“VLADA RH BRANIT ĆE SVAKO RADNO MJESTO!”

1. GOSPODARSKI SINDIKATISSSH “VLADA RH BRANIT ĆE SVAKO RADNO MJESTO!” Ožujak 2009.- Ivo Sanader, predsjednik Vlade Studeni 2009.- Jadranka Kosor, predsjednica Vlade veljača 2010.

2. INDUSTRIJSKA HRVATSKA2015. PRIJEDLOG MJERA ZA RESTRUKTURIRANJE HRVATSKE INDUSTRIJE

3. STRUKTURA REGISTRIRANIH PODUZEĆA U HR ožujak 2009.(podaci Jutarnji list 19.05.2009.) REGISTRIRANO 264.200 NEAKTIVNO 140.184 53,1% AKTIVNO 124.016 46,9% 0 ZAPOSLENIH 55.559 44,8% 0-9 ZAPOSLENIH 33.203 42,9% 9-250 14.626 11,8% 250< 628 0,5%

4. Podaci o plaćama

5. Zaposlenost i plaće u 2009. Izvor:DZS

6. Izvor:DZS

7. Prerađivačka industrija Izvor:DZS

8. Prerađivačka industrija Izvor:DZS

9. KAKO SU BRANILI GOSPODARSTVO • Ukupan broj zaposlenih 9/08. – 9/09. smanjen za 72.552 • Od 37.793 novih nezaposlenih 31.259 je iz gospodarskog sektora • 93,7% zaposlenih u gospodarskom sektoru ima plaće manje od prosjeka RH ŠTO SMO MI PODUZIMALI? • Zbog nezainteresiranosti Vlade za poduzimanjem bilo kakvih mjera, sindikati gospodarskog sektora zajedno s poslodavcima dogovaraju mjere kako bi preživjeli

10. SEKTOR GRADITELJSTVA • U 49 poduzeća s 12 639 zaposlenih smanjio plaće u dogovoru sa sindikatom za 4500 radnika • Na “čekanju” 525 radnika • Otkazani ugovori za 1400 radnika • Najavljeno novih 2367 otkaza • Ne uplaćuju se doprinosi za 1382 radnika • Plaće kasne za 1646 radnika SEKTOR METALNE INDUSTRIJE • U ovoj godini dogovoreno skraćenje radnog tjedna i umanjenja plaće u 15 poduzeća s ukupno 3678 zaposlenih

11. SEKTOR ENERGETIKE, KEMIJE I NEMETALA • Tijekom godine izgubljeno 2400 radnih mjesta • Skraćen radni tjedan u 9 poduzeća s 3123 zaposlena • Smanjene plaće u 7 poduzeća s 4313 zaposlena • Zadržana ista razina plaća u 14 poduzeća s 15 214 zaposlenih DRVNA I PAPIRNA INDUSTRIJA • Ove godine izgubila 7000 radnih mjesta Potrebno je analizirati učinke Zakona o skraćivanju radnog vremena i potporama za tu mjeru koji nije polučio nijedan pozitivan efekt, a sredstva za tu potporu ( gotovo 250 milijuna kuna) leže neiskorištena.

12. PRIJEDLOG GOSPODARSKIH SINDIKATA SSSH VLADI I HUP-u OD 7.12.2009. POTPISIVANJE “SPORAZUMA O RJEŠAVANJU PROBLEMA GOSPODARSKOG SEKTORA SSSH DO IZLASKA IZ KRIZE”. • Tijekom 2010. g. neće se otpuštati radnici • Tijekom 2010. g. zadržava se razina plaća iz 2009.g POLAZNE OSNOVE ZA SPORAZUM • Žurno pristupanje konkretnom utvrđivanju, sistematiziranju i analizi posljedica gospodarske krize prema djelatnostima i sektorima kroz tripartitni dijalog na lokalnoj i nacionalnoj razini • Zbog tvrtki koje nisu pokrivene kolektivnim ugovorom, potpisati Opći kolektivni ugovor za gospodarstvo s najnižom plaćom i koeficijentima složenosti poslova u rasponu 1:3,2

13. Uspostava statističkog praćenja plaća gospodarskog sektora bez plaća menadžera i posebnih ugovora • Uspostava standarda i praćenja uspješnosti tvrtke • Prihod po radniku • Trošak bruto plaća • Trošak radnika • Osnivanje INTERVENTNOG FONDA za pomoć poslodavcima koji su zbog globalne krize u poteškoćama • Osnivanje KRIZNOG FONDA za ugrožene radnike u gospodarstvu, objedinjavanjem ukupnih sredstava na nacionalnoj i lokalnoj razini

14. Mjere i poticaji za zaštitu domaće proizvodnje • Žurna izmjena Zakona o potporama radi skraćenja radnog vremena • Izrada Zakona o povratu “kriznog poreza” zaposlenima i obeštećenja vaučerima poduzeća u većinskom vlasništvu države koja se privatiziraju po posebnim zakonima

15. PARTNERI GOSPODARSKI SINDIKATI SSSH – OSOBNA KARTA 43,64% 2,63% 56%

16. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA • Nakon gotovo godinu dana pada i u listopadu 2009. godine zabilježeno je smanjenje industrijske proizvodnje i to za 8,6% u odnosu na isti mjesec prošle godine. • U prvih deset mjeseci 2009. godine industrijska je proizvodnja manja za 9,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

17. ZAPOSLENOST u RH industriji 2008. Izvor: DZS

18. TEZA: Nismo za “model” izlaska iz krize koji se bazira na otpuštanju, neisplati i umanjivanju plaća radnika u gospodarstvu.Taj smo model već vidjeli 90-tih godina kada je “spontana” privatizacija u nekim drugim kriznim vremenima osiromašila i obespravila radnike, uništila proizvodnju i prepustila zemlju zaduživanju i nekadašnje radnike učinila ovisnima o proračunu.

19. Krizni poučak – hrvatsko gospodarstvo nije tuđa briga, svi smo na istom brodu! • Pad kupovne moći u zemlji • Posljedica: pad domaće proizvodnje i BDP-a • Stoga ne čudi pad i stopiranje svih investicija zbog neizvjesnosti • Gospodarstvu nedostaje novac, likvidnost • Posljedica: pad zaposlenosti i pad plaća • Daljnji pad kupovne moći • VRTIMO SE U KRUG! • U SLJEDEĆEM KRUGU PADAMO JOŠ NIŽE!

20. Gubitak poslova na djelu 2009! • U prvih deset mjeseci industrijska je proizvodnja manja za 10 % u odnosu na prošlu godinu • Povećavaju se zalihe • Osobiti pad potražnje za domaćim trajnim i kapitalnim dobrima kao rezultat blokade investicija • dok u EU bjesni kriza ne možemo se nadati da će netko drugi kroz uvoz hrvatskih proizvoda podupirati naše gospodarstvo (pad izvoza hrvatskih proizvoda u prvih 10 mjeseci je 22%) • Pitanje svih pitanja postaje : Tko će za koji mjesec kupovati domaće proizvode i robe?!

21. Gubitak radnih mjesta, kašnjenje i pritisak na smanjivanje plaća nagriza i državne prihode • U prerađivačkoj industriji je pad zaposlenih jednak padu industrijske proizvodnje • Plaće u zemlji su na razini stagnacije – što će reći da radnici na taj način stagnacijom plaća maksimalno ulažu u izlazak iz recesije • No rezultat je drastičan pad domaće kupovne moći • To se već sada vidi kroz - Pad prihoda od doprinosa u proračunu • Istovremeno rastu ulozi u bankama – što govori da oni koji imaju novaca vide veliki rizik, odnosno pesimistički su u pogledu oporavka realne ekonomije

22. Zanemarivanje uloge države u gospodarstvu • Bit će jednako novom valu obespravljenih kao što je to bio slučaj u privatizaciji • Trebamo li opet pustiti da se uništi i ovo malo poduzeća? • Trebaju li ljudi ostati bez stanova i primanja dok neki dobivaju poslove farbanja tunela za milijunske iznose? • Nakon svih afera sa izvođačima i podizvođačima u sustavu javnih nabavki više ne vjerujemo pričama o tržišnoj utakmici i izboru najboljih izvođača u sustavu javnih nabavki • Tražimo da državna uprava nađe načina, sukladno zakonima i potpisanim međunarodnim sporazumima, da se upotrijebi dio državne kupovne moći za spas poduzeća, domaćih proizvođača i domaćih graditeljskih poduzeća

23. Činjenica - država nije poduzetnik, ali..! • ...ali mora sjesti za stol s velikim, malim i srednjim poduzećima, s predstavnicima gospodarskih sindikata i naći prostor za rast i razvoj poduzeća u 2010 . g. i nalaženje načina raspodjele troškova izlaska iz krize koji se neće bazirati na nižoj cijeni rada i otpuštanjima koji ne donose korist niti državi niti gospodarstvu.

24. Pitanje reforme državne uprave i iskorjenjivanje mita i korupcije iz sustava poslovanja javnih poduzeća • Jesu li javna poduzeća uopće pod kontrolom državnih institucija i u kojoj mjeri njihovo poslovanje doprinosi nacionalnim ciljevima ekonomske politike i izlasku iz krize? • Koja je ukupna razina investicija javnih i državnih poduzeća u 2009. g? • Svakako je bitno da ova poduzeća, osobito ako su monopolistička, provode mjere štednje i posluju racionalno, ali je i puno bitnije da podmiruju svoje obveze prema dobavljačima! • Je li pitanje profesionalizacije, podizanja učinkovitosti i podizanja kvalitete državne uprave cilj Vlade i imaju li političari u državnoj upravi kapaciteta za to? Ovako svi govore da imamo veliki aparat, ali nitko ne govori kako ga modernizirati i ustrojiti prema potrebama poduzeća.

25. Kolektivno pregovaranje i Vlada kao poslodavac, a poreznici obveznici kao financijeri • Tražimo od Vlade RH da se kao poslodavac ponaša sukladno financijskim mogućnostima onih koji proračun financiraju, a to su najvećim dijelom građani radnici zaposleni u privatnom sektoru • To znači da ne mogu tražiti umjerenost, štednje i ostale restrikcije plaća u gospodarstvu, a onda iza zatvorenih vrata dijeliti novce na drugi način • Zahtijevamo da se u slučaju lošijeg punjenja proračuna od planiranog, niti ne pomišlja o uvođenju novih i povećanju postojećih poreza • Za one novce koje radnici uplaćuju u proračun tražimo i kvalitetnu uslugu – ne želimo dati više niti lipe za dodatna zdravstvena i druga osiguranja ili plaćanja državi i slično

26. Vladinim politikama i programima stabilizirati očekivanja stanovništva i poslovnog svijeta • Jasno obznaniti da će država, poštujući pravila tržišne ekonomije i poduzetništva, do prvih znakova stabiliziranja gospodarstva početi provoditi politiku sprječavanja svih špekulacija na tržištu, a koji obično prate krizna stanja • Doprinositi smirivanju panike na svim tržištima (robnom, tržištu rada, kapitala, novca), omogućit će svima bar djelomičnu predvidivost uvjeta poslovanja i života u 2010. i pristupiti izradi ciljanih mjera za stimuliranje gospodarstva

27. Objaviti antirecesijski paket javnih radova – omogućiti privatnom kapitalu ulaganja u infrastrukturnim /koncesijskim/privatizacijskim projektima kao doprinos rastu • Objaviti antirecesijski paket javnih radova koji bi se financirali ili kroz koncesije ili putem javno privatnih partnerstava –ANTIRECESIJSKI KLASTERI • Na način da neposredno ne opterećuju proračun • Realizaciju velikih infrastrukturnih projekata putem inozemnih fondova, fondova EU • Ovaj paket ima za cilj održati zaposlenost i dovoljnu dinamiku proizvodnje u sektorima koji se najbrže aktiviraju, ali i najbrže i gase, poput građevinske operative • Podržavamo usmjerenost javnih investicija prema lokalnim i regionalnim projektima, na kojima se može zaposliti veliki broj poduzeća i veliki broj raznih struka (radi se o obnovi regionalnih cesta, izgradnji vrtića i škola, staračkih domova, projekata u sferi energetike kao i izgradnji infrastrukture poljoprivrede i vodnog gospodarstva).