Stručni aktiv nastavnika i profesora Historije /Povijesti osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo Januar, 2011.

1. Stručni aktiv nastavnika i profesora Historije /Povijesti osnovnih i srednjih školaKantona SarajevoJanuar, 2011.

2. Program rada aktiva • NPiP za devetogodišnje osnovno obrazovanje –VI –VII razred • Metodologija izrade testova • Razno

3. ŠTA JE TEST ?-Za pojam test brojni autori se međusobno znatno razlikuju u opisu same riječi, ali je suština jednaka kod svih.- Klajić u svom Riječniku stranih riječi test određuje kao probu, pokus, pitanje kojima se proba nečija sposobnost i inteligencija-Enciklopedijski riječnik pedagogije pod testom podrazumjeva pedagoški, odnosno psihopedagoški-baždareni-mjerni instrument kojim se ispituju razna znanja i sposobnosti-Pedagoška enciklopedija preuzima definiciju istaknutog naučnika Zorana Bujasa koji test shvata kao ,,standardni postupak,, pomoću kojega se izaziva neka određena aktivnost, a onda učinak te aktivnosti mjeri i vrednuje tako da se individualni rezultat uporedi s rezultatima koji su dobiveni kod drugih individua u jednakoj situaciji.

4. Metodologija izrade testova znanja . Da bi se mjerili rezultati nastavnog rada konstruišu se testovi znanja. Konstruisanje prolazi kroz određene faze: . određivanje cilja koji se želi postići testiranjem, . određivanje sadržaja testa, . određivanje broja zadataka u testu . određivanje težine zadataka u testu . izbor tipa pitanja u testu . izrada zadataka . sređivanje zadataka u određeni poredak . vrednovanje zadataka

5. Objektivno mjerenje rezultata pojavljuje se u 19. vijeku, a ponajviše su tome doprinijeli Bine i Simon svojom skalom inteligencije. To je, bio jedan od prvih testova opće inteligencije koji je masovno primjenjen. • Čini ga niz zadataka čija je složenost usklađena sa uzrastom. • Objektivno mjerenje uvodi se u nastavu, početkom 20.vijeka Torndajk i Stoun, a dvadesetih godina Mek Kol razradio je neformalni objektivnim test (koji može da ga pripremi svaki nastavnik) i standardni test (pripremaju posebni stručnjaci).

6. -Svrha testa je da se kvalitativne odlike izraze količinski, tj. da budu mjerni instrument za osobinu koju želimo da mjerimo.-Treba razlikovati testove znanja od testova inteligencije.-Prvim se provjerava rezultat učenika u nastavi. -Drugim mentalna sposobnost.

7. -U testovnim zadacima treba da se nalaze one vrste operacija koje su bitne za osobinu koju želimo da izmjerimo.-Test znanja za nastavnu upotrebu čini niz pitanja iz obrađenih nastavnih sadržaja.- Sastavljanje pitanja za test je vrlo osjetljiv i složen posao, jer od kvaliteta pitanja zavisi da li će se testom ostvariti postavljeni cilj.

8. Vrste testova prema postavljenom cilju Zavisno od ciljeva testovi mogu biti: dijagnostički, prognostički, inventarni,revizioni i kratka pitanja. • Dijagnostičkim testom se utvrđuju osnovne slabosti u sistemu znanja učenika Cilj je da se otklone i učeniku omogući da dalje napreduje Dijagnostičkim testom se provjerava znanje međusobno nezavisnih podataka. • Prognostičkim testom nastavnik unaprijed predvidi uspjeh učenika iz nekog predmeta ili grupe predmeta. • Inventarnim testom nastavnik stiče uvid u znanja učenika na početku školske godine da bi sagledao praznine u znanju učenika i postavio osnovu za savladavanje predviđenog programa. • Revizionim testovima se redovno provjerava opći uspjeh učenika iz nekog nekog predmeta. Pošto je realiziran dio programa nastavnik želi da provjeri stepen usvojenosti nastavne građe i koristi revizione testove. • Test kratkih pitanja (10-15) primjenjuju se u toku nastave da se sagleda savladavanje nastavne cjeline.Ovaj test se ne najavljuje unaprijed.

9. U konstruiranju testova znanja postoji nekoliko etapa koje se moraju proći da bi se došlo do testa znanja.

10. Etape:1. Odabrati dijelove nastavnog gradiva.2. Odabrati najprikladniji oblik zadataka, konstruirati zadatke, grupisati ih po obliku i sadržaju.3. Izvršiti njihovu analizu, odrediti indeks težine i indeks diskriminiranosti-razlike ukoličini znanja.Za testove znanja idealna struktura težine zadataka je da većina bude srednje težine, na njih treba da odgovori 50% učenika.Test u sebi sadrži teže i lakše zadatke.Ovakva struktura testa je potrebna za dobivanje dobrih mjernih karakteristika testa.

11. 4. ODREDITI MJERNE KARAKTERISTIKE:a) valjanost -pitanja kojima možemo izmjeriti željenu osobinu.b) pouzdanost - pitanje na koje će isti učenik, isto odgovoriti ma koliko puta i ma kada bio testiran.c) objektivnost - odlika koja se kod testa unaprijed podrazumijeva. Objektivan je onaj test koji svi ocjenjivači ocijene istim brojem bodova.d) diskriminativnost -je test koji ima osjetljivu skalu kojom se mogu izmjeriti različite količine željene osobine.e) ekonomičnost- test je ekonomičan, ako omogućava racionalan utrošak vremena i materijala, a takav će biti, ako su pitanja dobro pripremljena.

12. f)obuhvatnostg)upotrebljivost - upotrebljivim se smatra test sa pitanjima na koja učenik može da odgovori brzo,kratko i jasno.5.Izvršiti baždarenje testa -probno-pilot ispitivanje testa i6.Kompletirati sve elemente testa znanja. Tek tada jedan mjerni instrument možemo nazvati testom.

13. U testovima znanja mogu se koristiti slijedeći tipovi zadataka objektivnog tipa(ZOT):1. Zadaci dosjećanjaPrednosti ovog tipa zadataka su:-nema pogađanja odgovora-lako se sastavljaju-prostorno su ekonomičniNedostaci su:-ponekad je teško postići objektivnost-otežana je automatizacija ispravljanja -ponekad nije lako bodovati odgovore Egipatska biljka od koje se pravio materijal za pisanje je: ...............

14. 2. Zadaci dopunjavanjaSve što vrijedi za zadatke dosjećanja vrijedi i za zadatke dopunjavanja3. Alternativni zadaciOni se obično sastoje od tvrdnje uz koju stoje alternative: DA - NE ili Tačno-Netačno ili Ispravno-NeispravnoPrednosti su:- lako se i brzo sastavljaju - brzo se ispravljajuNedostaci su:-često se prave površno- znatne su mogućnosti da tvrdnje budu dvosmislene, što zbunjuje učenike - velika mogućnost pogađanja tačnih odgovora (čak 50%) Otac historije je: ....................... Osmansko carstvo bilo je podjeljeno na latifundije. Tačno-netačno Da-Ne Ispravno-Neispravno

15. 4. Zadaci višestrukog izboraOvi se zadaci najčešće koriste i ovaj oblik ima više mogućnosti:- može se tražiti tačan odgovor među netačnim- može se tražiti ređanje odgovora prema tačnosti- uzrok među posljedicama-posljedica među uzorcimaPrednosti su:-najelastičniji oblik među zadacima objektivnog tipa-potpuno objektivni- mogućnost pogađanja vrlo malaNedostaci su:-teško se sastavljaju dobri zadaci-zauzimaju dosta prostora-dugo se rješavaju • Povod Prvom svjetskom ratu su: • Sukobi među blokovima • Političke krize i lokalni ratovi • Atentat u Sarajevu • Tehnološka otkrića i utrka u naoružavanju

16. 5. Zadaci ispravljanjaOni se obično sastoje od rečenice, skice, crteža, gdje se nalaze jedna ili dvije greške.Osim pronalaska grešaka može se tražiti da učenik navede tačne odgovore. Velika suša, pojava fašizma i ratovi su bili uzroci velike ekonomske krize 1929. godine.

17. 6. Zadaci sređivanjaOvi zadaci se sastoje od niza povezanih pojmova ili činjenica koji se prezentiraju nesređeno, a učenikov zadatak je da ih srediPrednosti su:- vrlo praktični-traže razumijevanje građe- lako se sastavljajuNedostaci su:- sastavljaju se površno- zauzimaju dosta prostora Aneksiona kriza, prva i druga marokanska kriza su krize XX stoljeća.

18. 7. Zadaci povezivanjaOni se sastoje od niza riječi ili rečenica koje učenik treba međusobno povezatiPrednosti su: -pogodni za ispitivanje razumijevanja znanja- pogodni za čitanje grafikonaNedostaci su:- teško sastaviti dobre zadatke kojima se ispituju finese u znanju- zauzimaju puno prostora Poveži države sa gradovima: Asirija Jeruzalem Babilonija Perzopolis Perzija Babilon Judeja Niniva

19. 8. Zadaci esejskog tipaOvi zadaci ne spadaju u skupinu zadataka objektivnog tipa. Sastoje se od više pitanja, međusobno povezanih, koji obuhvataju različite dijelove građe i koji omogućavaju učenicima slobodnije i opširnije odgovaranje. Ocjenjivanje ovakvih zadataka traje predugo i uglavnom je subjektivno, međutim nastavnici najčešće koriste u svojoj praksi ovu vrstu zadataka. Geografska otkrića i njihove posljedice.

20. Karakteristike esejskog testa: • učenik sam sastavlja, organizuje i piše slobodne odgovore • učenik se koristi sopstvenim riječnikom i stilom • Prednosti i nedostaci: • Učenik je u situaciji da odabere one činjenice koje smatra značajnim • Ovim tipom se provjeravaju stavovi učenika, kao i njihove promjene pod djelovanjem određenih nastavnih postupaka • Mogućnosti nagađanja tačnih odgovora praktično ne postoji • Za sastavljanje zadataka esejskog tipa nije potrebna posebna stručnost, obučenost, kao što je to potrebno za sastavljanje testova objektivnog tipa • Najveći nedostaci su ocjenjivanje odgovora i ono je slično ocjenjivanju redovnih pismenih zadataka, što ukazuje na subjektivnost i nepouzdanost kod ocjenjivanja • Esejski test sadrži od pet do deset pitanja

21. Ocjenjivanje esejskih zadataka: • Prije ocjenjivanja moraju se utvrditi elementi kojima se želi ocjenjivati • Ukoliko takvih elemenata ima više, njih treba srediti po utvrđenom principu i treba da budu u skladu sa postavljenim ciljevima ispitivanja • Da bi ocjenjivanje bilo objektivnije i da bi se održao ujednačeni kriterij, potrebno je u svim zadacima ocjenjivati jedan po jedan element • Elementi koji bi mogli doći u obzir kod ocjenjivanja zadataka iz historije : primjer - Geografska otkrića i njihove posljedice • 1. Znanje i izbor činjenica - koje su to karakteristike i njihov redosljed po značaju • 2. Uočavanje bitnih osobina • 3. Organizacija materijala-logička, vremenska, organska povezanost, ocjene, sudovi i zaključci.

22. OBJEKTIVNOST TESTA-Test je objektivan ako na učenikov rezultat ne djeluje ni subjektivni faktor ličnosti ispitivača prilikom primjene testa, ni ličnosti ispravljača prilikom ispravljanja rješenja.OSJETLJIVOST TESTA-Test se naziva osjetljivim ako se njime mogu ispitati i manje razlike u uspjehu odgovora učenika. Preduvjet za osjetljivost testa je njegova primjerenost učenicima.

23. 3 Pretvaranje bodova u ocjene-Primjer za pretvaranje bodova u ocjene:-Neka je maksimalni mogući broj bodova 50-Neka je minimalni broj bodova 25tj.50% usvojenog nastavnog sadržajaBodovi i ocjene: 0-24 boda ocjena 125-29 bodova ocjena 230-38 bodova ocjena 339-45 bodova ocjena 446-50 bodova ocjena 5 Prema Gausovoj krivoj za očekivati je da je najmanji broj odličnih i nedovoljnih ocjena,najviše prosječnih, dobrih, a ostale su vrlodobre i dovoljne ocjene. 1 5 2 4

24. Pretvaranje bodova u ocjene-Primjer za pretvaranje bodova u ocjene:-Neka je maksimalni mogući broj bodova 50-Neka je minimalni broj bodova 15tj. 30% usvojenog nastavnog sadržajaBodovi i ocjene: 0-14 bodova ocjena 115-22 boda ocjena 223-33 boda ocjena 334-42 boda ocjena 443-50 bodova ocjena 5

25. Literatura1.Bujas,Z. Pedagoška Enciklopedija2. Kačapor,S. i grupa autora Temeljna znanja iz opće pedagogije, didaktike, školske pedagogije i andragogije, Sarajevo 2002.3. Klaić,B. Riječnik stranih riječi Matica Hrvatska Zagreb,1978.4. Stevanović,M. Didaktika Tuzla, 1998.Suzić,N. Pedagogija XXI. vijeka,TT-Centar,Banja Luka,2005.