1 / 30

TJELESNO KAŽNJAVANJE DJECE

TJELESNO KAŽNJAVANJE DJECE. Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologije Obiteljski centar Virovitičko podravske županije Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u okviru Nacionalne kampanje protiv tjelesnog kažnjavanja djece. Anketa Indeks.hr lipanj 2008.

velma
Download Presentation

TJELESNO KAŽNJAVANJE DJECE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. TJELESNO KAŽNJAVANJE DJECE Sandra Matošina Borbaš, prof. psihologije Obiteljski centar Virovitičko podravske županije Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u okviru Nacionalne kampanje protiv tjelesnog kažnjavanja djece

  2. Anketa Indeks.hrlipanj 2008. Treba li djecu tjelesno kažnjavati? • Da, ali s mjerom – 51,51% • Nikad ni u kom slučaju – 28,26% • Šiba je iz raja izašla – 20,23%

  3. batine su ok, naučiš se ponašati i poštivati sebe i starije • poruke koje zapamti dijete kad ga se tuče: 1 tata je jači od mene i tuče me, dakle ja smijem tuči druge od kojih sam jači; 2. tata me voli, dakle smije se tuči onog kojeg se voli: ženu, djecu… • nekad ni sama ne znam • ako se djecom bavimo onoliko koliko se bavimo svojim zahtjevima i potrebama, djeci ne bi bila potrebna batina • a da se odrasle udari, izbio bi rat • zamisli sebe, velik i jak, gnjevan na nešto što je učinilo dijete i zamahneš i udariš ne jedan puta. zato bake i djedovi ne tuku unučad jer su shvatili neke stvari. • prvo treba preodgojih roditelje jer se oni moraju naučiti kako se ponašati da ih djeca ne kopiraju i ne imaju krivi uzor u životu • treba ih odgajati, udarimo ih jer smo ljuti, a oni slabiji DA JE ŠIBA BILA DOBRA, OSTALA BI U RAJU

  4. TERMINOLOGIJA Samo definiranje tjelesnog kažnjavanja predstavlja problem svako kažnjavanje pri kojemu se upotrebljava fizička sila i čija je namjera nanijeti određeni stupanj boli ili nelagode, ma kako blagi oni bili

  5. ZAKONSKI OKVIR USTAV RH nitko ne smije biti podvrgnut zlostavljanju OBITELJSKI ZAKON zabrana kažnjavanja djece ponižavanjem, verbalnim ili tjelesnim nasiljem KAZNENI ZAKON ZAKON O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI određene sankcije i kazne za počinitelje nasilja u obitelji – spram djece

  6. ZAKONSKI OKVIR STRATEŠKI DOKUMENTI • Nacionalni plan aktivnosti za interese i prava djece 2006. – 2012. • Program aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom i mladima • Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima • Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje od 2008. do 2010. godine • Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Nacionalna kampanja protiv tjelesnog kažnjavanja djece

  7. TJELESNO KAŽNJAVANJE ≠ TJELESNO ZLOSTAVLJANJE

  8. “Kako discipliniraš svoju djecu?” “Puno vičem na njih.” “Djeluje li to?” “Ne baš. Smire se na nekoliko minuta,” “I onda?” “Opet se potuku.” “I što onda napraviš?” “Naljutim se i svakoga od njih ošamarim.” “Smire li se tada?” “Na neko vrijeme.” Severe S. “How to behave?”, 2000.

  9. DISCIPLINA • u fokusu ima vrlo često roditelja, njegove želje i potrebe, dok bi u fokusu trebalo biti dijete i njegove potrebe. • ako se fokus pomakne sa roditelja, vrlo često dolazi i do pomaka u discipliniranju

  10. ZAŠTO UOPĆE KORISTIMO (TJELESNO) KAŽNJAVANJE? • odmah zaustavlja nepoželjno ponašanje • tako smo naučili • vrlo djelotvorno za povrat moći • KORISNO JE!!

  11. Da li tjelesno kažnjavanje zaista brzo zaustavlja nepoželjno ponašanje? KLASIČNO UVJETOVANJE Ako ponašanje prati negativna posljedica, ono prestaje • negativna posljedica za koga? • na koliko drugo prestaje? • da li prestaje zato što se proglasi nedjelotvornim ili zato što je dijete strah?

  12. ALI Tjelesno kažnjavanje je KRATKOROČNO korisno • ako se primjenjuje često gubi efikasnost • da bi tjelesna kazna ostala djelotvorna, mora jačati svoj intenzitet, te prelazi u zlostavljanje

  13. DJELOTVORNA KAZNA Djelotvorna kazna se mora odrediti ODMAH nakon nepoželjnog ponašanja, a tada postoji opasnost da roditelj u afektu odredi veću kaznu. • dogovoriti unaprijed pravila s posljedicama • biti dosljedan u provođenju pravila • obraćati pažnju na pozitivna ponašanja • kontinuirano raditi na odnosu s djetetom

  14. STRAH OD KAZNE • na dijete djeluje tako da se boji roditelja, njegovih reakcija • ne promišlja o djelotvornosti svog ponašanja, da ga samo mijenja djelotvornijim • povećava se vjerojatnost pojavljivanja “skrivajućih” strategija: laganje, varanje, prikrivanje, izbjegavanje…

  15. ČINJENICE • Spol • dječaci su u većem riziku • Dob • mala djeca i adolescenti • najviše u dobi od 5 godina, prosjek 7 godina • Kritični faktori: • kronična bolest, • tjelesni invaliditet, • mentalna retardacija

  16. ČINJENICE • najčešće tjelesno zlostavljanje/kažnjavanje provode roditelji, češće majke (samohrane) • Obitelji gdje je češće tjel.kažnavanje/zlostavljanje su obitelji s više djece, malim stambenim prostorom, povijesti nasilja u obitelji, s problemom ovisnosti • tjelesno kažnjavanje/zlostavljanje određeno je: • intenzitetom • učestalošću

  17. ČINJENICE • tjelesno nasilje je najopasnije u ranoj dobi, osobito “tresenje djeteta”, što može izazvati teške ili fatalne posljedice • najopasnije je tresti dijete do 9 mjeseci, jer izaziva krvarenje u lubanji i očnoj mrežnici te sitne lomove u djetetovim zglobovima • trećina djece koju tresu u toj ranoj dobi umire, a većina ima trajne posljedice (mentalna retardacija, sljepoća, cerebralna paraliza)

  18. ČINJENICE • tjelesno nasilje samo je posljedica iskrene želje roditelja za discipliniranjem djeteta i postavljanjem granica njegovu ponašanju (Bugental & suradnici, 2002, 2004) • u pubertetu i adolescenciji izrazito se smanjuje doživljaj roditeljske kompetencije zbog pojačanog suprotstavljanja djece roditeljima • u jednoroditeljskim obiteljima u kojima majke u adolescenciji djeteta gube nadzor nad njime, pojačavaju nasilne mjere kako bi taj nadzor opet uspostavile

  19. POSLJEDICE TJELESNOG KAŽNJAVANJA • lošije mentalno zdravlje (npr. manje samopouzdanja, češće depresije), • lošije odnose sa svojim roditeljima (odnosno, nasilje ih ne uči da poštuju roditelje, već da ih se boje te ih potiče na otpor i osvećivanje i/ili na odlazak od njih), • slabije razvijenu samokontrolu i slabije moralne standarde (odnosno, nasilje ne uči djecu razlozima i načinima ispravnog ponašanja), • pojačanu agresivnost i društveno neprihvatljivo ponašanje (odnosno, fizičko kažnjavanje djetetu ostavlja dojam da je agresivnost normalna, prihvatljiva i učinkovita).

  20. POSLJEDICE TJELESNOG KAŽNJAVANJA • odrasli koji su kao djeca iskusili fizičko kažnjavanje često imaju više problema s mentalnim zdravljem te pokazuju više kriminalnog i društveno neprihvatljivog ponašanja - uključujući  i obiteljsko nasilje • također je važno izbjegavati ostale oblike ponašanja kojima se djeca ponižavaju i degradiraju, uključujući ismijavanje, izazivanje kod djeteta osjećaje bezvrijednosti, nevoljenosti, neprimjerenosti ili straha.

  21. DISCIPLINA ≠ KAŽNJAVANJE

  22. Maleš, Kušević (2008.) “Kako dijete doživljava kažnjavanje u obitelji?” Čestina primijene različitog oblika tjelesnog kažnjavanja

  23. Mišljenje ispitanika o prihvatljivosti tjelesne kazne Maleš, Kušević (2008.) “Kako dijete doživljava kažnjavanje u obitelji?”

  24. Procjena nužnosti kazne Maleš, Kušević (2008.) “Kako dijete doživljava kažnjavanje u obitelji?”

  25. Procjena djelotvornosti kazne Maleš, Kušević (2008.) “Kako dijete doživljava kažnjavanje u obitelji?”

  26. Učinkovitost kazni Maleš, Kušević (2008.) “Kako dijete doživljava kažnjavanje u obitelji?”

  27. DJECA ≠ ROBOTI SVI MI, pa tako i djeca koriste ponašanja koja su im korisna BIT pozitivne discipline (4 stupa roditeljstva) je: • podrška i ljubav bez uvjeta • prepoznavanje i priznavanje potreba djeteta • podučavanje (vlastitim primjerom, razgovorom) • davanje povratne informacije, osnaživanje

More Related