1 / 51

INDUSTRIJSKA POLITIKA

INDUSTRIJSKA POLITIKA. Što je to industrija?.

zion
Download Presentation

INDUSTRIJSKA POLITIKA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. INDUSTRIJSKA POLITIKA

  2. Što je to industrija? • Industrija je proizvodna djelatnostili skup proizvodnih djelatnosti (skup grana proizvodnje) u kojima se predmeti odvojeni od prirode ili na drugi način raspoloživi različitim usmjeravanim i kontroliranim procesima uz primjenu tehničkih, tehnologijskih, organizacijskih i drugih ljudskih dostignuća transformiraju u dobra i vrijednosti kojima uz visoku efikasnost zadovoljavaju različite proizvodne potrebe i potrebe u finalnoj potrošnji. • Prema aktualnoj nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), usklađenoj s klasifikacijom EU, pojam industrija je sinonim za industrijskisektor gospodarstva s djelatnostima: "C - rudarstvo i vađenje", "D - Prerađivačka industrija", "C - Opskrba električnom energijom, plinom i vodom". GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  3. Obilježja industrije: • Proizvodnja temeljena na razvoju i primjeni znanosti, tehnike i tehnologije; • Velika podjela rada, specijalizacija, kooperacija, kolektivni rad, ogromna proizvodnja, velike serije, kontinuirani rad, visoka proizvodnost rada, raznovrsni predmeti rada, brojni finalni proizvodi ujednačene kvalitete i trajanja; • Isključivo tržišna proizvodnja; • Dominantan utjecaj na gospodarski i društveni razvoj; • Širenje industrijsko djelovanja na područje usluga. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  4. ZEMLJA MORA ZADOVOLJITI BAREM JEDAN OD TRI KRITERIJE DA BI SE SMATRALA INDUSTRIJALIZIRANOM: • da oko 25% narodnog dohotka izvorno ostvaruje u industrijskom sektoru • da oko 60% ukupne industrijske proizvodnje ostvaruje u prerađivačkoj industriji • da je oko 10% ukupnog stanovništva zaposleno u industriji GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  5. ŠTO JE TO INDUSTRIJALIZACIJA? • INDUSTRIJALIZACIJA ZNAČI DVOJE: • razvijanje industrije, • razvijanje industrijskog načina proizvodnje i poslovanja u cjelokupnoj nacionalnoj ekonomiji i društvu. • Proizvodnost rada prerađivačke industrije neuporedivo je veća nego one u tradicionalnoj poljoprivredi; • Industrijski razvoj ima veliku ulogu u politici zapošljavanja. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  6. ŠTO JE TO INDUSTRIJSKA POLITIKA? • Industrijska politika je dio šire ekonomske i razvojne politike usmjerena na razvoj industrije i industrijskog načina proizvodnje i djelovanja u gospodarskim i izvangospodarskim djelatnostima. • Ako je ekonomska politika svjesna aktivnost, tj. ukupnost sredstava, instrumenata i mjera u određenom društvu (državi) usmjerenih na ostvarivanje razvojnih ciljeva onda je dio tako široko shvaćene ekonomske politike i politika razvoja(svjesna aktivnost usmjerena na ukupni razvoj i razvoj pojedinih područja i djelatnosti (sektora) gospodarstva. Razumljivo da je onda i industrijska politikadio takve šire ekonomske politike i politike razvoja. • Činjenice da industrija, industrijalizacija i industrijska politika imaju kompleksno gospodarsko, razvojno i društveno djelovanje često industrijska politika iziskuje prilagodbe ukupne razvojne politike. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  7. Udio industrije u strukturi društvenog proizvoda i zaposlenosti nakon početka industrijalizacije raste i to različito u pojedinim fazama; • Brzim razvojem sektora usluga ovaj se udio relativno smanjuje, ali zadržava veliku važnost u cjelini razvoja i gospodarske strukture. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  8. FAZA DEINDUSTRIJALIZACIJE: - rast industrijske proizvodnje je sporiji od ukupnog rasta u čijoj strukturi proizvodnje uglavnom postaje dominantan sektor usluga; - vodi zemlje prema POSTINDUSTRIJSKOM DRUŠTVO; - u većini industrijski razvijenih zemalja udio industrije u društvenom proizvodu dosegnuo je svoj maksimum sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a nakon toga se smanjuje te nastupa faza deindustrijalizacije. UDIO POJEDINOG SEKTORA U GOSPODARSKOM RAZVOJU NACIONALNE EKONOMIJE GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  9. Industrijska politika EU • Industrija još uvijek čini jednu od glavnih poluga rasta gotovo svake ekonomije, a njezin razvitak gledano kroz tradicionalnu teorijsku osnovu čine: • porast akumulacije fizičkoga kapitala i znanja; • pomak rada i kapitala prema sektorima, gdje je njihovo korištenje učinkovitije i koji su praćeni iznadprosječnim rastom potražnje; • diversifikacija ekonomske strukture koja utječe na manju razinu izloženosti promjenama uvjeta trgovanja i pomacima potražnje; • diversifikacija uz naglašenu specijalizaciju na način da se ostvaruju komparativne i konkurentske prednosti. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  10. Industrijska politika EU EU je slijedom svoje strategije industrijskoga razvitka definirala industrijsku politiku kojoj je cilj strukturnim prilagodbama i aktivnim restrukturiranjem osigurati vodeću poziciju u globalnim razmjerima. Ipak, uočava se da se ciljevi o sustizanju glavnih konkurenata - SAD i Japan - u potpunosti ne ostvaruju. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  11. Industrijska politika EU Osnovna je svrha provedba strukturnih prilagodbi kojima bi se omogućio porast konkurentnosti industrije. Mjerama ekonomske politike pokušava se povećati proizvodnost rada kao osnovnoga čimbenika konkurentnosti. Prostor za to vidi se u mjerama povećanja razine ljudskoga kapitala i istraživačko-razvojnoj djelatnosti kao ključnim elementima povećanja razine dodane vrijednosti europske industrije. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  12. Industrijska politika EU • Industrija EU uspjela se dobrim dijelom repozicionirati tako da je proces restrukturiranja omogućio napuštanje velikoga dijela radno intenzivnih aktivnosti u prilog onima s većom razinom dodane vrijednosti. Trošak tih prilagodbi odrazio se na porast nezaposlenosti, pri čemu nisko kvalificirana radna snaga ostaje po svemu sudeći trajnim gubitnikom. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  13. Industrijska politika EU • U okviru EU razvijene zemlje stare Europe iskazuju polarizaciju u promjenama strukture prerađivačke industrije. Stare, relativno radno intenzivne industrijske djelatnosti premještaju se prema regijama dostupnijih resursa i jeftinije radne snage, a u takvim industrijama EU-a postaje neto uvoznik. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  14. Industrijska politika EU • Sa druge strane, industrije s visokim sadržajem dodane vrijednosti zasnovane na razvojno-istraživačkoj djelatnosti, odnosno na inovacijama, razvijaju se ubrzano pod utjecajem globalizacije. Ubrzani rast novih ekonomija stvara potražnju za opremom i transferom znanja. Takve tendencije prate odgovarajući transferi kapitala, pa se one odražavaju u novoj strukturi međunarodne razmjene. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  15. DOSADAŠNJI RAZVOJ HRVATSKE INDUSTRIJE • Industrijska revolucija najprije se pojavljuje u Engleskoj, te je trajala od 1770. godine do otprilike 1870. godine; • Ostatak Europe, posebno njen balkanski dio, znatno je kasnio u industrijskom razvoju. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  16. Položaj Hrvatske nakon 1. svjetskog rata bio je vrlo složen; prema popisu iz 1921. godine čak 78,6% stanovnika bilo je poljoprivredno; • U razdoblju 1918.-1941. godine, u strukturi industrijske proizvodnje bio je visok udio prerađivačke industrije; • Između dva svjetska rata tempo industrijalizacije bio je vrlo spor te su postojale velike neusklađenosti u strukturi te industrije (posebno su bile razvijene prehrambena i tekstilna industrija); - u strukturi industrije bile su naglašene intenzivne prerađivačke grane u kojima se profit zasnivao na prirodnim bogatstvima i prednostima, te jeftinoj radnoj snazi; - dominantni utjecaj ima strani kapital. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  17. ... nastavak • Razvoj industrije nakon Drugog svjetskog rata zasniva se na modelima koji su primjenjivani u zemljama s planskim gospodarstvima: - izgradnja energetskog sektora, - crna i obojena metalurgija te bazna kemijska industrija, - težište je bila na zadovoljavanju domaće potrošnje i supstituciji uvoza, - investicije su bile predmet planiranja. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  18. 70-ih godina prošlog stoljeća: - ubrzan proces izgradnje gospodarske i industrijske strukture, - vrlo visoki priljevi financijskih sredstava iz inozemstva, - brz rast inozemnog turizma i visoke dozn.radnika iz inoz, - aluminijske i petrokemijska industrija. 80-ih godina prošlog stoljeća: - skokovit porast cijena nafte i dužnička kriza u svijetu, - javljaju se teškoće platne bilance u pokrivanju povećanih troškova uvoza energenata novim zaduživanjem u inozemstvu. Pozitivni učinci brze industrijalizacije bili su znatno umanjeni negativnim učincima planske realizacije autarkične industrijske strukture? GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  19. FAZE INDUSTRIJALIZACIJE HRVATSKE 1. faza: POČETNA INDUSTRIJALIZACIJA 2. faza: KVANTITATIVNA EKSPANZIJA INDUSTRIJE 3. faza: URAVNOTEŽENJE RAZVOJA INDUSTRIJE 4. faza: SPECIJALIZACIJA INDUSTRIJE 5. faza: MEĐUSEKTORSKA DIVERZIFIKACIJA INDUSTRIJE GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  20. - Hrvatska se nalazi u delikatnoj trećoj fazi industrijskog razvoja: - zadatak je otkloniti strukturne disproporcije, - provesti promjene s ekstenzivnog na intenzivniji razvoj, - te povećati razmjenu s inozemstvom; - U ovoj fazi razvoja industrije DOMAĆA SE PROIZVODNJA MORA OSPOSOBITI ZA INOZEMNU KONKURENCIJU I POVEĆANO SUDJELOVANJE U MEĐUNARODNOJ PODJELI RADA; - Središnji problem je povećanje produktivnosti i efikasnosti domaće industrijske proizvodnje; - Restrukturiranje industrije; - Mora doći do ekspanzije proizvodnje i izvoza. CILJ: ZADATAK INDUSTRIJE: GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  21. ZAJEDNIČKA OBILJEŽJA I NOVE SMJERNICE INDUSTRIJSKE POLITIKE TRANZICIJSKIH ZEMALJA • OSNOVNI PROBLEM: alokacija resursa u prošlom se sustavu odvijala po principu planske, a ne tržišne ekonomije; • nepostojanje ili djelomično postojanje tržišta; • nužnost državne intervencije; • nužnost usklađivanja cjelokupne ekonomske politike s konceptima nacionalne industrijske politike. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  22. USPOREDBA REALNE STOPE PROMJENE INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE RH S NEPONDERIRANIM PROSJEKOM TRANZICIJSKIH ZEMALJA • GLAVNI RAZLOZI PADA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE, koji je nastupio nakon uvođenja ekonomskih reformi u tranzicijskim zemljama, su: • restriktivne makroekonomske politike, • eksterni šokovi kojima su bile izložene zemlje u tranziciji (raspad tržišta bivših socijalističkih zemalja), • dugoročne poteškoće s kojima su se morala suočiti poduzeća uslijed prilagođavanja radikalno novom okruženju. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  23. ... nastavak • u takvim okolnostima središnji je prioritet industrijske politike porast produktivnosti, • zadatak industrijske politike tranzicijskih zemalja je unapređenje korištenja ljudskih i drugih resursa putem boljeg menadžmenta. • Primjena industrijske politike prvenstveno je usmjerena na postizanje mikroekonomskih ciljeva: • rast izvoza industrijskih proizvoda, • stimuliranje procesa inovacija. • To prije ili kasnije ima utjecaj na ostvarivanje makroekonomskih ciljeva. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  24. ANALIZA INDUSTRIJSKE STRUKTURE HRVATSKE KRETANJE INDEKSA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE RH, 1980=100 GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  25. ... analiziramo razdoblje od 1989. godine do 1999. godine • u strukturi društvenog proizvoda industrije smanjeni su udjeli: • prehrambene industrije, • strojogradnje, • proizvodnje motornih vozila, medicinskih i optičkih instrumenata, te • radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata. • industrijska proizvodnja je najviše smanjenau: • strojogradnji, • brodogradnji, • metaloprerađivačkoj djelatnosti, te • proizvodnji tekstila, kožne obuće i galanterije. • Proizvodnja je najviše smanjena u granama i grupacijama koje su nositelji tehnološkog i dugoročnog ekonomskog razvoja, odnosno u tzv. kasnim industrijama. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  26. STRUKTURA INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE RH PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA U 1998. GODINI • OVA STRUKTURA REZULTAT JE SLJEDEĆEG: • spore mjere u prilagodbi ponude, • nerazvijenost financijskog tržišta, • skromna izravna strana ulaganja, • visoka cijena kapitala i nedovoljno korištenje sve povoljnijih uvoznih inputa. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  27. RAST NEZAPOSLENOSTI KAO POSLJEDICA SMANJENJA ZAPOSLENOSTI I U INDUSTRIJI INDEKSI PROIZVODNJE, ZAPOSLENIH I PROIZVODNOSTI RADA U INDUSTRIJI, 1990=100 GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  28. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA I BROJ ZAPOSLENIH GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  29. proizvodnost rada u industriji raste (promatrano razdoblje od 1991.-1999.) - ALI KAO POSLJEDICA SMANJIVANJA BROJA ZAPOSLENIH; • broj zaposlenih se od 1990. godine kontinuirano smanjuje; • radi se o odsustvu utemeljene industr. politike. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  30. PROMJENA PROIZVODNE STRUKTURE • Hrvatska načelno slijedi trend većine zemalja u tranziciji, onih kod kojih se slijedom strukturnih prilagodbi dogodio proces deindustrijalizacije. Struktura gospodarstva mijenja se u smjeru usluga. Značajno je smanjen udio industrije i poljoprivrede u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti. Istovremeno, zamjetan je rast sektora financijskoga posredovanja i javne uprave, odnosno, uslužnoga sektora. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  31. PROIZVODNA STRUKTURA BDP U RAZDOBLJU IZMEĐU GODINA 1995.-2004. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  32. INDUSTRIJAI MEĐUNARODNA RAZMJENA • Sporazumima o pridruživanju sredinom devedesetih godina 20. stoljeća, liberaliziran je trgovinski režim između zemalja bivšega Istočnoga bloka, što je stvorilo prilike za snažan rast međunarodne razmjene. Tranzicijske zemlje koje su bile najbrže i najuspješnije u provođenju reformi istovremeno su i najbolje uspijevale iskoristiti novonastale prilike za ekspanziju razmjene. • U Hrvatskoj prema NKD, može se ustvrditi da prerađivačka industrija u godini 2004. ima daleko najveći udio u ukupnoj razmjeni u odnosu na ostale djelatnosti. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  33. STRUKTURA IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PREMA DJELATNOSTIMA U GODINI 2004. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  34. KRETANJE IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U RAZDOBLJU OD 1993. DO 2004. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  35. KRETANJE IZVOZA I UVOZA PROIZVODA PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U RAZDOBLJU OD 1993. DO 2004. • Raspad bivše Jugoslavije, politika tečaja i značajna liberalizacija domaćega tržišta značajnim dijelom uvjetuju ekspanziju uvoza industrijskih proizvoda u promatranome razdoblju. Pritom je uvoz industrijskih proizvoda povećan oko 4 puta. Izvoz, međutim, stagnira sve do godine 2001., nakon čega dolazi do određenih pozitivnih pomaka koji su rezultat prije svega pojačane razmjene s bivšim jugoslavenskim republikama. Istovremeno izvoz industrijskih proizvoda na tržište EU stagnira. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  36. Komparativne prednosti • U godini 2004. prema 1993., pet grana prerađivačke industrije imaju izražene komparativne prednosti u međunarodnoj razmjeni: • Proizvodnja duhanskih proizvoda, • Proizvodnja odjeće, • Prerada drva, • Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva, • Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja). GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  37. Izgubljene komparativne prednost • Hrvatska je u promatranome razdoblju (1993. - 2004.) izgubila komparativne prednosti u sljedećim ind. granama: • Proizvodnja hrane i pića, • Izdavačka i tiskarska djelatnost, • Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, • Proizvodnja električnih strojeva i aparata, • Proizvodnja namještaja. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  38. Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske industrije: • Struktura hrvatskoga gospodarstva u tranziciji mijenja se prema uslugama; • Strukturne su promjene industrije najvećim dijelom uvjetovane procesima privatizacije i liberalizacije; • Veliki pad zaposlenosti osobito izražen u sektorima tekstilne industrije i proizvodnje obuće i strojogradnje; • Liberalizacijom međunarodne razmjene dinamično raste uvoz; • Brodogradnja ima najveći udio u strukturi izvoza u godini 2004; GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  39. Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske industrije: • Kod značajnog dijela industrijskih sektora Hrvatska ima izražene komparativne prednosti, dok ih je kod drugog dijela izgubila; • U vrijeme najvećega vala investicija namijenjenih restrukturiranju i razvitku industrijske proizvodnje u tranzicijskim zemljama Hrvatska nije mogla privući multinacionalne korporacije da pojedine stadije, odnosno faze, proizvodnje prenesu u Hrvatsku; GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  40. Osnovni nalazi dosadašnjeg razvoja hrvatske industrije: • Institucionalne reforme, uklanjanje birokratskih barijera, poboljšanje rada pravosuđa, uređivanje zemljišnih knjiga, ubrzanje i dovršetak privatizacije, glavne su silnice uspješnoga restrukturiranja i promjena komparativnih prednosti industrije u međunarodnoj razmjeni prema proizvodima veće dodane vrijednosti; • Nove investicije, inovacije, povećana ulaganja u razvojna istraživanja i u ljudski kapital i uvođenje novih tehnologija ključni su čimbenici proizvodnosti i konkurentnosti industrijske proizvodnje. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  41. KREIRANJE USPJEŠNE HRVATSKE INDUSTRIJSKE POLITIKE STRATEŠKA PITANJA HRVATSKE INDUSTRIJSKE POLITIKE: • modernizacija i tehnološki napredak, • diferencijacija proizvoda, • internacionalizacija industrijskih poduzeća, • promocija izvoza, • stalno obrazovanje zaposlenih, razvojno-istraživački rad, inventivnost i inovativnost. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  42. PREMA OECD-u POŽELJNO JE DA PROGRAMI DRŽAVNE POMOĆI, USMJERENI PREMA RAZVOJU INDUSTRIJE, IMAJU SLJEDEĆE OSOBINE: • moraju biti privremenog trajanja, • moraju biti transparentni, • moraju biti vezani uz postupno ukidanje viška kapaciteta, • moraju što je moguće manje iskrivljavati relativne cijene. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  43. Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca • Ove je godine (16. svibnja 2007.) HUP za svoje godišnje okupljanje Dan poduzetnika odabrao vrlo važnu temu ponovne industrijalizacije zemlje.  Važnost nove industrijalizacije vidljiva je iz nekoliko sljedećih pokazatelja. Danas hrvatska prerađivačka industrija u BDP-u sudjeluje sa samo 20%. Prije petnaestak godina njezin je udio bio preko 30%. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  44. Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca • Broj zaposlenih u industriji početkom devedesetih sudjelovao je s 37%, a danas je taj udio oko 25%. Dvanaest godina nakon Domovinskog rata industrijska proizvodnja je dosegla tek 80% one iz prijeratne.Danas hrvatsko gospodarstvo u robnoj razmjeni s inozemstvom svojim izvozom ne pokriva niti polovicu uvoza, a naš je vanjski dug dosegnuo 30 milijardi EUR-a i najzaduženija smo tranzicijska zemlja. Zabilježeni rast BDP-a za prethodnu godinu od 4,8% među najnižima je u tranzicijskim zemljama. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  45. Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca • Prijedlozi i preporuke su podjeljene u četiri glavne skupine: • strateške preporuke, • preporuke za industrijske politike, • preporuke porezne politike, te • monetarne i kreditne politike. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  46. Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca1. Strateške preporuke • razviti viziju buduće arhitekture hrvatske prerađivačke industrije na novim i visokim tehnologijama; • otklanjati barijere  dinamiziranju rasta industrije i gospodarstva u cjelini; • sustavno razvijati poduzetničku klimu i otklanjati birokratske barijere poduzetništvu; • ustrajati u borbi protiv sive ekonomije i korupcije; • razvijati obrazovnu i kvalifikacijsku strukturu zaposlenih; • unaprjeđivati transparentnost javne nabave. GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  47. Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca2.Industrijske politike • poticati ulaganja u velike industrijske projekte, (Irsku, CEE) kao pokretače rasta industrijske proizvodnje; • poticati ulaganja u suvremene proizvodne i nove tehnologije ( ICT, internetske tehnologije) te R&D; • poticati regionalni industrijski razvoj; • razvijati podrške izvoznim aktivnostima radi lakšeg uključivanja u međunarodno tržište (razvoj gospodarske diplomacije, subvencioniranje troškova međunarodnog marketinga... • u kratkom roku restrukturirati poduzeća u većinskom državnom vlasništvu; GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  48. Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca3. Porezne politike • sniziti porezno opterećenje korporativnih dohodaka kao poticaj za nove industrijske investicije; • diferenciranim stopama PDV-a povećati potražnju za proizvodima domaće prerađivačke industrije; • sniziti porezna i parafiskalna opterećenja; • utvrditi minimalne plaće kao pretpostavku za rast konkurentnosti prerađ. industrije; GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  49. Industrijska Hrvatska: Pogled poslodavaca4.Monetarne i kreditne politike • direktnom kontrolom kredita osigurati pretpostavke za nastavka kreditne ekspanzije prema industrijskom sektoru i gospodarskom rastu; • proaktivnim djelovanjem HNB-a osigurati upravljanje  tečajem hrvatske kune prema EUR s ciljem suzbijanja aprecijacijskih pritisaka i odgovarajućeg tečajnog pozicioniranja prije ulaska u EU i EMU; • uska suradnja monetarnih i fiskalnih politika s ciljem poticanja izvoza i snižavanja deficita na vanjskotrgovinskim računima; • poticati razvoj financijskog tržišta te tržišta kapitala; GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

  50. Od: • Prema: • Gospodarskog rasta temeljenog na potrošnji • Gospodarskom rastu temeljnom na industrijskoj proizvodnji • Ulaganja u infrastrukturu i nekretnine • Ulaganjima u industrijske projekte javnog i privatnog sektora • Tradicionalnih industrijskih struktura • Suvremenim industrijama, visokim tehnologijama te industrijskim uslugama Industrijska transformacija hrvatskog gospodarstva • Hrvatsko gospodarstvo mora se u srednjem roku transformirati: GOSPODARSTVO HRVATSKE, 23. 05. 2007.

More Related