OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJ E

1. OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJE dezinfekcija Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

2. Edukacijski ciljevi • Definirati i objasniti pojmove infekcija, antisepsa, asepsa, dezinfekcija, dezinficijens, antiseptik • Opisati i objasniti djelovanje dezinfekcijskog sredstva na određenom predmetu • Opisati i objasniti čimbenike koji utječu na djelovanje dezinfekcijskih sredstava: • Opisati i objasniti poželjna svojstva dezinfekcijskog sredstva • Opisati, objasniti dezinfekciju u zdravstvu (stacionarne zdravstvene ustanove) • Opisati, objasniti i primjeniti metode dezinfekcije • Opisati, objasniti i primjeniti zaštitna sredstva • Opisati, objasniti i provesti postupke izolacije Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

3. Infekcija(lat. inficere – zaraziti, okužiti) Za pojavu infekcije važni su sljedeći čimbenici: • izvor zaraze • putovi prenošenja – širenja infekcije od izvora do mjesta zaraze • ulazna «vrta» za ulaz uzročnika u organizam • broj i virulencija klica • dispozicija Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

4. Borba protiv infekcije • vrlo je stara • stari Rim Marcus Terentius Varro naslućuje da su mnoge bolesti uzrokovane sićušnim živim bićima, • staroperzijski znanstvenik Rhazes otkriva svojstvo alkohola, koji, lokalno primijenjen, sprečava pojavu bolesti. • Suvremeni pogledi na sprečavanje infekcije javljaju se sredinom 19. stoljeća. • Pravi znanstveni napredak shvaćanja borbe protiv infekcije uvodi L. Pasteur (1860), • Pastteurove spoznaje u kirurgiji primjenjuje J. Lister (1867) - ispire operacijske rane i zavoje natapa 5% - tnom karbolnom kiselinom, čijem djelovanju izlaže i zrak. • I. P. Semmelweis uvodi obvezno pranje ruku osoblja u bolnici (smanjuje smrtnost hospitaliziranih bolesnika). • S vremenom antisepsa, sepsa, dezinfekcija i sterilizacija postaju obvezni u radu medicinskih sestara. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

5. Antisepsa, asepsa • Antisepsa (grč. Anti =protiv i sepein =trunuti, gnjiti i lat. Antisepsis – protiv sepse) je u medicini prvobitno borba protiv truljenja, • naziv u kirurgiji za postupak koji se primjenjivao u drugoj polovici 19. stoljeća pri liječenju otvorenih prijeloma kostiju i gnojnih rana. • Danas, je antisepsa postupak kojem je cilj suzbijanje infekcije i uništavanje mikroorganizama na instrumentima, koži, ranama, predmetima… • Antiseptik je kemijsko sredstvo koje sprečava razvoj mikroorganizama. Antiseptici koji se danas primjenjuju u praksi često imaju dezinficirajuće djelovanje. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

6. Asepsa (grč. A – bez, sepein – trunuti, gnjiti) znači odsustvo kontaminacije. • Asepsa je način rada kojim se u medicini, a osobito u kirurgiji i liječenju rana, isključuje svaka mogućnost vanjske kontaminacije radnog polja i svega što se pri radu upotrebljava. • Asepsu postižemo različitim i fizikalnim i kemijskim postupcima – sterilizacijom i dezinfekcijom. • Brojni postupci kojima se ostvaruju (posebno u kirurgiji) uvjeti aseptičkog rada mogu se sažeti u pet osnovnih pravila asepse: • priprema bolesnika • priprema prostora • priprema osoblja • priprema pribora • postupak s «ranom». Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

7. Dezinfekcija • pojam suprotan infekciji (lat. inficere = zaraziti) • skup postupaka pomoću kojih smanjujemo broj mikroorganizama u određenoj sredini ili na određenom predmetu i oslobađamo ih zaraznosti (činimo ih nesposobnim da prenesu infekciju) • dezinfekcijom ne uništavamo sve prisutne mikroorganizme, već smanjujemo njihov broj i virulenciju na razinu na kojoj oni više nisu opasni za zdravlje ili više ne mogu štetiti na koji drugi način • dezinficijens je kemijsko sredstvo kojim se obavlja dezinfekcija Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

8. Dezinfekcijsko sredstvo primijenjeno na određenom predmetu može djelovati: • Bakteriostatično, virustatično – sprečava rast i razvoj, ali ne uništava (bakterije, viruse) • Baktericidno, virucidno, fungicidno – uništava (ubija lat. occidere = ubiti) bakterije, viruse, gljivice • Inhibitorno – koči, usporava ali ne sprečava rast i razvoj mikroorganizama. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

9. Dezinfekcija ima široku primjenu (kao higijenska mjera zaštite), osim u zdravstvu i u drugim djelatnostima (u ugostiteljstvu, hotelijerstvu, industriji živežnih namirnica, prometu…). U zdravstvu, posebno u stacionarnim zdravstvenim ustanovama, dezinfekcija obuhvaća: • kožu (naročito ruku) zdravstvenih djelatnika i bolesnika • odjeću i obuću zdravstvenih djelatnika i posjetilaca • posteljinu i rublje • podove, zidove, pokućstvo, i radne površine u svim prostorijama odjela i hodnicima • operacijske dvorane i prostorije za prijeoperacijsku pripremu (uključujući i predmete) • sanitarne prostorije i posude za obavljanje nužde • kuhinje, kuhinjski pribor i pribor za jelo • optičke instrumente koji se ne smiju sterilizirati Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

10. Metode dezinfekcije • Prirodne metode dezinfekcije • sunčeva svjetlost, • taloženje • vrtloženje i • filtracija: • Mehaničke metode dezinfekcije • četkanjem, • ribanjem, pranjem, • čišćenjem, • struganjem. • ventilacijom (propuhom) • Termičke metode dezinfekcije • spaljivanje, • žarenje, • glačanje i • kuhanje: • Kemijske metode dezinfekcije Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

11. Dezinficijensi • kemijska sredstva - svojim djelovanjem uništavaju vegetativne oblike mikroorganizama, ali ne obvezno i njihove spore • smanjuju broj mikroorganizama na razinu koja ne šteti zdravlju • anorganska i organska dezinfekcijska sredstva Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

12. Podjela kemijskih dezinfekcijskih sredstava prema: • mehanizmu djelovanja (sprečavaju razmnožavanje i većinom uništavaju mikroorganizme oksidacijom, redukcijom, apsorpcijom, koagulacijom bjelančevina i remećenjem osmotske ravnoteže) • intenzitetu – razini djelovanja • visoki – sporocidi (2% otopina glutardehida za 6-10 sati pri sobnoj temperaturi uništava spore pod uvjetom da nema organskog materijala). • srednji - baktericidni učinak - Micobacterium tuberculosis • srednji i niski djeluju na S. aureus, enterokokoe, Pseudomonas aeruginosa, E. coli, salmonele i ostale enterobakterije koje su primarne u etiologiji bolničkih infekcija. • kemijskoj pripadnosti Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

13. Anorganska dezinfekcijska sredstva • kiseline (3% acidi borici), • lužine (vapno) • halogeni elementi (klor - preparat Izosan G, jod - povidon jodid), • oksidativna sredstva (H²O², KMnO4). Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

14. Organska dezinfekcijska sredstva • fenol (karbolna kiselina, derivati fenola se uglavnom ne upotrebljavaju zbog iritacije kože i sluznica), • lizol (krezolov sapun- rijetko za dezinfekciju podova), • formaldehid (upotrebljava se za dezinfekciju endoskopskih aparata i anesteziološkog pribora), • alkoholi (najčešće se koristi 70% etilni alkohol za dezinfekciju kože) • akridinske boje (Rivanol) Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

15. Suvremena dezinfekcijska sredstva razlikuju se po: • kemijskom sastavu, • načinu primjene i djelovanja te • po učinkovitosti Suvremena dezinfekcijska sredstva - sprečavaju razmnožavanje i većinom uništavaju mikroorganizme • oksidacijom, • redukcijom, • apsorpcijom, • koagulacijom bjelančevina i • remećenjem osmotske ravnoteže Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

16. Teorijski idealno dezinfekcijsko sredstvo trebalo bi imati ova svojstva: • djeluje baktericidno i brzo u malim koncentracijama • ima širok spektar djelovanja (bakterije, virusi, gljivice) • djeluje u prisutnosti organskih tvari (krv, gnoj…) • nije otrovno (mora biti neškodljivo ako se proguta) • ne nadražuje kožu niti izaziva alergijske reakcije • ne ugrožava biološku ravnotežu u ljudskoj okolini • ne djeluje karcinogeno ni teratogeno • ima ugodan miris ili da je bez mirisa • ne oštećuje kovinu, plastiku, tkanine niti mijenja njihovu boju • djeluje na različitim temperaturama (ima veći raspon djelovanja) • ekonomično je (nije preskupo) Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

17. Nijedno danas poznato dezinfekcijsko sredstvo nema sva navedena svojstva. • Važno je odabrati ono koje ima najviše poželjnih svojstava. • Najbolji odabir možemo učiniti na osnovi dezinfekciograma, mikrobiološke provjere njegove učinkovitosti • Pri primjeni dezinfekcijskih sredstava treba voditi brigu i o čimbenicima koji utječu na uspješnost dezinfekcije. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

18. Čimbenici koji utječu na djelovanje dezinfekcijskih sredstava: • Vrsta mikroorganizma: pojedine vrste mikroorganizma različite su građe, stoga postoje i razlike u stupnju njihove osjetljivosti prema dezinfekcijskim sredstvima. Posebno su otporne bakterije koje stvaraju spore. • Sredina u kojoj djeluje: prisustvo organskih tvari, naročito bjelančevinskih, znatno umanjuje učinkovitost dezinfekcije. (stolica, iskašljaj, krv, gnoj). • Temperatura sredstva: s povišenjem temperature otopine povisuje se i djelotvornost dezinfekcijskog sredstva, a sniženjem temperature ona se smanjuje. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

19. Čimbenici koji utječu na djelovanje dezinfekcijskih sredstava: • Vrijeme djelovanja sredstava: razlikujemo brzinu djelovanja dezinfekcijskog sredstava i trajanje njegova djelovanja. Ni jedno dezinfekcijsko sredstvo ne djeluje trenutačno i svakom je potrebno izvjesno vrijeme da dođe u dodir s mikroorganizmima, prodre u njihovu unutrašnjost, zaustavi razmnožavanje ili ih uništi. Dužina djelovanja pojedinih zavisi o njihovoj postojanosti (s vremenom se kemijski mijenjaju). • Koncentracija dezinfekcijskog sredstva: u primjeni dezinficijensa potrebno je pridržavati se naputaka proizvođača pri njegovoj pripremi za uporabu Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

20. mikroorganizmi su različito otporni na dezinficijense. • osjetljive su mikoplazme, virusi s ovojnicom, a • vrlo otporne acidorezistentne bakterije i spore • Pri odabiru dezinficijensa potrebno je odabrati onaj sa što višim stupnjem djelotvornosti. • Potrebno je uzeti u obzir i što želimo dezinficirati. • Visokovrijedni su Aldesol (glutardehid), Gigasept FF10 (sukcinildehid), vodikov peroksid, formaldehid, srednje vrijedni - klorni spojevi. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

21. Pravilno provođenje dezinfekcije Postupak: • Provesti mehaničku dezinfekciju (pranje, ribanje) • Izabrati dezinfekcijsko sredstvo prema dezinfekciogramu • Pripremiti potrebnu količinu sredstva odgovarajuće koncentracije i temperature • Predmete izložiti djelovanju dezinfekcijskog sredstva tijekom propisanog vremena • Predmete isprati, obrisati ili osušiti. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

22. UPORABA ZAŠTITNE ODJEĆE • Zaštitna odjeća služi za prevenciju prijenosa mikroorganizama sa sestre na pacijenta, kao i obrnuto od pacijenta na sestru. • U svrhu zaštite koristimo: • kapu, • masku, • ogrtač, • rukavice i kaljače. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

23. Zaštitni ogrtač • najefikasniji je način zaštite odjeće zdravstvenog osoblja i posjeta, ali i prijenosa mikroorganizama sa odjeće zdravstvenih radnika i posjeta na pacijenta. • sterilni ogrtači koriste se u operacijskim salama, protektivnim izolacijama i ponekad u rodilištima • ogrtač je sprijeda zatvoren i štiti osobu s prednje strane koja je najizloženija i u stalnom kontaktu s pacijentom, rukavi završavaju elastičnim nastavcima koji sprečavaju širenje onečišćenja prema podlakticama, a veže se pomoću vezica na leđima koje su smještene od stražnje strane vrata prema dolje • ogrtači se mogu upotrebljavati za jednokratnu upotrebu ili se mogu prati i sterilizirati nakon svake upotrebe Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

24. Zaštitna maska • služi za sprječavanje prijenosa mikroorganizama koji se prenose zrakom i kapljicama sline sa sestre na pacijenta i obratno • potrebno ju je staviti prije ulaska u bolesničku sobu i skida se po izlasku i baca • masku je potrebno staviti tako da pokriva usta i obje nosnice • danas se uglavnom koriste maske za jednokratnu upotrebu Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

25. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

26. Rukavice • upotrebljavaju se pri gotovo svakom dužem kontaktu sa pacijentom, njegovom posteljinom, priborom … • svrha upotrebe je prevencija prijenosa mikroorganizma sa pacijenta na sestru te potom na drugo osoblje i pacijente. • sterilne rukavice se stavljaju pri medicinsko tehničkim i nekim dijagnostičkim zahvatima koji zahtijevaju aseptičan rad • upotrebljavaju se samo jednom i za jednog pacijenta te ih je potrebno mijenjati pri svakom novom kontaktu, pri upotrebi sterilnih rukavica ne smije se zaboraviti da ako se dodirne bilo što nesterilno one prestaju biti sterilne. • ruke je potrebno prati prije i poslije nošenja rukavica budući da se mikroorganizmi brže razmnožavaju u toploj i vlažnoj rukavici i kada nema vanjske kontaminacije. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

27. Zaštitna kapa i kaljače • obavezno se upotrebljavaju za vrijeme operativnih zahvata, porođaja i kod protektivnih izolacija • njihova je svrha spriječiti prijenos mikroorganizama sa osoblja na pacijenta Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

28. PRANJE RUKU • jedan od osnovnih postupaka medicinske i kirurške asepse • loše opranim rukama može se prenijeti više mikroorganizama nego bilo kojim drugim predmetom • potrebno ih je prati odmah po dolasku na odjel, prije i poslije kontakta sa pacijentom, prije i poslije invazivnih zahvata i drugih kontaminirajućih postupaka, prema potrebi tijekom nekog zahvata, prije i poslije nošenja rukavica, prije odlaska sa odjela… • cilj je pranja ruku odstraniti nečistoću i tranzitne mikroorganizme te smanjiti ukupan broj mikroorganizama na rukama Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

29. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

30. SMJEŠTAJ PACIJENTA U IZOLACIJU • Pacijenti se mogu smjestiti u izolaciju zbog: • rizika za širenja infekcija (infekcioznosti) ili • radi prevencije nastanka infekcije. • Pacijent se može smjestiti u zasebnu sobu ili ostati u svojoj sobi ako je odgovarajuća. • Kod protektivne izolacije pacijent nije u kontaktu sa inficiranim ili potencijalno inficiranim pacijentom i time se smanjuje rizik za nastanak infekcije • U slučaju infekcioznog pacijenta sprječava se mogućnost širenja infekcije na zdrave pacijente i na osoblje Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

31. Osigurati sobu sa sanitarnim čvorom (kupaonica, WC) smanjuje se rizik za nastanak enteralnih infekcija • Staviti oznaku na vrata sobe -izolacija, vrata moraju biti stalno zatvorena da se spriječi širenje infekcije i olakša čitanje natpisa na vratima • Osigurati osigurati protok zraka (pri otvaranju vrata zrak ne ulazi u prostoriju nego da izlazi van - klima s pozitivnim tlakom u sobi) kod protektivne izolacije odnosno, da zrak ne izlazi van (klima sa negativnim tlakom) kod izolacije infektivnog pacijenta • Čistiti sobu svaki dan prije čišćenja ostalih soba i prostorija na odjelu (protektivna), a izolacija infektivnog pacijenta nakon čišćenja ostalih soba i prostorija na odjelu • Osigurati poseban pribor za čišćenje sobe koji se ne upotrebljava za čišćenje drugih prostorija na odjelu. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

32. soba za izolaciju ne treba imati nikakvu posebnu opremu • osigurati u sobi: tlakomjer, toplomjer i ostali potreban pribor koji će koristiti samo taj pacijent. • dezinficirati sav pribor koji se unosi u sobu • oprati ruke te staviti zaštitnu odjećuprije svakog rada s pacijentom • skinuti zaštitnu odjeću (nakon izlaska) za jednokratnu upotrebu staviti u vreću za otpad, a onu koja se može prati staviti u posebne vreće (pranje i sterilizacija) Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.