati potreba (više nije obveza dostavljati podatke o dobi i spolu) • kriterijima izbora radnika za čijim radom će prestati potreba • roku u kojem će prestati potreba za radom radnika • iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima • Ako poslodavac i radničko vijeće nisu sporazumom drukčije ugovorili, rok u kojemu se radničko vijeće dužno očitovati o dostavljenim podacima u pogledu kolektivnog viška je 8 dana od dana zaprimanja tih podataka (čl. 149 st. 3. i 5. ZOR-a) • Ako se poslodavac ne bi na propisani način savjetovao s radničkim vijećem o kolektivnom višku, tada bi odluke o otkazu bi bile ništetne (čl. 149. st. 12. ZOR-a)

5. Obavješćivanje javne službe zapošljavanja • O provedenom savjetovanju s radničkim vijećem poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj sve podatke koje je prethodno bio obvezan dostaviti radničkom vijeću te uz njih dodatno i podatke o: • trajanju savjetovanja s radničkim vijećem • rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja • ovoj obavijesti i navedenim podacima poslodavac prilože pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je to očitovanje dostavljeno (čl. 120. st. 4. ZOR-a)

6. Ograničenja za povezanog poslodavca s vladajućim utjecajem • Povezani poslodavac s vladajućim utjecajem ne može donijeti odluku koja će za posljedicu imati utvrđivanje kolektivnog viška radnika, ako povezani poslodavac pod njegovim vladajućim utjecajem o namjeravanoj odluci prethodno ne provede savjetovanje s radničkim vijećem (čl. 120. st. 5. ZOR-a)

7. Program zbrinjavanja viška radnika • Poslodavac koji će i nakon provedenog savjetovanja utvrditi kolektivni višak radnika, dužan je izraditi program zbrinjavanja viška radnika (čl. 121. st. 1. ZOR-a) • Program zbrinjavanja viška radnika mora sadržavati sve podatke koje je poslodavac prethodno u okviru savjetovanja o kolektivnom višku bio obvezan dostaviti radničkom vijeću te dodatno: • mogućnost promjena u tehnologiji i organizaciji rada u cilju zbrinjavanja viška radnika • mogućnost zapošljavanja radnika na drugim poslovima • mogućnost pronalaženja zaposlenja kod drugog poslodavca • mogućnost rada u nepunom radnom vremenu • mogućnost prekvalifikacije ili dokvalifikacije radnika (čl. 121. st. 2. ZOR-a)

8. Dostava programa zbrinjavanja viška radnika • Program zbrinjavanja viška radnika poslodavac je dužan dostaviti: • radničkom vijeću (čl. 149. st. 3. podst. 10. i čl. 152. ZOR-a) • nadležnoj javnoj službi zapošljavanja (čl. 122. st. 1. ZOR-a) • Radničko vijeće može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge o dostavljenom programu zbrinjavanja viška radnika Ako poslodavac i radničko vijeće nisu sporazumom drukčije ugovorili, rok u kojemu se radničko vijeće dužno očitovati o dostavljenom programu je 8 dana (čl. 149 st. 3. podst. 10. i st. 5. ZOR-a)

9. Provođenje otkazivanja • Poslodavac ne može provesti otkazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika u roku od trideset dana od dana dostave programa nadležnoj javnoj službi zapošljavanja • Nadležna javna služba zapošljavanja ima ovlast naložiti odgodu provođenja otkazivanja svim ili pojedinim radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika za najduže trideset dana, ako za to postoje opravdani važni gospodarski ili socijalni razlozi, ili ako će u odgođenom razdoblju na radnika primijeniti mjere aktivne politike zapošljavanja (čl. 122. st. 3. i 4. ZOR-a) Na otkazivanje ugovora o radu ustupljenih radnika za privremeno obavljanjeposlova, ne primjenjuju se odredbeZOR-a o zbrinjavanju viška radnika (čl. 27. st. 1. ZOR-a)

10. Procedura Namjera poslodavca za kolektivnim otkazivanjem ugovora o radu Radničko vijeće – na očitovanje Obavijest HZZ + Očitovanje radničkog vijeća Radničkom vijeću Izrada programa 30 dana Program zbrinjavanja viška radnika HZZ-u otkazi Odgoda programa – 30 dana Obveza očitovanja

11. Prekršaji u odnosu na kolektivni višak radnika • Poslodavac (pravna odnosno fizička osoba) te odgovorna osoba poslodavca pravne osobe čini teži prekršaj: • ako ne izradi program zbrinjavanja viška radnika u skladu s ZOR-om (čl. 121.), • ako nadležnoj javnoj službi zapošljavanja ili radničkom vijeću ne dostavi program zbrinjavanja viška radnika (čl. 122. st. 1.), • ako provede otkazivanje radnicima za koje je izrađen program zbrinjavanja viška radnika prije isteka roka od trideset dana od dana dostave programa nadležnoj javnoj službi zapošljavanja ili prije isteka roka na koji je nadležna javna služba zapošljavanja odgodila provođenje otkazivanja (čl. 122. st. 3. i 4.), • ako se s radničkim vijećem ne savjetuje o pitanjima o kojima se dužan savjetovati na način propisan ZOR-om (čl. 149.), (čl. 293. st. 1. podst. 23., 24., 25., i 31. te st. 2., 3., 4. i 5. ZOR-a)

12. Prijelazne odredbe ZOR-a o kolektivnom višku radnika • U skladu s odredbom čl. 31. IDZOR-a, odredbe članaka 10., 11. i 12. toga Zakona (tj. čl. 120., 121. i 122. ZOR-a) ne primjenjuju se za postupke savjetovanja o zbrinjavanju viška radnika, izrade programa zbrinjavanja viška radnika i obavješćivanju o programu zbrinjavanja viška radnika, koji su pokrenuti prije stupanja na snagu IDZOR-a, ako je izrađen program zbrinjavanja viška radnika dostavljen nadležnoj javnoj službi zapošljavanja prije stupanja na snagu IDZOR-a (tj. prije 26. lipnja 2013.) • Ti postupci dovršit će se po propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu IDZOR-a

13. Promjene odredbe ZOR-a o probnom radu • Zašto su uslijedile promjene u pravnom institutu probnog rada • Budući je prema stvovima sudske prakse, otkaz zbog toga što radnik nije zadovoljio na probnom radu, poslodavac morao obrazlagati jednim od razloga propisanim čl. 107. ZOR-a (osobno ili poslovno uvjetovan razlog ili razlog skrivljenog ponašanja), neuspjeh na probnom radu propisan je kao posebno opravdan razlog za takav otkaz

14. Probni rad • Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad, ali ne smije trajati duže od šest mjeseci • Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu • Na otkaz zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu ne primjenjuju se odredbe ZOR-a o otkazu ugovora o radu, osim odredbi čl. 109., 112. i 116. ZOR-a • Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana (čl. 35. ZOR-a)

15. Pojašnjenje kratica • ZOR - Zakon o radu („Narodne novine” broj 149/09 61/11, 82/12 i 73/13) • IDZOR - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu („Narodne novine” broj 73/13)

16. HVALA NA POZORNOSTI ilija.tadic@mrms.hr Ilija Tadić, voditelj Službe radnog prava u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava