1 / 27

Priprema za stručni ispit

Priprema za stručni ispit. Mr.sc. Dunja Modrić-Blivajs. Dijelovi stručnog ispita. Pisani rad Izvedba nastavnog sata Usmeni ispit. Pisani rad u obliku eseja. Ponuđene tri teme → provjerava se pismenost i didaktička osposobljenost za odabranu temu

tierra
Download Presentation

Priprema za stručni ispit

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Priprema za stručni ispit Mr.sc. Dunja Modrić-Blivajs

  2. Dijelovi stručnog ispita • Pisani rad • Izvedba nastavnog sata • Usmeni ispit

  3. Pisani rad u obliku eseja • Ponuđene tri teme → provjerava se pismenost i didaktička osposobljenost za odabranu temu • Teme obuhvaćaju didaktičko- metodičko i psihološko- pedagoško područje • Esej treba sadržavati: • jasan pregled problematike • jasnu struktura rada (uvod, središnji dio, zaključak) • i biti gramatički i pravopisno ispravan

  4. Primjeri eseja • Tema za pismeni dio stručnog ispita • Upute za izradu pismenog dijela stručnog ispita: Za pismeni dio stručnog ispita ponuđene su tri teme od kojih kandidat/ kandidatkinja odabire jednu. Razrada teme realizira se u obliku eseja. Esej treba sadržavati jasan pregled problematike prema točkama naznačenima uz pitanje, treba imati jasnu strukturu (uvod, središnji dio, zaključak) te biti pravopisno i gramatički korektan. *** 1.Tema • Uporaba metode čitanja i rada na tekstu • Temeljna literatura: V. Poljak, Didaktika: Nastavne metode • U radu treba: • 1. Iznijeti o čemu ovisi odabir određene metode rada (koji faktori determiniraju izbor neke metode rada?) • 2. Pojasniti pojmove: vrste čitanja (fragmentarno i opširno) • Rad na tekstu - prikazati u nekoliko stupnjeva: čitanje + misaona aktivnost; analiza teksta + izražavanje (usmeno, pismeno, crtežom) • 3. Prikazati mogućnosti kombiniranja metoda i opisati njihove didaktičke učinke. Navesti primjere iz prakse.

  5. Primjer eseja • Izbor nastavnih oblika • Temeljna literatura: • V. Poljak, Didaktika, poglavlja Sociološki oblici nastavnog rada • U radu treba: • Objasniti što su nastavni oblici i što determinira njihov odabir • Objasniti podjelu oblika rada prema načinu poučavanja i veličini skupina; • Usporediti prednosti i nedostatke pojedinih oblika rada; • Prikazati primjere artikulacije skupnog rada (uvod: sastav skupine, podjela radnih zadataka i pribor, izvještaj svih skupina, sinteza i vrednovanje), ili nekog drugog oblika rada.

  6. Organizacija nastave – izvedba nastavnog sata Nastava je organizirani proces poučavanja u kojem učitelj poučava, a učenici uče. Suvremena nastava treba odgovoriti na slijedeća pitanja: • Što želimo postići obrazovanjem? • Koja znanja, sposobnosti i vještine učenici trebaju steći? • Što i kako treba učiti? • Kako definirati ishode učenja? • Kojim didaktičkim koracima u učenju? Nastavnik treba odrediti: • nastavne sadržaje što će ih poučavati • ciljeve i zadatke nastave (ishode učenja) • dostupne izvore koje će koristiti u poučavanju • nastavne metode, oblike i medije poučavanja • optimalnu vremensku artikulaciju nastavnog procesa po etapama

  7. Etape nastavnog procesa • Priprema - određuje sadržaje, ciljeve i zadatke, metode, medije i oblike poučavanja,načine praćenja i vrednovanja učenika • Izvedba - ostvarivanje pripremljenog poučavanja i učenja (uvod, obrada, ponavljanje) • Prosudba - sustav prikupljanja, obrade i procjenjivanja podataka o učinkovitosti nastavnog procesa

  8. Određivanje nastavnih ciljeva • Ciljevi su izražene namjere i usmjereni su na učenikov učinak i uspjeh (trebaju biti određeni precizno i realistično). Izražavaju željeni rezultat odgojno- obrazovnog procesa. • Konkretizaciju nastavnih ciljeva čine nastavni zadaci formulirani u operacijskom obliku (precizno definirana, izvediva i objektivno mjerljiva postignuća). • Zadatke osmišljavaju nastavnici u obliku jasno određenih iskaza, sažeti su i opisuju učenikovo ponašanje u određenim situacijama. Ishodi su očekivana učenička postignuća (znanje, vještine i vrijednosti)

  9. Područja ljudskih sposobnosti • Senzorne ili perciptivne sposobnosti • Sposobnosti osjetilnog doživljavanja (vid, sluh, okus, njuh, dodir, toplina, hladnoća, kretanje, itd.) • Praktične ili manualne sposobnosti • Temelje se na praktičnoj aktivnosti čovjeka i pokazuju se u onim zvanjima gdje dominira praktični rad. • Sposobnosti izražavanja • Odnose se na govor, čitanje, pisanje, crtanje, slikanje, matematičko izražavanje, pjevanje, sviranje i izražavanje pokretima tijela. • Intelektualne ili mentalne sposobnosti • Formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose misaonog. Temelj su za razvijanje svih ostalih sposobnosti.

  10. Poljakova klasifikacija • Obrazovni zadaci • Materijalni: znanje i razumijevanje • Znanje prisjećanja, znanje prepoznavanja - identificiraju pripadnost sadržaja; znanje reprodukcije, operativno znanje - objašnjavaju i primjenjuju znanje, kreativno znanje - primjenjuju i nadograđuju stečena znanja. • Funkcionalni: vještine i sposobnosti • Senzorne ili perceptivne • Praktične ili manualne, Sposobnosti izražavanja, Intelektualne ili mentalne Odgojni zadaci - Stavovi i vrijednosti

  11. Bloomova taksonomija misaonih procesa • Kognitivno • Mišljenje, znanje, rješavanje problema, intelektualne sposobnosti (sažimanje, povezivanje informacija, uspoređivanje, klasificiranje…). • Psihomotoričko • Manipulativne i motoričke sposobnosti učenika (refleksni pokreti, gruba i precizna motorika, sposobnosti zapažanja, neverbalno komunikacijsko ponašanje, socijalni kontakti) • Afektivno • Razvoj trajnih vrijednosnih sustava, razvoj obrazaca ponašanja, timskog rada, stavova, emocija i međuljudskih odnosa.

  12. Revidirana Bloomova taksonomija

  13. Definiranje poželjnih rezultata učenja Općenito poznavanje Vrijedno znati Marzano: Dimenzije učenja Znanje i efikasno djelovanje Važno znati Duboko i trajno razumijevanje Nužno znati Stavovi i predodžbe o učenju

  14. Definiranjem ciljeva učenja, definiraju se obrazovni ishodi • U obrazovnom procesu fokus treba biti na obrazovnim postignućima, a ne na sadržajima koji se trebaju obraditi. • Opći ciljevi: opća očekivanja o tome što učenik mora ostvariti u području predmeta. • Specifični ciljevi: su kratke i jasne tvrdnje o konkretnim znanjima, vještinama i kompetencijama koje očekujemo od učenika ( učenik može...zna...).Njih je potrebno definirati na razini kognitivnih procesa i vrsta znanja.

  15. Revidirana Bloomova taksonomija znanja i kognitivnih procesa • Revizija (2001.) – Anderson & Krathwohl • Hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje treba razviti (dimenzije znanja - činjenično, konceptualno, proceduralno i metakognitivno) s procesima koji se koriste da bi se naučilo - dimenzije kognitivnih procesa. • Kognitivne dimenzije - pamćenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreacija • Taksonomija – klasifikacijski sustav (svladavanje viših razina podrazumijeva svladavanje svih nižih ispod nje). • Važna za određivanje ciljeva i ishoda nastave. • Važna za oblikovanje različitih zadataka pri ocjenjivanju.

  16. Četiri dimenzije znanja • Činjenično znanje • Konceptualno znanje • Proceduralno znanje • Metakognitivno znanje

  17. ELEMENTI Poznavanje terminologije Poznavanje specifičnih detalja i elemenata PRIMJERI Tehnički vokabular, datumi, osobe, događaji itd. Činjenično znanjeTemeljni elementi koje učenici moraju poznavati kako bi se upoznali s određenom disciplinom ili riješili problem

  18. ELEMENTI Poznavanje klasifikacija i kategorija Poznavanje principa i generalizacija Poznavanje teorija, modela i struktura PRIMJERI objašnjavanje pojmova i primjena znanja u novim situacijama kronologija, kauzalnost, promjena i kontinuitet društvo, gospodarstvo, kultura, politika interpretativni modeli Konceptualno znanje je znanje kategorija i klasifikacija unutar predmeta, te njihovih međusobnih odnosa.

  19. ELEMENTI Poznavanje vještina, tehnika i metoda specifičnih za predmet Poznavanje kriterija za odabir odgovarajućih procedura, vještina, tehnika i metoda. PRIMJERI Vještine koje se koriste u analizi izvora, tehnike intervjuiranja, kriteriji kojima se prosuđuje primjenjivost određene metode(odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, uspoređivanje, klasificiranje. Proceduralno znanjeKako uraditi nešto specifično unutar predmeta, metode istraživanja (čine kognitivne, motoričke i integralne vještine).

  20. ELEMENTI Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi se riješili problemi i kognitivni zadaci Kontekstualno znanje Znanje o sebi PRIMJERI Izrada pregleda/nacrta kako bi se prikazala struktura lekcije u udžbeniku Poznavanje tipova testova koji se primjenjuju, te kognitivnih zahtjeva različitih zadataka Svijest o razini vlastitog znanja Metakognitivno znanjeZnanje o spoznaji općenito te vlastitoj spoznaji

  21. Dimenzije kognitivnih procesa

  22. Što su ishodi učenja? • promjene kod učenika koje se mogu precizno izraziti kao ono što će učenik znati, razumjeti, odnosno moći pokazati nakon učenja • Postizanjem odgovarajućih ishoda učenja, učenik dokazuje da je stekao neku kompetenciju

  23. Kako napisati ishode učenja? • Iz ishoda učenja se treba vidjeti učenikovo ponašanje koje se može opažati i mjeriti • Nakon učenja: • Učenik će moći nešto pokazati • Nastavnik će moći izmjeriti i ocijeniti • Primjer: nakon učenja učenik će znati o Velikoj gospodarskoj krizi. • …učenik će znati razlikovati uzroke i posljedice Velike gospodarske krize.

  24. Literatura Knjige • R. Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja) • D. Trškan, Provjera znanja i ocjenjivanje u nastavi povijesti, Srednja Europa, Zagreb, 2005. • K. Jenkins, Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008. • Holokaust u nastavi. Priručnik za nastavnike. Memorijalni muzej Holokausta u Sjedinjenim Američkim Državama i Durieux, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja) • M. Vrbetić, Nastava povijesti u teoriji i praksi, Zagreb, 1968. Odabrana poglavlja: Rad s povijesnim kartama; Kako treba pamtiti godine • V. Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1990. ili neko drugo izdanje (odabrana poglavlja) • C. Kyriacou, Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja) • V. Vizek Vidović i dr., Psihologija obrazovanja, IEP-VERN, Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja) • Vlatko Previšić (ur.), Kurikulum. Teorije – metodologija – sadržaj – struktura, Zavod za pedagogiju i Školska knjiga, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) • H. Klippert, Kako uspješno učiti u timu. Zbirka praktičnih primjera, Educa, Zagreb, 2001. (odabrana poglavlja) • R. Marzano i dr., Nastavne strategije. Kako primijeniti devet najuspješnijih nastavnih strategija, Educa, Zagreb, 2006. • E. Terhart, Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb, 2001.

  25. Literatura Ostalo • Nastavni planovi i programi za osnovnu školu (www.mzos.hr), gimnazije, srednje strukovne škole • Ispitni katalog iz povijesti za državnu maturu (www.ncvvo.hr) • PISA. Program međunarodne procjene znanja i vještina učenika (http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA-brosura.pdf) • PISA 2006 – sažeti pregled hrvatskih rezultata (s osobitim osvrtom na čitalačku pismenost) (http://dokumenti.ncvvo.hr/PISA/PISA-kompetencije.pdf ) • Obrasci za izradu orijentacijskih i izvedbenih planova i obrasci za izradu pripreme koje propisuje nadležna Agencija za odgoj i obrazovanje

  26. Zahvala • HVALA NA PAŽNJI I PUNO USPJEHA NA ISPITU

More Related