OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJA

1. OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJA sterilizacija Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

2. Edukacijski ciljevi • Definirati i objasniti pojmove sterilizacija,sterilizacija toplinom, hladna sterilizacija, intrahospitalna infekcija • Opisati i objasniti metode sterilizacije • Opisati i objasniti čimbenike koji utječu na uspješnost sterilizacije • Opisati, objasniti i pripremiti materijal za sterilizaciju • Opisati, objasniti i primjeniti kontrolu sterilizacije • Opisati, objasniti organizaciju jedinice za centralnu sterilizaciju • Opisati, objasniti mjere za sprečavanje intrahospitalnih infekcija • Opisati, objasniti i primjeniti postupke za sprečavanje intrahospitalnih infekcija Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

3. Sterilizacijaje postupak kojim se uništavaju svi živi oblici mikroorganizama (patogeni, apatogeni i njihove spore) na predmetima koji se steriliziraju (instrumenti, zavojni materijal, gumene rukavice, tekućine). Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

4. Metode sterilizacije • Sterilizacija toplinom (toplinska sterilizacija termostabilnih materijala): • Sterilizacija suhom toplinom • Sterilizacija vlažnom toplinom • Hladna sterilizacija – sterilizacija kemijskim sredstvima (termolabilni materijal): • sterilizacija etilen-oksidom • sterilizacija tabletama formaldehida • sterilizacija potapanjem u antiseptike koji imaju germicidnu moć • sterilizacija ionizacijom • sterilizacija gama-zrakama • plazma sterilizacija Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

5. Sterilizacija toplinom • najbolji i najpristupačniji postupak za uništavanje mikroorganizama • toplina uzrokuje koagulaciju bjelančevina i inaktivaciju fermenata važnih za život mikroorganizama • Sterilizacija toplinom ovisi o: • vrsti topline i posrednika • visini temperature • dužini trajanja sterilizacije • sposobnosti penetracije sterilizirajućeg sredstva • otpornosti mikroorganizma. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

6. Sterilizacija suhom toplinom • Suhim zrakom steriliziraju se predmeti koji podnose visoku temperaturu – stakleni i metalni predmeti (instrumenti – kirurški noževi, škare, pincete; štrcaljke, igle…). • Suha toplina ne djeluje korozivno i ne oštećuje predmete koji se steriliziraju. • Zavojni materijali, rublje, gumeni predmeti (gumene rukavice) ne mogu se sterilizirati suhom toplinom. • Suhom toplinom sterilizira se u posebnim aparatima – sterilizatorima na suhi zrak različitih veličina i oblika. • Zrak se u sterilizatoru zagrijava električnom strujom do željenog stupnja, a termostat osigurava određeno vrijeme održavanje postignute temperature. • Rukovanje aparatom je jednostavno, sterilizacija uspješna ako poštujemo sva načela u pripremi materijala za sterilizaciju, ako postignemo odgovarajuću temperaturu (180 ºC) i održavamo je tijekom jednoga sata. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

8. Postupak: • nakon upotrebe treba predmete oprati, dezinficirati, isprati, osušiti • čiste i suhe predmete složiti prema vrsti ili u setove za određeni zahvat u metalne ili staklene kutije (kasete) • staviti indikatorske trake za kontroliranje uspješnosti sterilizacije (kemijski indikator) • otvorene kasete i poklopce (unutarnja strana okrenuta prema gore)staviti u sterilizator • zatvoriti sterilizator • uključiti sterilizator (termostat postavljen na 180 ºc) • postići temperaturu od 180 ºc (počinje sterilizacija) • željenu temperaturu održavati jedan sat • isključiti sterilizator • instrumente ostaviti u zatvorenom sterilizatoru jedan sat nakon završene sterilizacije (radi hlađenja) • izvaditi i zatvoriti kutije sa steriliziranim materijalom • pregledati indikator – traku (provjeravanje promjene boje). Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

9. Sterilizacija vlažnom toplinom • Sterilizacija vrućom vodenom parom pod tlakom pouzdan je postupak za uništavanje svih vrsta mikroorganizama i njihovih spora. • Tlačena vruća vodena para ima dobru sposobnost penetracije u materijale koji se steriliziraju. • Za uništenje mikroorganizama važni su činitelji određena temperatura i tlak, tijekom propisanog vremena. • Sterilizacija vlažnom toplinom obavlja se u posebnim aparatima, autoklavima. Primjenjuje se u bolničkim ustanovama. Autoklavi su različitog oblika i veličine, a svi rade po istim osnovnim načelima. Temperatura vodene pare razmjerna je visini tlaka u autoklavu. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

10. Sterilizacija vlažnom toplinom • Ovisno o vrsti materijala koji se sterilizira • temperatura u autoklavu kreće se između 126 i 138 ºC, • tlak između 1,5 i 2,5 bara, • a vrijeme sterilizacije je od tri do 30 minuta. • Vlažnim zrakom steriliziraju se tekstil (ogrtači, plahte, komprese, pelene, zavajni materijal), metalni predmeti (instrumenti), gumeni predmeti (rukavice, sonde, nastavci) i stakleni predmeti, a • ne steriliziraju se ulja, masti i prašci. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

13. Sterilizacija vlažnom toplinom • Svi predmeti koji će biti sterilizirani trebaju biti umotani i zapakirani kako bi se spriječila rekontaminacija nakon sterilizacije. • preporuča se veličina paketa 30×30×60 cm ili najviše 6 kg suhog rublja • Kao materijali za umatanje koriste se kraft-papir, muslin (gustoće 140 niti), netkani omotači i papirnoplastični omotač. • Predmete treba umotati u dva sloja papira ili netkanog materijala. Ako se primjenjuju jednostruko ovijeni sterilni omoti, njihov se sadržaj pri otvaranju može kontaminirati doticajem s vanjskom površinom. • Sterilni materijali koji se prenose do operacijskih dvorana i drugih prostora unutar bolnice moraju imati dodatnu vanjsku zaštitu od prašine, koja se može ukloniti prije unošenja predmeta u čisti prostor. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

14. Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od tekstila: • nakon uporabe predmete (za višekratnu uporabu – kute, ogrtači, komprese, plahte) treba oprati, dezinficirati, isprati, osušiti • složiti prema vrsti ili u komplete za pojedine zahvate • predmete za jednokratnu uporabu (tupfere različitih veličina) složiti prema veličini, obliku • složiti okomito i rahlo (što omogućava dobru penetraciju vodene pare) u posebne kutije za sterilizaciju s baktericidnim platnom ili u tekstil umatati setove, a u papir pojedinačne komade rublja. kutije ili omoti s materijalom ne smiju biti veći od 25x25x50 cm • staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

15. Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od metala: • nakon uporabe predmete treba oprati, dezinficirati, isprati i osušiti • provjeriti ispravnost svakog instrumenata • oštrice škara i kirurških noževa (skalpela) zaštititi stavljanjem u navlake • instrumente umotati u tekstil ili papir, pojedinačno ili u setove za pojedine zahvate, tako da se omoti mogu lako otvoriti i sadržaj uporabiti uz najmanju mogućnost kontaminacije • staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

16. Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od gume i plastike: • nakon uporabe oprati, dezinficirati, isprati i osušiti • utvrditi neoštećenost rukavica • složiti rukavice prema veličini i paru, naprašiti ih s obje strane talkom i u svaku staviti smotak gaze • svaki par rukavica omotati gazom ili papirom • predmete staviti okomito u vrećicu ili kutije • staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

17. Sterilizacija vlažnom toplinom Priprema materijala za sterilizaciju Predmeti od stakla: • nakon uporabe oprati, dezinficirati, isprati i osušiti • staviti u vrećicu ili kutiju • staviti indikator za kontroliranje sterilizacije. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

18. Sterilizacija vlažnom toplinom • Materijal pripremljen za sterilizaciju označimo datumom i vremenom sterilizacije, • stavljamo u autoklav, • zatvaramo i uključujemo određeni program, ovisno o vrsti materijala koji ćemo sterilizirati. Program određuje visinu temperature, tlaka i vrijeme trajanja sterilizacije. • Nakon izvršene sterilizacije i hlađenja sestra otvara i prazni autklav, zatvara rešetke na bubnjevima, autoklavne košare ili kutije odlaže u prostor za sterilni materijal i pri tome razvrstava prema odjelima ili vrsti materijala, vrsti setova. • Sterilne predmete treba složiti tako da se omoti ne gužvaju, savijaju, pritišću ili probuše. • Zapakirani se pribor treba držati na čistim policama koje moraju biti 20 – 25 cm iznad poda, 45 – 50 cm ispod stropa, te 15 – 20 cm od zida. • Sestra zadužena za sterilni materijal mora voditi dokumentaciju o svim postupcima u sterilizaciji i distribuciji sterilnog materijala (datum, odjel). Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

19. Sterilizacija vlažnom toplinom Rok upotrebe, • vrijeme tijekom kojega je materijal sterilan uvjetovano je načinom i materijalom umatanja, postupcima rukovanja, uvjetima čuvanja, a ne vremenom. • materijal u bubnjevima smatra se sterilnim 48 sati, • u kutijama i setovima s baktericidnim platnom šest tjedana, • pakiran i hermetički zatvoren u vrećici ili foliji 6 mjeseci do dvije godine (ovisno o vrsti folije), ako su neoštećeni. • Prije upotrebe svaki je set / pakovanje potrebno pomno pregledati prije otvaranja kako bismo utvrdili na nema oštećenja. • Pribor se ne smije upotrijebiti ako postoji i najmanja sumnja da je omot oštećen. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

20. Nadzor sterilizacije autoklavom obuhvaća: • provjeru opreme, • punjenja autoklava i setova, • izlaganja te • dokumentiranje. Provjeru opreme • obavljamo svaki dan prije prve sterilizacije. • Prilikom jutarnjeg zagrijavanja programiramo autoklav za Bowie&Dick test (134 ºC za 3,5 min). • U sredinu komore stavimo test paket (između složenog materijala stavimo testni papir s kemijskim indikatorom i • pokrenemo program. • Nakon završetka programa iz testnog paketa izvadimo testni papir i odčitamo rezultat. Vakumska pumpa u autoklavu ispravno radi ako je kemijski indikator na testnom papiru ravnomjerno promijenio boju. • Dobar rezultat znak je da možemo početi raditi, a loš rezultat signal je da taj autoklav moramo isključiti iz uporabe i pozvati ovlaštenog servisera. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

21. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

23. Nadzor sterilizacije autoklavom Tehničkaprovjera sterilizacije • provodi se za vrijeme svake sterilizacije pomoću termometara i manometara ugrađenih u autoklav. • na autoklavu se nalazi automatski pisač koji ubilježava visinu temperature i tlaka tijekom sterilizacije. • nakon završene sterilizacije potrebno je na karticu označiti datum i vrijeme sterilizacije i spremiti je u dokumentaciju. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

24. Nadzor sterilizacije autoklavom • Kemijski nadzor sterilzacije sastoji se od nadzora izlaganja i nadzora sterilizacije svakog pojedinog seta. • Kemijski pokazatelji papirne su trake zalijepljene na svaki set ili kutiju, koje promijene boju kad su određeno vrijeme izložene temperaturi i vlazi. • Za nadzor sterilizacije svakog pojedinog seta služi kemijska traka koja se uloži u set prije pakiranja i mijenja boju pri sterilizaciji. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

27. Kemijski nadzor sterilzacije • kemijski indikatori (6 klasa) • ne pokazuju je li sterilizacija bila uspješna, • pokazatelj je da je neki materijal bio izložen temperaturi određeno vrijeme - prošao sterilizaciju trake, • papirići koji reagiraju promjenom boje supstance duž crte Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

28. Kemijski integratori • informacije o više parametara u ciklusu sterilizacije • postizanje određene temperature kroz određeno vremensko razdoblje • kvaliteta pare • relativna vlažnost, Stavljaju se u pakete - unutarnji indikatori Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

37. Biološki nadzor sterilizacije • najvažnija je provjera funkcije sterilizatora, • jedina metoda provjere uspješnosti sterilizacije. • biološke indikatore (Bacillus Stearothermophilus spore – za sterilizaciju u autoklavu i Bacillus Subtilis spore – za sterilizaciju suhim zrakom i etilen oksidom) staviti u sterilizacijsku komoru na mjesta najteže dostupna pari. • Nakon završene sterilizacije paketić s biološkim materijalom šalje se u mikrobiološki laboratorij, gdje se utvrđuje jesu li mikroorganizmi uništeni ili ne. • Moderniji biološki pokazatelji osim trake sa sporama imaju i hranilište, te se analiza može napraviti u jedinici za sterilizaciju, gdje postoji priručni inkubator koji omogućuje odčitavanje rezultata nakon 24 – 48 sati, što je mnogo brže od čekanja rezultata iz mikrobiološkog laboratorija (tri i više dana). • Nova generacija bioloških pokazatelja može se odčitati za 1 – 3 sata. • Uništene spore potvrđuju uspješnost sterilizacije. Sustavi za brzo odčitavanje bioloških indikatora uklonili su jedini nedostatak biološke kontrole – čekanje rezultata. • Materijal nakon tri sata možemo izdati s punom sigurnosti da je sterilan. • Europski pravilnici preporučuju biološki nadzor svakog punjenja autoklava, a najmanje jedanput u tjednu (povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija). Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

42. Dokumentiranje sterilizacije

43. Sterilizacija kemijskim sredstvima Sterilizacija etilen-oksidom • Sterilizacija etilen-oksidom metoda je izbora za materijale osjetljive na visoke temperature (plastični ili gumeni predmeti, oštri predmeti, osjetljivi instrumenti, predmeti koji se ugrađuju u bolesnikovo tijelo). • Plinoviti etilen-oksid je sterilizirajuća supstancija baktericidnog, fungicidnog i virucidnog djelovanja. Zapaljiv je i toksičan, a u izravnom dodiru s kožom i sluznicama izaziva opekline, pa zahtijeva poseban oprez. • Sterilizacija etilen-oksidom provodi se u posebnim sterilizatorima. U prisutnosti etilen-oksida, temperature u komori od 54 do 55 ºC i tlaka od 1,5 do 5,5 bara, tijekom 1 – 2 sata, automatski reguliranim međuodnosima tih činitelja odvija se proces sterilizacije. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

44. Sterilizacija etilen-oksidom Postupak: • pripremiti materijal za sterilizaciju • staviti materijal i indikator za provjeravanje uspješnosti sterilizacije u komoru sterilizatora • uključiti regulator za temperaturu i tlak, te u prisustvu etilen-oksida sterilizirati materijal u propisanom vremenu • po završenoj sterilizaciji materijal ostaviti u prostoru za prozračivanje (od 12 sati do 7 dana) • čuvati sterilan materijal Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

45. Sterilizacija etilen-oksidom Priprema materijala za sterilizaciju Postupak: • prije sterilizacije predmete oprati, dezinficirati, isprati i osušiti • svaki predmet posebno staviti u pvc vrećicu, a gumene i plastične hermetički zatvoriti (zbog opasnosti stvaranja toksičnog klorhidrina) • staviti u košare. • prozračivanje steriliziranih predmeta traje najmanje 12 sati, a materijala predviđenih za implantaciju u bolesnike (valvule, pace-makere, proteze) 5 do 7 dana • nakon završene sterilizacije i prozračivanja košare ili kutije sa sterilnim materijalom odlažu se u prostor za sterilni materijal i pri tome se razvrstavaju • materijal koji se sterilizira mora biti označen datumom. prikladno čuvan, • sterilizran etilen-oksidom, ostaje sterilan 1 – 2 godine Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

49. Sterilizacija parama formaldehida • Formaldehid se upotrebljava za sterilizaciju i dezinfekciju predmeta osjetljivih na vlagu i visoke temperature. Njegove pare djeluju baktericidno, no nemaju sasvim pouzdano sterilizirajuće djelovanje. • Predmete koje želimo na taj način sterilizirati ili dezinficirati (najčešće su to optički instrumenti i dijelovi aparata za anesteziju) poslije pripreme stavljamo u kutije, ormare ili prostorije koje hermetički zatvaramo. Na jedan prostorni metar dolazi 10 tableta formaldehida, koji se i isparuju tijekom 10 sati do 72 sata na sobnoj temperaturi. • Ili se provodi u sterilizatoru na temperaturi 60-70C u negativnom tlaku i traje 1-3 sata ovisno o koncentraciji plina Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.

50. Sterilizacija parama formaldehida Postupak: • Nakon uporabe predmete mehanički očisti i po mogućnosti oprati, dezinficirati, isprati i osušiti • Složiti u kutiju, ormar ili prostoriju predviđenu za sterilizaciju • Staviti tablete formaldehida • Hermetički zatvoriti kutiju, ormar ili prostoriju • Držati zatvoreno 10 sati do 72 sata • Prije uporabe predmete isprati sterilnom vodom i osušiti sterilnom gazom (da ne bi došlo do oštećenja tkiva formaldehidom). • Ili zapakovane staviti u sterilizator na temperaturu 60-70C - negativan tlak - 1-3 sata ovisno o koncentraciji plina, prozračivanje • Kontrola sterilizacije formaldehidom provodi se mikrobiološkim metodama. Studij sestrinstvaOsnove zdravstvene njege N.P. 2006.