KINEZITERAPIJA Frane Grubi ic, drd Mateja Znika, bacc.physioth. Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabi

1. KINEZITERAPIJA Frane Grubi�ic, dr.med Mateja Znika, bacc.physioth.Klinika za reumatologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitacijuKB �Sestre milosrdnice�

2. Povijesne crtice 2700. god. B.C. - knjiga �Kong-fu� (elementi gimnastike i njenog ucinka na organizam) stari Indusi vjerovali da pokreti disanja utjecu na razvoj duha � 840 vje�bi helenisticka kultura � gimnastika obavezni vid lijecenja (prevencija!!!)

3. ...jo� malo povijesti - Aristotel � analiza aktivnost mi�ica - Arhimed � principi hidroterapije - Galen � motorni/osjetni �ivci; agonisti - Avicena � objektivizira ucinak gimnastike - Leonardo � slikovni zapisi, analiza pona�anje tijela u razlicitim aktivnostima - A. Parre; A. Borelli; N. Andry (vje�ba --- sredstvo za korekciju deformiteta) ... - procvat kineziterapije u 19. st.

4. Kineziterapija - disciplina koja koristi pokret u svrhu lijecenja - samostalna/sastavni dio medicinske rehabilitacije - nespecificna i funkcionalna - bolesnik mo�e i samostalno sudjelovati - kombinira se i sa drugim vidovima fizikalne terapije (ES, hidroterapija i dr.)

5. dugotrajna imobilizacija/mirovanje �  negativan ucinak na organske sustave

6. Ucinak kineziterapije na organske sustave - kardiovaskularni sustav - respiratorni sustav - ubrzanje metabolickih procesa - probavni sustav

7. - glavno sredstvo kineziterapije -pokret

8. Vrste pokreta 1. aktivni 2. pasivni pokret 3. potpomognuti pokret

9. Aktivni pokreti 1. potpomognuti (MMT 2) - uz pomoc fizioterapeuta, vje�be u vodi, u suspenziji 2. nepotpomognuti (MMT 4) 3. uz opterecenje (MMT 5)

10. Potpomognuti pokret - kada mi�icna snaga nije tolika da bi se aktivni pokret mogao izvesti u punom opsegu - aktivni/pasivni 1. vje�be u suspenziji 2. vje�be na glatkoj povr�ini 3. vje�be u vodenom mediju

11. Pasivni pokreti - bez aktivnog sudjelovanja osobe - izvode se rjede (npr. pareze,) - nekoliko nacina: osoba sama, uz pomoc druge osobe i/ili aparature

12. Vrste vje�bi (sadr�aj) vje�be snage vje�be kontrole i koordinacije vje�be relaksacije vje�be za korekciju/prevenciju deformiteta vje�be za pobolj�anje pokreta i stava tijela vje�be istezanja i dr.

13. Tipovi mi�icnih kontrakcija 1. izotonicka 2. izometricka 3. izokineticka

14. Izometricka kontrakcija jednaka duljina staticke vje�be prednosti: nije potreban pokret, manje bolne, manja mogucnost ozljede, lako izvedive, usporava atrofiju mi�ica nedostaci: nema pokreta u zglobu, dosadne, minimalan poticaj

15. Izotonicka kontrakcija - jednaka napetost mi�ica (mijenja se udaljenost izmedu hvati�ta i polazi�ta) - dinamicke vje�be (aktivni pokret) - ekscentricna/koncentricna

16. Objektivizacija ucinka kineziterapije pokretljivosti zgloba obujam ekstremiteta mi�icna snaga

17. Indikacije - neurolo�ka oboljeljenja - bolesnici s bolestima kardiovaskularnog i respiratornog sustava - degenerativne bolesti aksijalnog skeleta i perifernih i korjenskih zglobova - stanja nakon operacija (traumatologija, ortopedija i dr.)

18. Kontraindikacije - (ne)specificne upale - aktivna faza upalnih reumastkih bolesti - kronicne kardiorespiratorne bolesti - maligna oboljenja - svje�i prijelomi/ozljede

19. mjerenja - mjere opsega pokreta - manualni mi�icni test - mjere du�ine ekstremiteta - mjere opsega ekstremiteta

20. Mjere opsega pokreta - mjeri se opseg pasivnih ili aktivnih pokreta - sprava za mjerenje � kutomjer/goniometar

21. Mjerenje opsega ekstremiteta I - mjere opsega ruku: 1. opseg akromion � fossa axillaris 2. opseg nadlaktice 10 cm ispod akromiona/iznad olekranona 3. opseg lakta preko lakatne jame i olekranona 4. opseg podlaktice 10 cm ispod olekranona 5. opseg zape�ca preko stiloidnih nastavaka 6. opseg preko glavica metakarpalnih kostiju (II-IV)

22. Mjerenje opsega ekstremiteta II - mjerenje opsega nogu: 1. 10 cm ispod vrha velikog trohantera 2. opseg natkoljenice 15 cm ispod vrha velikog trohantera 3. opseg natkoljenice 10 cm iznad gornjeg ruba patele 4. opseg koljena preko sredine patele 5. opseg koljena ispod donjeg ruba patele 6. opseg naj�ireg dijela potkoljenice 7. opseg potkoljenice iznad najizbocenijeg dijela maleola 8. opseg sredine stopala

23. Vertebrogeni sindromi-konzervativno lijecenje

24. Cilj lijecenja 1. smanjenje boli 2. puni opseg bezbolnih pokreta 3. bezbolno toleriranje opterecenja

25. Postupci lijecenja 1. Modulacija boli - farmakoterapija: NSAR, selektivni COX-2 inhibitori, paracetamol, (ne)opioidi - fizikalna terapija: elektroterapija, termoterapija - kirur�ki postupci � kod dugotrajne i tvrdokorne boli, funkcionalnih ispada

26. 2. Po�tedne tehnike, kontrola polo�aja i pokreta - mirovanje - kineziterapija - tehnike (trakcija, mobilizacija, ortopedska pomagala)

27. Vratna kralje�nica 1. biomehanika 2. i.v diskovi 3. unkovertebralni zglobovi 4. apofizealni zglobovi 5. mi�ici vrata

28. Vratna kralje�nica II - raznolika i benignija klinicka slika - manji utjecaj na radnu sposobnost - cesto sijelo promjena u sklopu upalnih i degenerativnih bolesti aksijalnog skeleta - promjene nucleus pulposus a) protruzija b) o�tecenje funkcije DVS

29. Klinicka slika - cervikalni sindrom - cervikocefalni sindrom, VB simptomi - cervikobrahijalni sindrom - razina: C1-C4 (glava i vrat), C5-C7 - bol, zakocenost, bolna osjetljivost mekih tkiva, povi�en tonus mi�ica; simptomi lokalizirani i asimetricni

30. Dijagnosticki postupci - anamneza, klinicki pregled - radiolo�ka obrada (Rtg, CT, MRI) - TCD - EMNG, evocirani potencijali - vidno polje - laboratorijska obrada

31. Lijecenje - farmakoterapija - akutna faza: mirovanje (do 7 dana) - mobilizacija (�to ranije) - ortoza - edukacija - fizikalna terapija - kirur�ki zahvati

32. Medicinske vje�be procjena vremena pocetka vje�bi odabir vje�bi: pozicioniranje (rasterecenje) trakcija staticke/dinamicke

33. KRI�OBOLJA kri�obolja je sindrom, tj. skup simptoma (bol, ukocenost ,perestezije) s incidencijom od cak 80% pucanstva u razmaku od 1 godine prevalencija u odraslih iznosi od 36% do 72% veliki ekonomski problem (izostanak s posla i kori�tenje zdravstvenog osiguranja), izazov menagmentu

34. ANATOMIJA KRALJE�NICE stup ljudskog tijela centar iz kojeg zapocinju svi na�i pokreti dinamicki i stabilni vodic za prijenos sila kroz tijelo 32-33 kralje�ka spojenih u zglobove ili medusobno sraslih medukralje�nicki kolutovi omogucuju pokretanje razlicite debljine i visine trupova kralje�aka, lordoza i kifoza � oblik dvostruko zakrivljenog slova S povezana s brojnim mi�icima, �ivcima, krvnim �ilama i ligamentima omogucujuci nam uspravni stav kralje�ci poredani tako da oblikuju za�titni kanal kroz koji prolazi ledna mo�dina i korijeni �ivaca

35. Anatomija kralje�nice cesto se opisuje kao niz pokretnih segmenata ili funkcionalnih jedinica, koji djeluju kao cjelina te omogucuju fiziolo�ki opseg pokreta. Svaki pokretni segment ili funkcionalna jedinica sastoji se od: dva susjedna kralje�ka, intervertebralnih tkiva koja ukljucuju disk, ligamente, zglobove i mi�ice. Ova funkcionalna jedinica je najmanji segment kralje�nice koji prikazuje sve biomehanicke osobine cijele kralje�nice te se jo� naziva vertebralni dinamicki segment VDS (Jughanns). Intervertebralni disk: -koncentricni slojevi anulus fibrosusa -nestlaciv, hidrostatican nukleus pulposus

36. LUMBALNA KRALJE�NICA stup od pet kralje�aka osnovno staticko svojstvo je prijenos te�ine tijela na zdjelicu i dalje na donje ekstremitete odr�avanje uspravnog stava najvece aksijalno opterecenje pa nukleus pulposus ima najvecu povr�inu pa tako i mogucnost apsorbcije opterecenja apsorbcija kompresivnog opterecenja preko medukralje�nicnih ploca aktivnu stabilizaciju i pokretljivost osiguravaju mi�ici leda i trbu�ni mi�ici s prednje i lateralnih strana mi�ici utjecu na pokretljivost zdjelice i sudjelovanje u lumbopelvicnom ritmu tijekom kretnji fleksije, ekstenzije i laterofleksije lumbalne kralje�nice cetvrti i peti slabinski i prvi krstacni kralje�ak najoptereceniji i stoga najce�ce lokalizacije problema

37. DEFINICIJA I PODJELAKRI�OBOLJE KRI�OBOLJA je simptom razlicitih bolesti i stanja, ali kad se uobicajeno govori o bolnim kri�ima misli se na mehanicki uzrokovanu nespecificnu bol u donjem djelu leda koja se mo�e �iriti do koljena i stopala. PODJELA: - jednostavna s bolovima u podrucju od donjeg rebrenog luka do gluteusa i kao preneseni bolovi do koljena - lumboishijalgiju s bolovima u kri�ima i du� noge - kri�obolju uzrokovanu ozbiljnim bolestima

38. UZROCI VI�E OD STOTINU RAZLICITIH UZROKA KRI�OBOLJA: MEHANICKI (slab mi�icni tonus, lo�e dr�anje,smanjena ili pojacana Lordoza,nestabilnost kralje�nice,retropozicija kralje�ka,mi�icne promjene,staticke anomalije stopala,poremecena biomehanika kukova i sakroilijakalnih zglobova,nejednaka duljina nogu itd.) DEGENERATIVNI PROCESI (ostohondroza i spondiloza,spondiloartroza,diskopatije,stenoza spinalnog kanala,interspinozna i sakroilijakalna artroza) TRAUMA (lumbalna prenaprezanja, subluksacija malih zglobova, spondiloza i spondilolisteza, infrakcije i prijelomi, posttraumatska kifoza)

39. PRIRO�ENE I RAZVOJNE ANOMALIJE METABOLICKI POREMECAJI UPALE(upalne reumatske bolesti i infekcije kostiju u prvom redu ostomijelitis,tuberkuloza, infektivni spoondilitis) IRADIJACIJA BOLI IZ VISCERALNIH ORGANA (ginekolo�ke bolesti,bolesti probavnog sustava,urogenitalnog sustava, supfrenicni apsces,bolesti slezene) TUMORI (benigni,maligni,metastatski) CIRKULATORNI POREMECAJI PSIHOGENI

40. CIMBENICI RIZIKA profesije s izra�enim statickim i dinamickim opterecenjima te ucestalim podizanjem,guranjem sedentarna zanimanja pretjerana tjelesna te�ina nepravilna obuca s visokim potpeticama ravna stopala manjak tjelesne aktivnosti pu�enje(promjena nutritivnosti i pH s posljedicnom br�om degeneracijom diska uz ce�ce ka�ljanje) rad u nocnim smjenama geneticki faktori(potencijalni geni su oni za agrekane, receptor za vitamin D, metaloproteinazu 3) razlika u percepciji boli

41. Konzervativno lijecenje - farmakoterapija - fizikalna terapija: smanjiti bol pobolj�ati funkciju - medicinska gimnastika: 1. povecava se fleksibilnost i snaga mi�ica 2. potpoma�e saniranju o�tecenja tkiva - vje�be (u bolnoj fazi/ u fazi kad je bol manja)

42. Kineziterapijski postupci kod kri�obolje 1. Vje�be abdominalnih i lednih mi�ica 2. McKenzie pristup 3. Dinamicka lumbalna stabilizacija 4. Segmentalna lumbalna stabilizacija

43. Vje�be za kri�a STATICKE VJE�BE DINAMICKE VJE�BE VJE�BE NA LOPTI

44. STATICKE VJE�BE SVAKU VJE�BU PONAVLJAMO PET PUTA UZ ZADR�AVANJE KONTRAKCIJE PO 4 SEK., NAKON CEGA SLIJEDI OPU�TANJE ISTE DU�INE. BROJ PONAVLJANJA VJE�BI POVECAVAMO ZA JEDAN SVAKI DAN DOK NE DO�EMO DO 10. PRVA DVA DANA IZVODIMO SAMO VJE�BE NA LE�IMA DOK ONE NA TRBUHU UVODIMO U PROGRAM TRECI DAN.

45. DINAMICKE VJE�BE DINAMICKE VJE�BE IZVODIMO BEZ ZADR�AVANJA POKRETA. PRVA DVA DANA IZVODIMO VJE�BE NA LE�IMA I NA BOKU, DOK TRECI DAN UVODIMO I VJE�BE NA TRBUHU. SVE VJE�BE PONAVLJAMO 10 PUTA.

46. Za uspjeh medicinske gimnastike va�no je: Redovito vje�bati. Pravilno izvoditi vje�be. Dobar timski rad. U slucaju pogor�anja o tome obavijestiti va�eg fizioterapeuta ili lijecnika fizijatra.

47. Aerobne vje�be plivanje, hodanje, vo�nja biciklom (30 min, 3x tjedno kombinirano sa sna�enjem) sna�enje mi�ica leda, istezanje hamstrings-a

48. McKenzie pristup cilj: centralizacija boli (srednji dio leda, uz kralje�nicu, gubitak u intenzitetu u podrucju u kojima je bol prisutna...) --- vratiti i.v. disk u nucleus pulposus osnova: spontani oporavak i samolijecenje nakon edukacije

49. McKenzie koncept Posturalni sindrom Disfunkcionalni sindrom Derangement sindrom

50. Posturalni sindrom Bol nastala kao posljedica mehanicke deformacije Dominiraju osobe mlade od 30 god.reduciranih tjelesnih aktivnosti Problemi polagano pocinju i pogor�avaju s statickim opterecenjem U lijecenju je naglasak na korekciji lo�eg dr�anja

51. Disfunkcionalni sindrom Bol nastaje zbog mehanicke deformacije adaptivno skracenog vezivnog tkiva Dominiraju osobe starije od 30 god. (iznimka su traume ili deregement) U lijecenju je naglasak na edukaciji, korekciji lo�eg dr�anja, istezanju skracenih struktura

52. Derangement sindrom Bol kao posljedica kidanja anatomskih struktura diskusa i pomaka interdiskalnog materijala

53. Derangement sindrom U klinickoj slici prevladava akutno lo�e dr�anje koje mo�e biti kifoticno (posterocentralni derangement), skolioticno (posterolateralni) ili lordoticno (anteriorni derangrement) Dominiraju pacijenti izmedu 20-50 god koji mnogo rade u fleksijskim polo�ajima i ne krecu se dovoljno Bol je lokalna (centralna) s isijavanjem. Cesto je akutno lo�e dr�anje, ogranicenje pokreta, shift, a cesto su mogucu i neurolo�ki deficiiti.

54. Lijecenje derengementa Redukcija derengementa (kod redukcije uspostavljamo mehanicku dijagnozu, a nakon toga zapocinjemo s tehnikama samo-izljecenja sa i bez kontrolnog pritiska, te mobilizacijom ako je to potrebno)

55. Vracanje funkcije Profilaksa (treba se sprijeciti povratak problema, pacijenta educiramo o pravilnim tehnikama sjedenja, stajanja, tehnikama podizanja tereta, ustajanja iz le�eceg polo�aja i sl.)

56. Zadr�avanje redukcije derengementa (posti�emo ekstenzijskim vje�bama, sprjecavanjem fleksijskih polo�aja, korekcijom dr�anja tijela, upotrebom rola za LK

57. Hvala na pa�nji!