Iz dana u dan stvaramo otpad

2. Iz dana u dan stvaramo otpad • Čovjek je jedino biće koje stvara otpad koji se ne može biološki razgraditi

3. Industrije koriste prirodne resurse i proizvode različite predmete • Mi kupujemo te predmete, nekad i kada nam nisu potrebni – marketing – reklame - moda • Nakon upotrebe nastaje otpad • U BiH prosječno stvaramo 1,08 kg otpada dnevno • Godišnje između 211 kg po stanovniku HNK/Ž • Sarajevski kanton 386 kg po stanovniku • U 2010 godini odloženo 1.422.513 tona otpada

5. Savremeni sistemi upravljanja otpadom zasnivaju se na osnovnim principima: • Izbjegavanje nastanka otpada • Smanjenje otpada • Ponovna upotreba • Reciklaža • Obrada • Odlaganje (Deponovanje)

6. Izbjegavanje nastanka otpada, počinje već pri odabiru proizvoda u kupovini • Prije nego kupite, zapitajte se: • Da li ja ovo zaista trebam? • Da li postoji isti ovakav proizvod koji se može upotrebljavati više puta? • Da li je upakovan? • Da li postoji mogućnost dopunjavanja? • Da li ima u većem pakovanju, ili sa manje pakovanja koje se može reciklirati?

11. U osnovi sav otpad se dijeli na Komunalni, Industrijski i Specijalni (medicinski, opasni) • Komunalni otpad je otpad iz domaćinstava, trgovina, raznih preduzeća i sa javnih površina: ulica, parkova, stadiona i dr.) • Jedan dio komunalnog otpada predstavlja i ambalažni otpad. • Ambalažni otpad je raznovrstan i s njim se susrećemo svakodnevno. • Ambalaža je neophodna, kako zbog očuvanja kvaliteta proizvoda, očuvanja higijenske i zdravstvene ispravnosti, olakšavanja transporta i slično • Ambalažni otpad mnogi smatraju najvećim zagađivačem, što je djelomično rezultat neznanja, ali i neodgovrnih građana.

12. Ambalažni otpad, koji je sastavljen od različitih materijala, plastika, pet, aluminijum, najlon, te kompozitni materijali, tetrapak i sl., često zbog dugog vremena raspadanja u prirodi smatra se najvećim zagađivačem.... • Da li su ove boce same skočile u rijeku?

13. Ukoliko se ispravno postupa sa ambalažnim otpadom, te se odvojeno sakupi, velika većina ambalažnog otpada može se uspješno preraditi i reciklirati. • Šta je reciklaža?(re+cycle, znači ponovno kruženje) to je izdvajanje korisnog materijala iz otpada i njegova ponovna obrada i upotreba • Korisne sirovine se mogu izdvojiti iz otpada • Izdvojene postaju sekundarne sirovine • Potrebno izdvajanje radi velikog broja vrsta otpada • Reciklažna dvorišta ili sortirnice

14. Neke od ambalažnih materijala skoro je nemoguće reciklirati, odnosno reciklaža bi bila preskupa • Ti materijali nazivaju se kompozitnim materijalima, i sastavljeni su od više različitih slojeva • Primjer za takav materijal je tetrapak

15. Sortirnica – na deponiji • Zapošljavaju ljude koji razvrstavaju odvojeno sakupljeni otpad i šalju na ponovnu preradu

16. Sortirnica -Aktivnosti

17. Kada bi izdvajali otpad koji se može ponovo preraditi, a koji je korisna sirovina mogli bi smanjiti količine otpada za 89% • Odnosno od 1,08 kg, na 0,12 kg

18. Životni ciklus papira • Papir se proizvodi na sličan način kao i prije 2000 godina kada je otkriven u drevnoj Kini • Drvo se melje u sitne komadiće, rastapa u vodi, izbjeljuje hemikalijama i prolaskom kroz velike prese pretvara se u papir različitih namjena • Papir je ekološki prihvatljiv materijal jer je biorazgradiv i može se uspješno reciklirati • Ukoliko je papir odbačen skupa sa ostalim otpadom, u tijelu deponije zauzima prostor i sporo se raspada • Papir se uspješno reciklira do sedam puta (radi dužine celuloznih vlakana) • Kad bi smo poredali papir po redosljedu recikliranja onda bi to izgledalo ovako: Karton, papir za vreće (cement), fini kartoni (pakovanje za čokolade), papir za knjige i kancelariju, novinski papir, ubrusi, maramice i toalet papir

19. U našoj zemlji postoje firme koje uspješno recikliraju papir i od njega proizvode nove papirne proizvode. • Primjeri za takve fabrike su Natron-Maglaj i Violeta –Široki Brijeg. • Reciklažom papira štede se prirodni resursi (šume), a od starog papira se uspješno proizvodi novi papir i pritom se štedi drvo, hemikalije, voda i energija • Za dobivanje 1 t recikliranog papira, u procesu proizvodnje se utroši: • 65% manje energije • 50% manje vode • 74% manje zagađuje zrak • sačuvaju se 2 stabla • u odnosu na dobivanje novog, bijelog papira

20. ŽIVOTNI CIKLUS PLASTIKE • Plastika je sintetički materijal, koji se prvi put pojavio u 19 vijeku. Proizvodi se od nafte. • Danas, postoji mnogo vrsta različite plastike, za različite potrebe. (Flaše za sok, jogurt, pakovanja za kreme, ili deterdžente, igračke i sl.) • Uglavnom se razliku po oznaci (PET, PP, PVC, PE, PS, i sl.) • Svaka od ovih vrsta plastike, i kada se odvojeno sakupi zahtijeva poseban proces prerade da bi se ponovo reciklirala. Zbog toga plastika se mora odvajati prema oznakama, što se radi u sortirnicama i postrojenjima za reciklažu.

21. Plastična ambalaža zauzima 20- 30% kućnog otpada. • Zauzima i zagađuje životni prostor i prostor na deponiji. • Razgrađuje se od 100-1000 god. • Pri proizvodnji plastike troše se prirodni resursi (nafta) i energija. • Spaljivanjem plastike stvaraju se kancerogene materije i opasni staklenički plinovi koji utiču na promjenu klime.

22. Metali • Sve vrste metala uspješno se recikliraju • Metale je moguće reciklirati skoro neograničen broj puta • U BiH postoje kapaciteti za reciklažu različitih metala (željezo – Zenica, aluminij – Mostar, Bugojno, itd... • Metalima se trguje na mnogim otpadima/skladištima sekundarnih sirovina • Neke vrste metala kao npr. čelik nemoguće je proizvesti bez starih metala (reciklaža obavezna) • Reciklažom metala štede se prirodni resursi, rude

23. Sav otpad koji se ne odvoji za recilažu, mora se negdje odložiti... • Divlje deponije – ugrožavaju zdravlje stanovništva, opasne!!!

24. Sloj otpada u visini 50 cm, zatim interni sloj u visini 10 cm • Podloga je od nabijene gline i zaštitne PEHD folije. • Ukupno 16 planiranih regionalnih deponija.

25. Sistem odplinjavanja • Sistem za prikupljanje procjednih voda • Procjedne vode sa deponije i prečistać

26. Od prikupljenog plina može se praviti struja

28. Procjedne vode jako opasne – prečistač neophodan

30. Integrisani sistem upravljanja ambalažnim otpadom i njegove prednosti • Integrisani sistem upravljanja ambalažnim otpadom funkcioniše po principu tzv. „produžene odgovornosti proizvođača“, što znači da onaj koji ambalažu ili proizvode u ambalaži stavlja na tržište (proizvođač, uvoznik, distributer, punilac, krajnji korisnik) treba uspostaviti sistem prikupljanja i reciklaže. • Integrisani sistem obuhvata sve vrste ambalažnog otpada bez obzira na vrstu materijala, njegov sadržaj i porijeklo (kućni, komercijalni, industrijski otpad) • Uspostavom takvog sistema ne dolazi do poskupljenja proizvoda, kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj kada su cijene proizvoda porasle i do 30%.

31. Depozitni sistem upravljanja ambalažnim otpadom • 2006. godine, u Hrvatskoj je uveden depozitni sistem upravljanja ambalažnim otpadom. • U Hrvatskoj postoje dva uporedna sistema - jedan za ambalažu pića i napitaka, a drugi za ostalu ambalažu. Važeći Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu ne rješava problem zbrinjavanja cjelokupnoga ambalažnoga otpada, već samo 25-30 posto otpada koji se odnosi isključivo na pića i napitke.  • Pravilnik ne tretira sve vrste ambalaže jednako, već stvara diskriminaciju prema vrsti proizvoda koji se nalazi u ambalaži. • Pravilnik ne tretira ambalažni otpad na jednak način po načelu da „zagađivač“ plaća prema količini i kvaliteti ambalažnog otpada, nego stvara diskriminaciju proizvoda po sadržaju u ambalaži.  • Uvođenjem tri različite vrste naknada za jednokratnu ambalažu, Pravilnik ambalažu za pića stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na svu ostalu. Npr. ako je u višeslojnoj kartonskoj ambalaži zapakovan deterdžent, naknada za zbrinjavanje je 750 kuna po toni. Ako je riječ o mlijeku- naknada iznosi 1150 kuna po toni. Ali, ako je riječ o soku, iznos se penje i do 4100 kuna!

33. KAZNA ZA NEISPUNJENE CILJEVE MINISTARSTVO OKOLIŠA FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA IZVJEŠTAVANJE DOZVOLA Naknade za ambalažni otpad (KM) Troškovi usluga (KM) € ORGANIZACIJA ZA POSTUPANJE SA AMBALAŽNIM OTPADOM NEPROFITNA! • LOKALNA ZAJEDNICA – KOMUNALNA PREDUZEĆA, SAKUPLJAČI, • RECIKLAŽERI UGOVOR O PRENOSU OBAVEZA UGOVOR O PARTNERSTVU PROIZVOĐAČI, PUNIOCI, UVOZNICI TRGOVCI EDUKATIVNE KAMPANJE PROIZVODI U AMBALAŽI POTROŠAČI (GRAĐANI, HOTELI, RESTORANI….) AMBALAŽNI OTPAD Pravilnik o ambalažnom otpadu – shema sistema

35. Prenesite poruku drugarima u razredu • Najbolje na času odjeljenske zajednice • Takmičenje u znanju – kvizovi • Takmičenje u količinama sakupljenog ambalažnog otpada • (Karton i boce – zelene i bijele) • Više informacija o raznim vrstama otpada, kao i rezultati sedmičnog sakupljanja otpada biće objavljivani na stranicama: • www.ekopak.bawww.ekotim.net • Te zasebnim facebook i twiter profilima koji će biti kreirani za potrebe ovog projekta

36. Ako proizvedemo danas 1 kg otpada, nismo uradili ništa korisno. Ako smanjimo na 500 g otpada dnevno, produžavamo vijek trajanja deponije koja je veoma skupa, a iskoristili smo sirovine umjesto da budu zakopane sa otpadom! • HVALA NA PAŽNJI!