110 likes | 250 Views
„Uticaj finansijske krize na ekonomiju Bosne i Hercegovine “. Kemal Kozari ć guverner Central ne banke Bosn e i Her c egovin e 16.01.2012. Makroekonomski indikatori za BiH. 2. Makroekonomski pokazatelji za BiH. Ocjena makroekonomske situacije u Bosni i Hercegovini
E N D
„Uticaj finansijske krize na ekonomiju Bosne i Hercegovine“ Kemal Kozarić guverner Centralnebanke Bosnei Hercegovine 16.01.2012.
Makroekonomski pokazatelji za BiH • Ocjena makroekonomske situacije u Bosni i Hercegovini • “Bolje nego što bi se moglo očekivati"? • (ocjena dijela akademske i stručne javnosti, EK, MMF-a i drugih međunarodnih finansijskih institucija) • Zabrinjavajuće ... ↔ ... Katastrofalno? • (ocjena dijela akademske i stručne zajednice, NVO→podaci o porastu zaduženosti, vanjskotrgovinskom deficitu, nivou nezaposlenosti, opštoj ekonomskoj aktivnosti realnog sektora, nivou siromaštva, pogođenim socijalnim grupama...)
Struktura finansijskog sektora BiH • Bankarski sektor dominira finansijskim sistemom BiH. predstavlja glavni izvor finansiranja za ekonomiju i stanovništvo. • Visok postotak stranog vlasništva je potencijalni rizik zbog toga što se strateške odluke donose izvan dohvata monetarnih vlasti Bosne i Hercegovine. • Realtivno mali udio ostalih finansijskih posrednika. 4
Bankarski sektor u BiH • “Bankocentrični” finansijski sektor: • 84% od ukupne aktive finansijskog sektora (na kraju 2010) • Dominacija inostranih bankarskih grupa • 95% od ukupne aktive i 82% od ukupnog kapitala je koncentrisano u bankama s većinskim stranim vlasništvom • Značaj “Bečke inicijative” (vanjski dug bankarskog sektora – 29,5% od ukupnih obaveza) • Visoka likvidnost • Dobra adekvatnost kapitala (16,1%/2010, 15,5%/Q1 2011) • Ugrožena profitabilnost • Gubitak u 2010. • Povećanje NPL 5
Izazovi i perspektive finansijskog sektora BiH • Glavni rizici u budućnosti: • Trenutna makroekonomska situacija (globalno, EU, region, BiH) - rizici • Osiguravanje realnog ekonomskog rasta • Održavanje finansijske stabilnosti • Prijetnje fiskalnoj poziciji – fiskalni deficit • Prihodovna strana • Rashodovna strana (socijalni transferi i plate u javnom sektoru) 6
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)? • Mogućnost prelijevanja krize iz zemalja porijekla inostranih bankarskih grupacija i EU • Procikličnost finansijske krize na druge segmente finansijskog sektora – mikrokreditne organizacije, društva za lizing, tržište kapitala i osiguravajuća društva • Učinkovitost supervizije (prekogranična suradnja) • Korporativno upravljanje u bankama (poštovanje i zaštita lokalnih interesa) • Izloženost u regionu 7
Glavni rizici za bankarski sektor u BiH (i regionu)? • Nakon pada nivoa štednje tokom krize, povratak povjerenja i povećanje štednje stanovništva (14% u 2010, 6% za prvih devet mjeseci 2011) • Blagi porast kreditnih aktivnosti (oko 3% u 2010, 3,4% za prvih šest mjeseci 2011) • Rezultati testova na stres (za sada, bankarski sistem je dobro kapitalizovan i otporan na šokove) • Finansijski i bankarski sektor pokazali zavidan nivo otpornosti na finansijsku krizu? 8
Budući izazovi za bankarski sektor • Ispred nas je sigurno težak period, ali moramo probati: • postići odgovarajuću likvidnost kapitala; • izbjeći sistemski rizik po svaku cijenu; • postići odgovarajuću kapitalizovanost; • dostići odgovarajući iznos gotovine u trezorima; • postići odgovarajuću kreditnu aktivnost; • izbjeći sve oblike nelojalne konkurencije; • postići odgovarajuću komunikaciju s internom i eksternom javnošću. 9
Budući izazovi za realni sektor • Kako bi ekonomija mogla da postigne željeni oporavak, potrebno je: • podržati domaću proizvodnju, posebno izvoznike; • raditi na povećanju potrošnje domaćih proizvoda; • raditi na razvoju neiskorištenog potencijala u energetskom sektoru; • razvijati značajan potencijal u području proizvodnje hrane; • raditi na obnovi kao i izgradnji novih turističkih kapaciteta; • nastaviti proces privatizacije; • raditi na razvoju konkurentnosti države i eliminisanju administrativnih barijera za ulagače. • Najvažniji preduslov za postizanje bilo kojeg od navedenih ciljeva je politička stabilnost.