HE OBROVAC

1. HE OBROVAC RHE Velebit • RHE Velebit - reverzibilna hidroelektrana, na rijeci Zrmanji 10 km uzvodno od Obrovca • za proizvodnju električne energije koristi vodne tokove na Gračačkom polju i to: Opsenice, Ričice, Otuče i potoka Krivka • u crpnom pogonu RHE Velebit uz vodu navedenih rječica koristi i vode rijeke Zrmanje • koristeći noćni višak energije, crpi vodu iz donjeg bazena Razovacu gornji bazen Štikadada bi se ponovno ta ista voda koristila za proizvodnju električne energije. www.art-in-web.com/design/www/velebit/home.htm

2. ideja: izolirati zonu ponora, tj. injekcijskom zavjesom spriječiti da vode otječu kroz ponore prema Zrmanji • neizvedivo - podzemne vode su duboko • ideja: dno učiniti nepropusnim • na površini su vodonepropusne naslage, ali ne i u podzemlju - vode otječu prema Zrmanji, viseća barijera • vodonepropusni klastiti su ulošci u vapnencima* • napravljena je injekcijska zavjesa na mjestu gdje podzemne vode nisu na velikoj dubini

3. HE - reverzibilna - pri otklanjanju dnevnih opterećenja do punog izražaja dolazi uloga reverzibilne hidroelektrane Velebit; tijekom ljeta RHE Velebit praktično "vrti" istu vodu - tijekom dana kada je struja najpotrebnija vodom iz akumulacije Štikada pokreću se turbine hidroelektrane, a potrošena voda zadržava se u akumulaciji Razovac; noću kada je potrošnja struje najmanja ponovno se aktivira generator elektrane, sada u ulozi elektromotora koji pokreće pumpe što vodu iz Razovca vraćaju u akumulaciju Štikada. (PAVIČIĆ, 2001)

4. HIDROENERGETSKI SUSTAV RIJEKE CETINE

5. Hidroenergetski sustav rijeke Cetine - uzdužni presjek • - brana i jezero Peruća na rijeci Cetini • - uz jezero se nalazi pribransko postrojenje • - iz retenzije Čaprazlije (samo zaustavi vodu) i iz Buškog Blata vode idu do bazena Lipa na HE Orlovac • - te vode se puštaju na Cetinu (nizvodno od jezera i HE Peruća), ispod Trilja, i u akumulacijsko jezero Đale i Prančevići i na He Đale • - dalje vode idu ili tokom Cetine do HE Kraljevac ili kanalom do HE Zakučac svi bazeni su napravljeni u kršu - sekundarna poroznost - vodopropusne naslage

6. HE PERUČA

7. eksplozija u kontrolnoj galeriji nasute brane Peruća 28. siječnja 1993. god. • rijeka Cetina sa svojim širim slivom površine 4150 km2 i srednjim protokom na ušću u Jadransko more od 102 m3/s, predstavlja vodni potencijal izuzetne vrijednosti • brana i akumulacijsko jezero Peruća s pribranskom elektranom izgrađena je na gornjem toku rijeke Cetine (1960. god.) s ulogom da regulira protok rijeke Cetine do brane Peruća, te kasnije zajedno s akumulacijskim jezerom Buško Blato regulira vode Cetine na cijelom njezinom slivu tako, da se u HE Zakučac postigne maksimalna proizvodnja električne energije

8. geološki podaci • dolina Cetine (+akumulacijsko jezero) usječena je uglavnom u vapnencima i dolomitima (J, K), dno i dio bokova su prekriveni laporom (Ng) • osnovna podloga su škriljavci (T) - nepropusni • hidrogeologija: • lapori i dolomiti predstavljaju barijeru, osnova za rješenje vododrživosti čitavog jezera • kredni vapnenci - okršeni, vodopropusni

9. iznad Peruće - vodonepropusna Svilaja • injekcijske zavjese na bokovima Peruće • akumulacijsko jezero Peruća - prva uspješna hidrogeološka akumulacija u svijetu u kršu (inž. Pavlin) • velika ekonomičnost

10. Situacija objekta

11. Poprečni presjek brane Peruća • 1. kameni nasip • 2. glinena jezgra • 3. zaglinjeni kameni materijal • 4. filterski slojevi • 5. injekcijska galerija - tunel u dnu brane iz kojeg se bušilicom • buši i injektira masa ispod brane • 6. injekcijska zavjesa • 7. temeljna stijena • - u branu su ugrađena različita postrojenja

12. Pogled na hidroelektranu i branu s nizvodne strane

15. OMBLA • akumulacija Bileća i HE Trebinje • strojarnica - južno od Dubrovnika • ponori rijeke Trebišnjice - izvor Omble • izvor Ombla - na kontaktu fliša i T-J karbonata • ideja - pregradom (injekcijskom zavjesom) podignuti nivo vode u podzemlju do kontakta fliš - krš (T-J karbonati) • 2 problema: 1) u podzemlju nema tolikog pukotinskog sustava koliki je potreban za akumulaciju (HE bi trebala raditi na principu protočne vode - podzemna akumulacija) 2) zatvaranje velikih pukotina - rješenje bi bili plastični jastuci koji bi se ispunili betonom

16. PRIRODNO STANJE

17. MOGUĆA PODZEMNA BARIJERA

18. HE OMBLA • podzemna hidroelektrana koja se planira ostvariti na način da se izgradnjom podzemne brane na izvoru podzemne rijeke Omble stvori potreban tlak za energetsko korištenje • osim proizvodnje električne energije, cilj projekta Ombla je i vodoopskrba grada Dubrovnika, te moguće i šire regije • osobitost projekta je u tome što su sve građevine elektrane locirane ispod zemlje uključujući i i podzemnu akumulaciju • istraživanje i projektiranje traje od 1983. god.

19. Gradnja prve podzemne hidroelektrane na ovim prostorima, HE Omble posljednjih mjeseci diže dosta prašine, kako od strane ekologa pa sve do medija (4.10.2011.) Projekt HE Omble nije zaintrigirao samo lokalne medije već i one nacionalne. "Hoće li endemski šišmiši iz Viline špilje preživjeti ekocid gradnje podzemne hidrocentrale na dubrovačkoj Ombli? To pitanje postavljaju Zeleni. Ne bez razloga!... Jer problem Omble, odnosno hidrocentrale u utrobi kraškog Golubovog kamena, nije samo u šišmišima i drugoj endemskoj flori i fauni, iako i britanski BBC upozorava na mogućnost da s lica Zemlje upravo ovdje, tim zahvatom, zauvijek nestanu životinjske vrtse stare milijun godina!" piše u uvodu svoje kolumne 'Obrovac na Ombli?' kolumnistica Vjesnika Vesna Kusin.