S tručni skup nastavnika/ca sociologije Zagreb,11. siječnja 2008.

1. Individualizacija identiteta i životni stilovi mladih u Hrvatskoj Stručni skup nastavnika/ca sociologijeZagreb,11. siječnja 2008. Inga Tomić-Koludrović Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru

2. ciljevi predavanja------------------------------------------------------1) ukazati na složenost razdoblja mladosti u svijetu globalizacije i sve bržih promjena2) usporediti mlade u Hrvatskoj s mladima u EUvažno mladi anticipiraju što će se događati s društvom

3. mladi danas ------------------------------------------------------biti mlad u suvremenom društvu znači: a) biti uključen u potrošnju (ne i u rad)b) imati otvorene opcije u odnosu na budućnostistodobno  brojni rizici, nesigurnosti oko izbora opcija...

4. mladi danas 2------------------------------------------------------A. Giddens  prva smo generacija koja živi u društvu radikalnih promjena“odbjegli svijet"društvo prepuno tjeskobe odgovor na nesigurnosti, fragmentiranosti, globalizaciju i sve dominantniju etičku prazninuindividualizacija identiteta i životnih stilova mladih

5. mladidanas 3------------------------------------------------------ zašto individualizacija?problem suvremene individue nije više prilagodba pravilima i nužnost prihvaćanja vanjskih prisila nego : sposobnost da se unutar niza fragmentiranih iskustava izabere najbolja mogućnost norme se privatiziraju, moral se individualizira  važan je samo izbor vlastitog identiteta i životnog stila

6. identitet------------------------------------------------------ prema sociološkoj tradiciji (G. H. Meada i C. H. Cooleya)nastaje u interakciji  između sebe i društvaIDENTITET/ SELF (vlastitost)= I + ME I – osobni identitet, JAME– socijalniidentitet, MENE

7. SELF = IDENTITET------------------------------------------------------• dijalog između I i ME  nije fiksiran• način na koji se vidimo ~kako nas drugi videpovezuje subjekte i strukturu  individualno ili kolektivnoindividualni odluke : tijekom životakolektivni pripadnost : etnički, nacionalni ...

8.  Bauman(2000) važnost ideje identiteta raste kada opada važnost tradicionalnih zajednica naslijeđene društvene pripadnosti (kolektivni identiteti)  sve manje važni  Beck (1986)  u 1. (jednostavnoj) modernosti individue temeljile identitet na kolektivnim izvorima klasi, naciji ili roduu 2. (refleksivnoj) modernosti slabe tradicionalni, kolektivni identiteti

9. posljedica ------------------------------------------------------ koncept životnih stilova postaje važan  može odgovoriti na pitanje:”što se događa s mladima?” u suvremenim društvimau odnosu na prošlostmladi danas  pokazuju drukčiju ranjivost,ali i drukčiju kompetentnost

10. mladi nova važnost nakon II svj. rata ------------------------------------------------------1950-te  suprostavljenje odraslima1960-te  kolektivni protesti1970-te  konzumerizam  produžena mladost industrija zabave okrenula se prema mladima1980-te  gubitak generacijskih specifičnosti  prvi pokušaji preispitivanja koncepta mladosti kao generacijske kategorije

11. uzroci zamjene geracijskog identiteta novim pripadnostima ------------------------------------------------------1. nestajanjegeneracijskih pokreta 2. kriza školskih institucija(usmjerene na obrazovne, ne odgojne funkcije)3. multiplikacijski efektimedijskih slika o mladima kao potrošačima 4. gubitak vizije jedinstva svijeta5. novi odnosi s roditeljima i društvom

12. 1990-te  redefiniranje koncepta mladosti preko životnih stilova ------------------------------------------------------ današnji  novimladi govore jezikom tijela, japanskih stripova, obojanom kosom, tetovažom, piercingom, sms porukama, glasnom glazbom

13. novi mladi ------------------------------------------------------ u djetinjstvu satima sami boravili u kući uz računalo, Playstation i satelitske programe  u društvima u kojima svi nastoje što duže ostati mladi,oni koji su biološki mladi sve teže pronalaze odrasle osobe koje im mogu ponuditi jasne upute o načinima preuzimanja identiteta odraslosti

14. ranjivost nove mladosti ------------------------------------------------------vidljiva u sve ranijem iniciranju u svijet alkohola, droge, seksa...diferencijacije se iskazuju krozizbor predmeta  nose značenje i porukuizgled  kriterij socijalnog odabira nove tržišne niše za mlade potrošače(“ekonomije identiteta“)

15. slabi identiteti slabo socijalno druženje, slab osjećaj pripadnosti slabljenje želje za napretkom dugi moratoriji (produžena mladost) , življenje u sadašnjosti, izostanak planiranja konzumerizam slabi, fluidni, fragmentirani identiteti životni stilovi povećana empatija i međugeneracijski dijalog bogatstvo mogućnosti i mjesta za stjecanje iskustava težnja samorefleksivnost i autentičnosti mogućnost više stilova života široki prostori diskrecije i izgradnje sebe slabosti i snage nove mladosti

16. tranzicijska postsocijalistička društvatakođer izložena globalnim trendovima----------------------------------strah od globalizacije-val novihnacionalizamau post-socijalističkim zemljama (Beck,1994.)kolektivističke vrijednostiatraktivnije nego vrijednosti "Europe pojedinaca/ki“

17. postsocijalističke zemlje---------------------------------------- ovisne o kolektivističkim, etno-nacionalnim konceptimau susretu s globalizacijskim procesima očuvanje “naše autentičnosti“važno  nisu sve socijalističke zemlje imale isto iskustvo

18. u Hrvatskoj, tranzicija ekonomskog sustava= manje neočekivana nego u drugim bivšim socijalističkim zemljama-------------------------------------------------- tijekom socijalizma Hrvatska bila dio Jugoslavije njena ekonomija imala elementetržišne ekonomijeod sredine 1960-ih

19. - Jugoslavija je bila otvorena za uvoz proizvoda kulturnih industrija Zapada od početka 1950-ih

20. - osim toga, razvila se i živa lokalna scena-pop kultura zapadnog stila bila u usponu posebice kasnih 1970-ih i 1980-ih

21. sociološko istraživanje 1980-ih pokazalo da jepopulacija mladih u SZ dijelovima Jugoslavije (Slovenija i Hrvatska) prihvatila postmaterijalističke vrijednosti i postmodernu kulturu

22. 1990-ih : promjena paradigme-------------------------------------------- homogenizacija i retraditionalizacija kulture kao posljedica rata na početku 1990-ih- osiromašenje, djelomična izolacija /intelektualna/

23. u cijelom društvu promjena vrijednosti-----------------------------------------------materijalističke vrijednostiretradicionalizacijakolektivističke vrijednostihomogenizacija------------------------------------------------zaustavljen proces “promjene tipa mladih”(Ule,1989)

24. vrijednosti i životni stilovi mladih? -----------------------------------------------1980-te : individualističke & postmaterijalističke1990s-te : ratna generacija2000-te :

25. koncept životnog stila uključuje: ----------------------------------------------- ponašanje (potrošnja & slobodno vrijeme)orijentaciju (vrijednosti & identitet)resurse (ekonomske / status)

26. vrijednosti i životni stilovi mladih 1990-ih ----------------------------------------------- roditelji = jedini izvor prihoda i prostora za životZapad : mammoni, sindrom Petra Pana /ekonomski isplativo, ali imaju vlastiti prostor/Hrvatska : tradicionalne vrijednosti u kući /prihvaćanje roditeljskih vrijednosti i modela/

27. životni stilovi-----------------------------------------------sličnost Hrvatska / EU = samo djelomičnahipotetski model/kompiliran na temelju prethodnih empirijskih istraživanja životnih stilova i individualnih pokazatelja primijećenih u ponašanjima mladih/vs.hrvatska realnost empirijsko istraživanje

28. hipotetski model životnih stilova- europska istraživanja ------------------------------------------------1. usmjereni na obitelj2. muški identificirani3. konvencionalni4. hedonisti5. usmjereni na temu / predmet6. donekle skeptični (“da, ali…”)7. ovisni8. u otporu, odbijaju.

29. hipotetski model životnih stilova 2-----------------------------------------------1. usmjereni na obitelj :slažu se s roditeljima, posao + sigurnost, naglašavaju “normalnost”, pokušavaju iskoristiti to što su mladi2. muški identificirani:uzbuđenja, “klike”, završe školu  zarada + sigurni posaomladost kao vrhunac biografije♀ => važna obitelj, ♂ => skrbe za obitelj

30. hipotetski model životnih stilova3-----------------------------------------------3. konvencionalni:obrazovanje+fakultet+zanimanje, siguran posao u kojem se može napredovati, mladost kao priprema za odraslost4. hedonisti:zabava, ističu se u gomili, važnost vanjskog izgleda, komunikativni, “tamo gdje je akcija”, posao => užitak, obostrano poštovanje s roditeljima.

31. hipotetski model životnih stilova 4-----------------------------------------------5. usmjereni na temu / predmet:jedinstveni, kreativni; traže ljude koji slično misle; roditelji=odraslost=>materijalizam & konformnost; sadržajan posao; kritiziraju obrazovanje, ali im je važno; razvijaju alternativna ponašanja6. donekle skeptični (“da, ali…”):skepticizam.+ nesigurnost + strah zbog životnih prilika; važno = obrazovanje+fakultet+ zanimanje; drže svoje opcije otvorenima; usmjereni na “sada”; trenutne potrebe; “biti urban”

32. hipotetski model životnih stilova 5-----------------------------------------------7. ovisni:otvoreni za prijedloge; + obaveze, - kompeticija; ugodni zaposlenici; ciljevi srednjeg dometa; roditelji donose odluke; razmišljaju o ciljevima i prilikama koje nisu iskoristili8. u otporu, odbijaju : distancirani; bez plana za budućnost, samo svakodnevica; subkulturni milje; izvanjsko=obrazovanje+fakultet+posao; čekaju da se nešto dogodi

33. empirijski potvrđeni model životnih stilovaTomić-Koludrović / Leburić (2001.) --------------------------oslanja se na hipotetski model / 8 tipova /provedeno istraživanjeupitnikkvalitativni intervjui promatranjestrukturirani intervjuifokusne grupe

34. a) izvorisociodemografski podaci, zanimanje roditeljab) slobodno vrijememjesta okupljanja, omiljena osoba s kojom provodi slobodno vrijeme,dužina vremena provedenog zajednoc) identitetponašanje, izgled, karakteristike interakcije, simbolički aspekti

35. rezultati-------------------------------------------------empirijski rezultati hrvatskog istraživanja=/= hipotetski tipovi/Europski/- sličnosti/provođenje slobodnog vremena, fizički izgled/- ali i razlike /identitet, vrijednosti/

36. 6 životnih stilova mladih/temeljeno na varijabli identiteta i provođenja slobodnog vremena/strelica doljehibridni identiteti-------------------------------------------------/pomiješani elementi idealnih tipova/

37. Hedonisti-intelektualci- samouvjereni- brinu o vizualnom stilu- znaju što im se sviđa- rade ono za što misle da treba raditi - zdravlje, paze na prehranu

38. slobodno vrijeme- orijentacija na visoku kulturu- idu u kazalište, galerije, muzeje- čitaju zahtjevne knjige- idu u dućane, ali i provode vrijeme kod kuće obavljajući kućanske poslove

39. 2. Dominantno-pomodni- uvijek imaju pravi odgovor- dobro se nose s teškim situacijama- imaju kvalitete vođe- brzo donose odluke- napreduju u životu

40. slobodno vrijeme- sport- čitaju auto-moto časopise- sauna, fitnes , jogging, aerobik- računala, igraju na karte- otmjeni restorani

41. 3. Površno društveni- puno prijatelja- pozivaju ih na zabave- lako sklapaju nova prijateljstva

42. slobodno vrijeme- usmjereni na akciju- idu u kafiće i diskoteke- telefoniraju s prijateljima- “lutanje” & shopping- igraju na karte- žele “život na visokoj nozi”

43. 4. Tradicionalno obiteljski - radije slušaju druge kako pričaju, nego da sami govore - ne vole govoriti pred grupom ljudi- iznose svoje mišljenje, jedino ako se inzistira

44. slobodno vrijeme- slušaju popularnu i narodnu glazbu- ostaju kod kuće- ručni radovi, pletenje- pomažu drugima (starijima, djeci)

45. 5. Društveno angažirani- imaju osobine na kojima im drugi zavide- uvijek su korak ispred drugih- misle da mogu utjecati na živote drugih- jaki socijalni osjećaji za prilike drugih ljudi

46. slobodno vrijeme- usmjereni na komunikaciju- razgovaraju s prijateljima, susjedima- brinu o drugima, usmjereni na obitelj- pomažu djeci i starijima- moraju biti angažirani bez obzira što rade

47. 6. Usmjereni na dokolicu i pomodni- moraj biti prvi i najbolji u svemu- najekskluzivnije marke odjeće- posebna pozornost na zdravi život, pogotovo prehranu

48. slobodnovrijeme- ne rade ništa- puno vremena provode u krevetu- zapravo ih nije briga što rade- slušaju narodnu glazbu

49. sličnosti (Zapad)slobodno vrijemehedonistička orijentacijafizički izgled - moda---------------------------------------------razlike (Zapad)tradicionalni tip oslanjanja na obiteljmanje individualni & manje neovisni

50. zaključak ------------------------------------------------------------identitet i životni stilovi sve dinamičniji manje predvidljivi, brzo promjenjivi i kontradiktorni formiraju se i transformiraju u odnosu na načine na koji su reprezentirani u kulturnom sustavu koji ih okružuje