12. DOHOCI I ODREĐIVANJE CIJENA FAKTORA PROIZVODNJE

1. 12. DOHOCI I ODREĐIVANJE CIJENA FAKTORA PROIZVODNJE dr. Svetislav Polovina

2. TEORIJA RASPODJELE • Teorija raspodjele objašnjava kako se dohodak i blagostanje raspodjeljuje među članove društva kao porijeklo dohodaka i razlike u njihovoj visini. • Teorija raspodjele je jedno od najsloženijih pitanja u ekonomiji, a raspodjela nije samo ekonomski već istovremeno i prvorazredni politički i socijalni problem.

3. PREDMET RASPODJELE • Predmet raspodjele su dohodak i bogatstvo.

4. DOHODAK • Dohodak čine sva novčana primanja što ga neka osoba ili domaćinstvo ostvaruje tijekom danog vremenskog razdoblja. • Dohodak se sastoji od najamnina, rente, kamata, dividendi i transfernih plaćanja a njegove osnove su rad, vlasništvo i socijalna skrb. • Dohodak se može stjecati po više osnova pa treba razlikovati raspodjelu dohodaka proizvodnih faktora od raspodjele osobnih dohodaka

5. BOGATSTVO • Bogatstvo čini vrijednost sredstava koja netko posjeduje u danom vremenskom trenutku. • Bogatstvo se sastoji od svog materijalnog oblika (nekretnine, pokretnine) i financijskog oblika (gotovina, štedni računi, obveznice i dionice) • Bogatstvo je akumulacija portfelja u danom trenutku vremena dok je dohodak tijek u jedinici vremena.

6. TEORIJA RASPODJELE KAO POSEBAN SLUČAJ TEORIJE CIJENA • Prema njoj dohoci nisu ništa drugo nego cijene proizvodnih faktora. Najamnina je cijena rada, renta cijena zemlje a kamata cijena kapitala. • Cijena proizvodnih faktora određuje se na isti način kao cijene finalnih dobara, tj. odnosom njihovih potražnji i ponude. • Prema gornjoj postavci najamnina ovisi o ponudi i potražnji rada, kamata o potražnji i ponudi kapitala a renta o potražnji i ponudi zemlje.

7. PRIRODA POTRAŽNJE ZA FAKTORIMA PROIZVODNJE • Potražnja za proizvodnim faktorima nije autonomna već izvedena potražnja jer je određena potražnjom finalnih dobara. • Potražnja za proizvodnim faktorima je međuovisna potražnja jer potražnja jednog inputa pretpostavlja potražnju drugog inputa. • Na međuovisnost proizvodnih čimbenika ukazivao je još u 17. st. engleski pisac W.Petty rekavši da je rad otac a priroda mati svakog dobra

8. DETERMINANTA POTRAŽNJE ZA FAKTOROM PROIZVODNJE • Koliko će se nekog faktora proizvodnje tražiti i upotrijebiti u proizvodnom procesu ovisi o prihodu graničnog proizvoda tog inputa (MRP)i

9. PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA FAKTORA PROIZVODNJE • Dodatni prihod koji se ostvaruje zapošljavanjem dodatne jedinice tog proizvodnog faktora uz pretpostavku ceteris paribus. • Njegova veličina jednaka je umnošku graničnog prihoda koji se ostvaruje prodajom dodatne jedinice nekog dobra (MR) i graničnog proizvoda inputa (MP) odnosno MRPi = MR*(MP)i • U uvjetima savršene konkurencije obzirom da je granični prihod jednak cijeni gornja se jednadžba preformulira u MRPi = P*MPi

10. PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA RADA • MRPL određuje potražnju za radom na tržištu radne snage. • Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog dobra (P) i graničnom produktivnošću rada o kojoj ovisi veličina graničnog proizvoda rada (MPL) odnosno MRPL = P * MPL • MRPL bit će veći što su cijene finalnih dobara više i što je veća granična produktivnost (MPL) i obrnuto.

11. PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA KAPITALA • MRPK određuje potražnju za kapitalom na tržištu kapitala. • Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog dobra (P) i graničnom produktivnošću kapitala o kojoj ovisi granični proizvod kapitala (MPK) odnosno MRPK = P*MPK • MRPK bit će veći što je cijena finalnog dobra (P) viša i što je veća granična produktivnost kapitala. • Potražnja za kapitalom je tim veća što je viši MRPK

12. PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA ZEMLJE (MRPN) • MRPN određuje potražnju za prirodnim resursima na tom tržištu. • Njegova veličina u uvjetima slobodne konkurencije određena je cijenom finalnog dobra (P) i graničnom produktivnošću prirodnih resursa (MPN) odnosno MRPN = P*MPN • Potražnja za prirodnim resursima će rasti što je cijena što je cijena finalnog dobra viša i granična produktivnost prirodnog resursa veća i obrnuto.

13. PRIMJER IZRAČUNAVANJA PMRL U SAVRŠENOJ KONKURENCIJI

14. V A Ž N O ! • Granični proizvod faktora izračunava se u fizičkim jedinicama proizvoda na jedinicu danog utroška. • Zbog toga se često upotrebljava termin “granični fizički proizvod” (MNP) umjesto termina granični proizvod

15. GRANICA POTRAŽNJE PROIZVODNOG FAKTORA • PODUZEĆE ĆE KORISTITI NEKI INPUT SVEDOK JE PRIHOD NJEGOVOG GRANIČNOG PROIZVODA VEĆI OD DODATNOG TROŠKA TOG INPUTA. • ONOG TRENUTKA KADA SE IZJEDNAČI PRIHOD GRANIČNOG PROIZVODA INPUTA I NJEGOVI DODATNI TROŠKOVI PODUZEĆE MAKSIMALIZIRA SVOJ PROFIT

16. GRANICA POTRAŽNJE ZA RADOM • Poduzeće tražiti radnu snagu sve do onog trenutka kada se prihod graničnog proizvoda rada ne izjednači s cijenom rada tj. s najamninom odnosno sve dotle dok MRPL ne bude jednak najamnini

17. GRANICA POTRAŽNJE ZA KAPITALOM • Poduzeće će tražiti kapital sve do onog trenutka kada se prihod graničnog proizvoda kapitala ne izjednači s cijenom kapitala, tj. dok MRPK ne bude jednak kamati.

18. GRANICA POTRAŽNJE ZA PRIRODNIM RESURSIMA • Poduzeće će tražiti prirodne resurse sve do onog trenutka kada se prihod graničnog proizvoda prirodnih resursa ne izjednači s njihovom cijenom odnosno sve dotle dok MRPN ne bude jednak renti

19. PRAVILO NAJMANJEG TROŠKA • Prema ovom pravilu poduzeće minimalizira svoje troškove kada izjednači vri9jednosti graničnih proizvoda po novčanoj jedinici za sve korištene inpute odnosno kada je MPL/PL=MPK/PK=MPN/PN= 1/P • U gornjem izrazu MPL, MPK i MPN su granični proizvodi rada. kapitala i zemlje dok su PL, PK i PN cijene rada, kapitala i zemlje. P je cijena finalnog proizvoda • Pravilo najmanjeg troška vrijedi kako u uvjetima potpune tako i u uvjetima nepotpune konkurencije.

20. PRAVILO SUPSTITUCIJE • Ono se izvodi iz pravila najmanjeg troška. • Prema njemu poduzeće supstituirati onaj faktor proizvodnje čiji je prihod graničnog proizvoda manji onim koji ima veći prihod graničnog proizvoda. • Prihod graničnog proizvoda inputa bit će veći što su cijene finalnog dobra više odnosno što je njegova granična produktivnost veća te obrnuto • Ovu zamjenu inputa poduzeće čini tako dugo dok se ne ostvari jednakost iz slidea 19

21. PONUDA PROIZVODNIH INPUTA • Cijena proizvodnog inputa ne ovisi samo o njegovoj potražnji već također i o njegovoj ponudi. • Ponuda proizvodnih inputa ovisi o različitim čimbenicima specifično za svaki input. • Ponuda rada ovisi o njegovoj cijeni i demografskim faktorima. Ponuda zemlje ovisi o njenoj cijeni , poljoprivrednoj politici, oblicima vlasništva itd. Ponuda kapitala ovisi o prinosu od investicija, kamatnjaku i predviđanju budućih događaja.

22. V A Ž N O ! • PONUDE POJEDINIH PROIZVODNIH FAKTORA IMAJU RAZLIČITU ELASTIČNOST PA SU ZATO I OBLICI KRIVULJA PONUDE SVAKOG PROIZVODNOG FAKTORA RAZLIČITE.

23. RAVNOTEŽNA CIJENA INPUTA • Ova cijena se formira na tržištu potpune konkurencije kada se izjednače ponuda i potražnja proizvodnih inputa. Grafički će to biti u presjecištu krivulje ponude i potražnje inputa. • Pri toj cijeni su vlasnici inputa spremni prodati toliko inputa koliko su kupci voljni kupiti. • Ako je tržišna cijena viša ili niža od ravnotežne javit će se višak ponude ili potražnje proizvodnog inputa.

24. GRAF RAVNOTEŽE PROIZVODNOG INPUTA

25. V A Ž N O ! • Visoka cijena inputa je posljedica bilo ograničene ponude bilo prekomjerne potražnje inputa. • Niska cijena inputa je posljedica smanjene potražnje ili prekomjerne ponude inputa.

26. TEORIJA J. B. CLARKA • Ona objašnjava raspodjelu nacionalnog proizvoda prema teoriji granične produktivnosti. • Prema njoj svaki proizvodni faktor dobiva prihod u visini graničnog proizvoda posljednje korištene jedinice • Višak proizvoda koji je preostao od graničnih proizvoda prijašnjih inputa jednak je dohotku drugog proizvodnog faktora koji je sudjelovao u proizvodnji nacionalnog dohotka.

27. GRAF TEORIJE J. B. CLARKA

28. POTRAŽNJA INPUTA JE DERIVAT POTRAŽNJE FINALNIH DOBARA (graf)

29. POTRAŽNJA INPUTA JE DERIVAT MRP INPUTA (graf)