1 / 52

Kolegij: Poslovne finansije

Kolegij: Poslovne finansije. Tema: Korporativno okruženje. Danas upoznajemo osnove okruženja u kome rade i žive preduzeća:. Finansijski sistem Finansijska tržišta Finansijske institucije. Finansijski sistem. Umjesto uvoda.

kasen
Download Presentation

Kolegij: Poslovne finansije

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Kolegij: Poslovne finansije Tema: Korporativno okruženje

  2. Danas upoznajemo osnove okruženja u kome rade i žive preduzeća: • Finansijski sistem • Finansijska tržišta • Finansijske institucije

  3. Finansijski sistem

  4. Umjesto uvoda • Promet na Londonskoj bezi (LSE) 24.2.2011. godine = 5.930.958.731 Ł (ili 13.564.102.620 KM) • Godišnji BDP Republike Srpske 8.222.974.000 KM

  5. A KONTROLA??? Dinamičnost Kompleksnost Indirektne finansije SREDSTVA Finansijski posrednici SREDSTVA Dužnici - potrošači: 1. Preduzeća 2. Država 3. Domaćinstva 4. Stranci Štediše – kreditori: 1. Domaćinstva 2. Preduzeća 3. Država 4. Stranci Finansijska tržišta SREDSTVA SREDSTVA Otvorenost Direktne finansije Def: “sastavni dio privrednog sistema koji se sastoji od više elemenata pomoću kojih treba omogućiti nesmetan tok finansijskih srestava u društveno-ekonomskoj zajednici”

  6. Vrste • Tržišno orjentisan – SAD i Velika Britanija • Bankarsko orjentisan – Japan, Njemačka, Kina Koji je po vašem mišljenju efikasniji na dugi rok?

  7. Finansijska tržišta

  8. ???? • Mjesto gdje se kupuju i prodaju proizvodi i usluge. • Povezuje – kreira – formira – distribuira – mjeri efikasnost.

  9. Struktura tržišta • Prema načinu prikupljanja sredstva na njemu: • Tržište duga • Tržište vlasničkog kapitala. • Prema načinu emisije i trgovanja: • Primarno • Sekundarno: • Berza • Vanberzansko ili OTC • Prema ročnosti instrumenata: • Tržište novca • Tržište kapitala. • Prema vremenu: • Spot tržišta • Terminska tržišta A DOSPIJEĆE?

  10. Kratkoročne HOV Žiralni novac Tržište novca • Mjestu susretanja ponude i potražnje kratkoročnih finansijskih instrumenata. • Definisan prostor, vrijeme, pravila i drugi uslovi pod kojima dolazi do organizovanog “susretanja”. • Veli značaj za funkcionisanje nacionalne privrede: formira se kratkoročna kamatna stopa

  11. Karakteristike • Jasna i jednoorazna pravila • Jedinstven način poslovanja • Internacionalnost • Fer ponašanje učesnika • Visoka efikasnost • Visoka finansijska disciplina • Najsavremenija IT tehnologija • Racionalnost i ažurnost učesnika (broj i niske cijene).

  12. Instrumenti Velika likvidnost Velika sigurnost • Certifikati o depozitu (Izdaje ga banka  dokumentuje depozit, kamatnu stopu i datum dospijeća.) • Evrodolarski depozitni certifikati • Komercijalni zapisi (neosigurani, samo najveće (čitaj najkredibilnije) korporacije, izdaju se uz diskont.) • Bankarski akcepti (Nalog za plaćanje određenog iznosa donosiocu na dređeni datum, ključni za međunarodnu trgovinu.) • Zapisi državne blagajne (Izdaju se po diskontovanoj cijeni) • Itd.

  13. Učesnici • Država – T-bills (Riznični zapisi). • Komercijalne banke – Certifikati o depozitu, bankarski akcepti, repo ugovori. • Preduzeća – Komercijalni zapisi. • Investicioni fondovi, finansijske kompanije, osiguravajuće kuće, penzioni fondovi. Poslovanje uglavnom ide preko Centralne banke, poslovnih banaka i drugih FI i posrednika

  14. Svrha • Zašto uopšte treba to tržište kada banke nude kratkoročne kredite? • Prevazilaženje likvidnosnog gapa odnosno održanje likvidnosti. • Brz pristup velikim iznosima novca. • Karakteristike: • Aktivno sekundarno tržište. • Tržište na veliko (obično transakcije veće od 1 milion $).

  15. Tržište kapitala • Učesnici ih koriste za dugoročna ulaganja. • Alternativa ulaganjima u imovinu (nekretnine ili zlato). • Omogućavaju sigurnost u finansiranju dogoročnih investicionih ulaganja (projekata). Zašto je kamatna stopa viša nego na tržištu novca? KAKO?

  16. Struktura

  17. Funkcije • Transfer kapitala od štednih ka investicionim jedinicama. • Prikupljanje kapitala za obezb.privrednog razvoja. • Selekcija projekata. • Kontrola i monitoring. • Fer poslovanje – poštovanje ugovornih obaveza. • Prenos i diverzifikacija rizika. • Stvaranje kklime u kojoj se štiti vlasništvo i interesi vlasnika kapitala.

  18. Trgovanje • Primarno tržište. • Sekundarno tržište: • Berza • Vanberzansko tržište ili OTC.

  19. Institucije

  20. Finansijski učesnici na tržištu: • Centralna banka • Depozitne fin.institucije: • Banke (svih vrsta), • Štedionice, • Štedne i kreditne asocijacije, • Kreditne unije, ... • Institucije investicionog tipa: • Investicione kompanije i fondovi. • Ugovorne finansijske institucije: • Osiguravajuća društva i • Penzioni fondovi. • Ostale finansijske institucije: • Fondovi, fondacije, zadužbine, • Finansijske kompanije, • Brokersko-dilerske kuće, • Venture capital firms, • Rejting agencije, finansijski savjetnici, ... Najvažnija usluga: transformacija finansijske aktive!

  21. Podjela na Razlika u strukturi njihove pasive • Depozitne i • Nedepozitne

  22. Depozitne finansijske institucije

  23. Zašto ta podjela • Kontrola depozitnih – njihova pasiva je paket ponude novca i kredita u zemlji. • Depoziti klijenata su “privatan” novac – zaštita klijenata i cijelog sistema.

  24. Banke

  25. Najznačajnija grupa depozitnih FI • Pravilo 3 – 6 – 3. • Uloga banaka – promjena od tradicionalne ka savremenoj. Povjerenik Kreditor Osiguranje Investiciono planiranje Savremena banka Broker Plaćanje Investiciono bankarstvo Upravljanje gotovinom Štednja

  26. Aktivnosti Depoziti Kreditni izvori Vlastiti izvori • Prikupljaju sredstva • Plasiraju sredstva • Pružanje usluga uz oblasti investicionog bankarstva Odobravanje kredita Investiranje u realnu aktivu i FI Konsalting, registracije, prospekti, pokroviteljstvo emisije, plaman emisije, garantovanje, čak i otkup.

  27. Menadžment banke • Upravljanje likvidnošću • Upravljanje pasivom • Upravljanje aktivom • Upravljanje adekvatnošću kapitala

  28. Ostale depozitne FI

  29. Štedne i kreditne asocijacije • Štedionice • Kreditne unije

  30. Ugovorne FI:Osiguravajuće kompanije

  31. Osiguravajuće kompanije • Zašto ih svrstavamo u kategoriju invstitucijalnih investitora? • Suština poslovanja = ubiranje premije  suma novca  investiranje na tržište • Osiguranje života i imovine

  32. Investiranje na tržištu Zašto to a ne profitabilnost i zarada? • Primarno: izvjesnost i sigurnost • Odgovorni: portfolio menadžeri • Osnova razmišljanja = sredstva do kojih se dolazi po nižim stopama (cijeni) treba investirati u različite oblike finansijske aktive koja će donijeti više stope prinosa!

  33. 1. HOV čiji je emitent BiH, Republika Srpska, Federacija BiH, distrikt Brčko, Centralna banka BiH, 2. obveznice i druge dužničke hartije od vrijednosti za koje su subjekti iz tačke 1. izdali garanciju, 3. obveznice i druge dužničke hartije od vrijednosti koje je izdala jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj, odnosno BiH, 4. obveznice i druge dužničke hartije od vrijednosti za koje je jedinica lokalne samouprave iz tačke 3. izdala garanciju, 5. obveznice i druge dužničke hartije od vrijednosti kojima se trguje na organizovanom tržištu HoV u RS, odnosno BiH, 6. obveznice i druge dužničke hartije od vrijednosti kojima se ne trguje na organizovanom tržištu HoV u RS, odnosno BiH ,ako je njihov emitent pravno lice sa sjedištem u Republici Srpskoj, odnosno BiH, (ne može rezerva iz životnog osiguranja) 7. akcije kojima se trguje na organizovanom tržištu HoV u Republici Srpskoj, odnosno BiH, 8. akcije kojima se ne trguje na organizovanom tržištu HoV vrijednosti, ako je njihov emitent pravno lice sa sjedištem u Republici Srpskoj, odnosno BiH, (ne može rezerva iz životnog osiguranja) 9. zajmove osigurane založnim pravom na nekretnini (hipoteka) ako je založno pravo upisano u zemljišne knjige u Republici Srpskoj, odnosno BiH i ako vrijednost zajma nije veća od 60% tržišne vrijednosti nekretnine procijenjene od ovlašćenog sudskog procjenitelja. U slučaju da je na nekretnini upisano jedno ili više založnih prava, vrijednost zajma ne smije biti veća od 60% tržišne vrijednosti nekretnine umanjene za vrijednost već upisanih založnih prava, 10. zajamove osigurane hartijama od vrijednosti iz tačke 1. do 4. ovog člana, 11. zajmove osigurane garancijom banaka sa sjedištem u RS, odnosno BiH, ili zajmove bankama sa sjedištem u RS, odnosno BiH, 12. zajmove u iznosu otkupne vrijednosti osiguranja na osnovu ugovora o osiguranju života iz sredstava matematičke rezerve osiguranja života (ne može rezerva iz nežiotnog osiguranja) 13. nekretnine i druga prava na nekretninama (pravo građenja, pravo korišćenja i sl.) i to ako: - su upisani u zemljišne knjige u Republici Srpskoj, odnosno BiH, - već donose ili ako se od njih očekuje prihod, - je kupovna cijena određena procijenom ovlašćenog sudskog procjenitelja, - su oslobođeni svih tereta, - je dokazana ocjena isplativosti investicije u roku ne dužem od 10 godina, 14. oročene depozite u bankama u Republici Srpskoj, odnosno BiH, 15. udjeli i akcije investicionih fondova sa javnom ponudom, koji imaju sjedište u Republici Srpskoj, odnosno BiH, 16. sredstva na računima društva za osiguranje.

  34. Regulacija poslovanja ZAŠTO • Vrlo regulisana oblast • Agencija za osiguranje Republike Srpske: • nadzornadprimjenomzakonaipodzakonskihakataizoblastiosiguranjaidrugihpropisa; • regulacijaradadruštavazaosiguranjeiposrednika u osiguranju; • stvaranjepovjerenjatržišta u posloveosiguranja; • sprečavanjefinansijskogkriminala

  35. Ugovorne FI:Penzioni fondovi

  36. Penzioni fondovi • “Institucionalni investitor koji obezbjeđuje pojedincima sigurnost i stabilnost prihoda poslije okončanja radnog vijeka”. • U razvijenom svetu spadaju u “velike igrače” • Zašto su aktuelni: • Povećanje životnog standarda i realnih zarada • Produženje prosječnog životnog vijeka i finansijskih potreba stanovništva • Poreske olakšice

  37. Podjela • U zavisnosti od “osnivača” sponzora: • Privatni – sigurne penzije i visok životni standard nakon penzionisanja. • Javni – socijalna sigurnost i egsistencijalni minimum penzionerima. • U zavisnosti od načina uplata i vrsta isplata: • Planovi sa utvrđenim doprinosima (defined contribution plans): penzija zavisi od uspješnosti! • Planovi sa utvrđenom isplatom (definet benefit plans): zagarantovana fiksna penzija! • Hibridni penzioni fondovi (hybrid pension plans): kombinacija = minimalna + profit

  38. Aktivnosti na tržištima • Kod nas još uvijek sistem pay as you go – uplate koje stižu služe odmah za isplatu penzija koje su dospjele  nema fonda pa nema ni investiranja • Penzione šeme sa fondom – ulažu na jednak način kao i OK Problem: manje sredstava ulazi nego šte treba za izlaz Razlika je u potrebama za likvidnošću

  39. Investicione kompanije

  40. Investicione kompanije Bez velikih ulaganja postižemo izuzetnu diverzifikaciju! • Do sredstava dolaze emisijom svojih HoV – akcija i udjela. • U osnovi obavljaju posredničku ulogu. • Prikupljena sredstva investiraju u veoma diverzifikovane portfolije. • Svaka akcija investicione kompanije predstavlja proporcionalni udio u tom portfoliju.

  41. Atraktivne su: • Velikom diverzifikacijom smanjujemo izloženost riziku. • Vrhunski stručnjaci upravljaju portfoliom. • Niži transakcioni troškovi (znog ekonomije obima). • Visoka likvidnost. • Dodatne usluge vlasnicima akcija. • Jasno i transparentno poslovanje koje isključuje manupulacije i prevare. • Omogućen pristup na međunarodno tržište.

  42. Vrste • Prema specifičnosti u funkcionisanju: • Otvoreni (mutual funds) • Zatvoreni (investment trust ili publicy traded funds) • Investicioni trastovi sa udelima. • Prema ciljevima investiranja: • IF koji investiraju u akcije • IF koji investiraju u instrumente duga • IF koji investiraju u kratkoročne FI.

  43. IF koji investiraju u akcije • Fondovi rasta (growth funds) ili tzv. “go-go” fondovi – visoki kapitalni dobici na dugi rok (dividenda nije bitna). • Fondovi agresivnog rasta (aggressive growth funds) – akcije malih, brzo rastućih kompanija – kapitalni dobitak u kratkom roku. • Fondovi prihoda i rasta (income and growth funds) – investiranje u blue chip korporacije. • Indeksni fondovi– nude prihod koji je približno jednak prosječnom prinosu na tržištu. • Specijalizovani fondovi. • Sektorski fondovi – ulažu u određene segmente tržišta. • Balansirani – ulažu u akcije i obveznice (60:40). • Internacionalani fondovi – ulažu u strane firme. • Globalni fondovi – ulažu u strane i domaće firme. A rizik?

  44. IF koji investiraju u instrumente duga • Oprezan pristup. • Razlikujemo ih s obzirom na to da li ulažu u obveznice koje je izdala: • Država  siguran ali ne suviše visok prinos, • Korporacije  malo manje siguran ali viši prinos • Junk obveznice  ogroman rizik ali i prinos. • Konvertibilne obveznice. • Municipalne vlasti. • Međunarodne obveznice.

  45. IF koji investiraju u kratkoročne FI • Fondovi tržišta novca. • Ulažu u komercijalne/blagajničke zapise, trezorske zapise, certifikate o depozitu, kratkoročne municipalne HoV...

  46. Posebnosti • Country fondovi – investiranje u zemlje visokog privrednog rasta. • Off-shore fondovi – fond je lociran i njime se upravlja iz off-shore zemlje a ulaže u na tržištima najrazvijenijih država. • Real Estate Investment Trusts. • Hedge funds.

  47. Finansijske kompanije

  48. Finansijske kompanije Kako zarađuju? • Odobravaju kredite privredi i stanovništvu. • Sredstva prikupljaju emisijom svojih HoV ili uzimanjem zajmova od banaka. • Moderene FK uz osnovnu funkciju vrše i poslove lizinga, faktoringa itd. • Vrste: • Prodajne – potrošačka roba veće vrijednosti (indirektno odobravaju kredite). • Potrošačke – manji iznosi, kreditiranje i “slabih” potrošača. • Komercijalne – mali biznis i preduzetnici. Posebna grupa je Venture capital firms. Kamatna stopa????

  49. Berzanski posrednici

  50. Pojam • Specijalisti za posredovanje na finansijskim tržištima. • Najčešće u okviru specijalizovanih brokersko-dilerskih kuća.

More Related