ISKUSTVA NA PROJEKTIMA SANACIJA ONEČIŠĆENIH PODRUČJA

1. ISKUSTVA NA PROJEKTIMA SANACIJA ONEČIŠĆENIH PODRUČJA IX. Međunarodni simpozij GOSPODARENJE OTPADOM ZAGREB 2010. Staša Zovko Ćeramilac, Vladimir Lokner, Damir Subašić i Andrea Rapić

2. APO d.o.o., usluge zaštite okoliša KONZALTING I INŽENJERING TVRTKA specijalizirana za poslove zaštite okoliša, a osobito za poslove s opasnim i radioaktivnim otpadom Osnivanje: 1991. godinepo nalogu Vlade RH Osnivač i vlasnik: HEP d.d. 100% Zaposlenih: 25 (1 dr.sc., 6 mr.sc., 11 VSS, 3 VŠS, 4 SSS) Ovlaštenja: 8 dozvola/koncesija za različite poslove

3. “CRNE TOČKE” • U RH registrirane su 2.264 onečišćene i potencijalno onečišćene lokacije • najonečišćenija područja - „crne točke“ - lokacije koje su nakon dugotrajnoga neprimjerenoga gospodarenja otpadom, visoko opterećene otpadom i predstavljaju realnu opasnost za okoliš i za ljudsko zdravlje • APO je sudjelovao u sanaciji više „crnih točaka“ i tako stekao bogato iskustvo • sredstva za pripremu i izvođenje sanacija osigurao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

4. OSNOVNE ZNAČAJKE SANACIJSKOG PROCESA • Pravilnik o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskom programu (NN 145/08) propisuje mjere otklanjanja šteta u okolišu, obuhvat, metodologiju i ocjenu sanacijskog programa i izdavanje suglasnosti na sanacijjski program, ali ne definira tijek sanacija • iskustvo je APO pomoglo u strukturiranju procesa sanacija kako bi se izbjeglo improviziranje i podiglo kvalitetu sanacija • predložena je sljedeća generička shema kojom se opisuje tijek sanacije kroz više međusobno povezanih koraka:

5. GENERIČKA SHEMA SANACIJSKOG PROCESA

6. TVORNICA GLINICE OBROVAC 3 godine (1978.- 1981.)- zbog nerentabilnosti prestala s proizvodnjom za potrebe trajnog odlaganja crvenog mulja, izgrađena su 2 bazena • nakon prestanka rada : • oko 720.000 m3 crvenog mulja u većem bazenu • oko 30.000 m3 u manjem bazenu; • oko 600.000 m3 lužine u oba bazena

7. Program sanacije bazena crvenog mulja i otpadne lužine bivše Tvornice glinice Obrovac, APO, 2006.g. • metoda: ubrzanje isparavanja vodene otopine lužine: • prebacivanje otopine lužine iz velikog, u mali bazen • prekrivanje crvenog mulja u velikom bazenu s inertnim upijajućim materijalom u svrhu stabilizacije crvenog mulja i izolacijskim slojem od betona • izrada isparne površine na velikom bazenu - na njoj se održava tanak sloj otopine natrijeve lužine (10-15 cm) • otopina lužine isparava - kruti ostatak u obliku natrijeve soli se prikuplja sa stjenci bazena i isparnoj površini • za potrebu stabilizacije isparne površine utrošeno je cca 4 puta više materijala od planiranog • stručni nadzor provodi APO od 2006. godine.

8. TVORNICA ELEKTRODA I FEROLEGURA - ŠIBENIK • 1904 - 1994. • rušenje nadzemnih objekata 1999. • onečišćenje tla organskim tvarima (PAH) • oko 31.600 m3 neopasnog otpada • 22.400 m3 potencijalno opasnog otpada • Program sanacije okoliša na području bivše TEF (APO, 2007.) tijekom rada tijekom rušenja

9. sanacija građevinskog granulata i onečišćenog tla postupkom solidifikacije u krugu TEF-a • zbrinjavanje otpada- ovlaštene tvrtke • dopuna Programa sanacije (APO, 2009.)- zbrinjavanje građevinskog granulata i onečišćenog tla termičkim putem • oko 3.000 t termički obrađeno – pilot projekt u tvornici GIRK Kalun d.d. u Drnišu • neopasni otpad (građevinski otpad, troska) zbrinut na odlagalištu neopasnog otpada • projekt je još u tijeku.

10. KOKSARA U BAKRU • 1978 – 1994. • prerađeno 15 milijuna t ugljena • 11 milijuna t koksa i • 5 milijardi m3 koksnog plina • 440.000 t sirovog katrana • katran, ulje i naftalen • katran se širio prema morskom dnu • 1994-2001.- razgradnja procesne opreme i većine objekata koksare • provedeni istražni radovi - „Izvješće o stanju okoliša u “Koksar” d.o.o. Bakar nakon razgradnje procesne opreme s prijedlogom programa sanacije“ (APO, 2002.)

11. Prema stupanju i izvorištu onečišćenja, onečišćeno zemljište podijeljeno na dvije zone:ZONU I i ZONU II. Elaborat utjecaja na okoliš sanacijskog postupka (Sokol d.o.o. ) - čišćenje do dubine od -3,5 m. u ZONI I moguće čišćenje do - 6 m dubine ovlašteni laboratorij je uzorkovao i analizirao kameno zemljani materijal (svakih 20 m3) - klasificirao ga je kao čisti ili onečišćeni materijal - solidifikacija sanacija Zone I i Zone II je završena početkom kolovoza 2009. višak solidifikata kao i solidifikat nastao izradom pokosa je po odobrenoj recepturi ugrađen u tijelo temelja ogradnog zida APO provodio nadzor od 2008. do 2009.

12. ODLAGALIŠTE OPASNOG OTPADALEMIĆ BRDO • 6 km jugoistočno od Karlovca • 1974. – 1989. godine • Od 1985. ima sve potrebne dozvole • komunalni, neopasni i razne vrste opasnog otpada (mazut, mulj iz taložnika, filter pogače, koncentrati • dušične, solne, sumporne, fosforne i kromne kiseline...) • nema točnih podataka o otpadu i njegovim količinama

13. preliminarni istražni radovi 2007, u okviru Programa sanacije (APO, 2007.)- 3 zone: 1) pretežno anorganski otpad 2) opasni organski otpad 3) miješani komunalni i biljni otpad nema komunalne infrastrukture, nema uređen sustav obodnih kanala ni drenažni sustav za odvodnju i sakupljanje procjednih voda površina cca 1 ha. SUO za sanaciju i zatvaranje (APO, 2008) komunalni i tekući opasni otpad – odvoze se s lokacije i zbrinjavaju zasebno (ovlaštenetvrtke) ostali otpad – formirat će se posebna ploha na lokaciji sukladno zahtjevima za odlagalište opasnog otpada - Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada(NN 117/2007) sanacija nije počela

14. ODLAGALIŠTE PEPELA I ŠLJAKE - KAŠTELANSKI ZALJEV od 1955. godine odlagani pepeo i šljaka - spaljivanjem ugljena s prirodno povišenom radioaktivnošću - TENORM – tehnički obogaćen prirodni radioaktivni materijal prema RH propisima, to nije opasni otpad, ali predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš i ljude 1) stara sanirana i zatvorena deponija (1973.) - oko 34.320 t otpada 2) novi dio na kojem je nastavljeno s odlaganjem do 1998. godine – oko 510.000 t pepela i šljake 3) dio unutar zatvorenog tvorničkog kruga bivše tvornice Jugovinil

15. 1 3 2 • cijela lokacija nije sustavno istraživana • 2000. godine zabilježena je povišena koncentracija prirodne radioaktivnosti u sedimentima i uzorcima biote u moru • APO 2002. godine predložio korake na sanaciji cijelog odlagališta – ustanovljna godišnja doza za ljude preko 0,3 mSv • Program sanacije odlagališta šljake i pepela u Kaštelanskom zaljevu (APO, 2007.) • U tijeku su istražni radovi – dopuna Programa sanacije

16. ZAKLJUČAK uvijek se javljaju vrlo raznoliki problemi kontaminirane lokacije su vrlo specifične, svaka je “priča za sebe” postoji naglašeni interes javnosti, pa njihovo provođenje obično prate nesporazumi oko izbora tehnologije, kakvoće provedenih radova, zbrinjavanja otpada koji nastaje sanacijom, utjecaja sanacije na zdravlje ljudi i okoliš, itd. sanaciju uvijek treba razmatrati cjelovito u svim njezinim fazama dobri pripremni radovi sprječavaju iznenađenja za uspješnu provedbu sanacije, iskustvo je od velike važnosti

17. HVALA NA PAŽNJI!