OD INFORMACIJE DO ZNANJA

1. OD INFORMACIJE DO ZNANJA

2. RAZMJENA ZNANJA I SOCIO-KULTURNE PROMJENE Pohrana + pretraživanje + čuvanje znanja i iskustava = informacijska znanost Informacijska revolucija - uporaba kompjutera => povećanje kapaciteta ljudskih mogućnosti Industrija znanja- znanje postaje jednako važno kao i prirodni resursi -prelazak ljudi iz primarnog i sekundarnog sektora u tercijarni radni sektor OSNOVNI PROBLEM: Je li informacija neovisna o kulturnim promjenama? =>Informacija i kulturni razvoj nužno ovise jedno o drugome.

3. Stvari koje su utjecale na razvoj informacijske znanosti: a) tehničko-tehnološki razvoj b) novi komunikacijski obrasci c) nova konfiguracija znanja d) razvoj informacijske strukture e) novi oblici komunikacije TERMINOLOGIJA Franc.information i automatique=automatska obrada podataka Njem.informatik-znanost o kompjuterima Rus.informatika-disciplina koja proučava strukturu i svojstva znanstvenih informacija,te zakonitosti u inf-dokumentacijskoj djelatnosti. Anglo-američke zemlje: information science-informacijska znanost,te obuhvaća informacije iz svih dijelova ljudske djelatnosti. Tkz. e-t-a-k-s-a kompleks. Kod nas:informatika označava kompjutersku problematiku obrade podataka,a informacijska znanost disciplinu o informacijama u širem smislu.

4. ISHODIŠTA INFORMACIJSKE ZNANOSTI a)informacijska tehnologija b)dokumentacija i pretraživanje informacija c)komunikacijske znanosti O definiciji i području informacijske znanosti “ Znanost što istražuje svojstva i ponašanje informacija,sile što upravljaju protokom informacija i sredstava za obradu informacija radi optimalne dostupnosti i uporabljivosti.ti procesi uključuju nastajanje,diseminaciju ,prikupljanje,pretraživanje,interpretaciju i uporabu informacija….” (J.H.Shera) Svrha : unaprjeđenje razmjene informacija. Područje interesa: komunikacijski procesi

5. Informacija-osnovni fenomen informacijske znanosti Cilj informacijskih znanosti je sintetizacija i prikupljanje znanja drugih znanosti,ali sama definicija informacije kao osnovnog fenomena i dalje je nepoznata,te se kao u biologiji život ili u matematici broj ne definira već uzima kao osnovni pojam proučavanja. Matematička teorija informacija koristi teorijske modele za analizu informacijskih procesa

6. Definiranje informacijskog fenomena 1)komunikacijski pristup definicijama obavijesti 2)obavijest kao opći informacijski fenomen 3)informacija kao svojstvo materije 4)informacija kao značenje 5)informacija kao događaj 6)informacija kao reducirana neizvjesnost 7)informacija kao znanstvena činjenica 8)informacija kao surogat znanja 9)informacija kao struktura Tri paradigme informacijskog fenomena Postoje 3 odnosa prema informaciji: 1)Informacija kao izvor znanja 2)Informacija kao forma znanja 3)Informacija kao model znanja

7. RELEVANTNOST - ključni pojam informacijske znanosti- ključni pojam za prosudbu informacijskih djelatnosti najvažniji teorijski pojam za procjenu razmjene informacija i razumijevanje komunikacijskih procesa možemo ju tumačiti samo u okviru komunikacijskog procesa u komunikacijskom procesu informacija se prenosi od izvorišta do odredišta Shannon i Weaver su upozorili da se komunikacijski problemi mogu proučavati na tri razine 1) tehničkoj 2) semantičkoj 3) biheviorističkoj

8. Razmjena znanja Polazna pretpostavka za proučavanje relevantnosti Može se prikazati kao komunikacija između fondova na izvorištu i odredištu Informacijski sistemi su također posrednici u razmjeni znanja Relevantnost je osnovni pojam za mjeru djelotvornosti razmjene između izvora i odredišta u komunikacijskom procesu.

9. METODOLOGISKE POSTAVE ZNANSTVENE PARADIGME Informacijska znanost razvijala se u tri različita smjera 1)stručni 2)tehnologijski 3)znanstveni Predmet našeg istraživanja 1)teorijski razvoj informacijske znanosti 2)evolucija informacijske znanosti SOCIJALNA PARADOGMA KAO ZNANSTVENA PARADIGMA U ovom dijelu odnosom između društva i znanosti. On se očituje na jednoj strani kao društvena potreba, a na drugoj kao, predmet znanstvenog istraživanja.

10. INFORMACIJA JE DRUŠTVENA VRIJEDNOST Informacije su dostatni uvjet za rješavanje problema, raspolagati informacijom znači riješiti problem; informacijski sistemi mogu osigurati svim korisnicima sve potrebne informacije- vrijednosni kriteriji društvene točke gledišta koji su sastavni dio znanstvene paradigme. SOCIJALNE ODREDNICE ZNANOSTI 2 bitne socijalne značajke znanstvene paradigme vezane za pojavu i razvoj informacijske znanosti su: 1. Znanost se ne definira kao javno znanje. 2. Eksponencijalna produkcija i prezentacija znanja, s tezom da se ono valorizira kroz komunikacijski proces, a usvaja konsenzusom od strane znanstvene i društvene zajednice, te rezultira novim odnosom prema znanju. Informacija je kao forma znanja proizvod suvremene znanstvene paradigme

11. ZNANOST I DRUŠTVENE VRIJEDNOSTI Svaka znanost pokazuje znatan stupanj vezanosti za društvene uvjete svoga djelovanja, a društvo svoj utjecaj osigurava svjesnim i planskim instrumentima društvene kontrole nad znanošću. Nema neutralne znanosti, već se znanost razvija u okviru zadanih društvenih vrijednosti. DRUŠTVENI I/ILI ZNANSTVENI KRITERIJI Društvena je potreba pretpostavka za razvoj svake znanosti. Procjena određenog problema moguća je prema društvenim ili znanstvenim kriterijima, a najčešće se očekuje njihova komplementarnost, pa je potrebno upozoriti na sljedeće međuodnose 1.      komplementarnost društvenih i znanstvenih kriterija u procjeni i vrednovanju određene problematike 2.      suprotnosti između društvenih kriterija i znanstvenih kriterija u procjeni i evaluaciji problema 3.      nepostojanje bilo društvenih bilo znanstvenih kriterija u procjeni i vrednovanju određene problematike.

12. FILOZOFIJA KAO PARAZNANSTVENI MODEL PRISTUP: GOVORNO I PISANO MIŠLJENJE Filozofske interpretacije prethode povijesti pojedinih znanosti. Paradigma (izuzetna dostignuća što služe kao model za istraživanje jednoj zajednici istraživača ) informacijske znanosti ne temelji se na nekom teorijskom modelu. Umjesto izuzetnih dostignuća prisutna je implicitna filozofija što je oblikovalo nekoliko para-znanstvenih modela presudnih za dosadašnji razvoj informacijske znanosti. 3 paraznanstvena modela: 1.      kompjutor kao mit 2.      institucija kao utopija ili otkivanje establishmenta 3. kolektivna memorija kao svijet znanja ili Treći svijet

13. KOMPJUTOR KAO (PARA)ZNANTVENI MODEL Pravila zahvaljujući kojima se kompjutor javlja kao predložak za paradigmu informacijskih znanosti: 1.     korisne su samo one informacije koje se mogu obrađivati kao podaci 2.     ljudska obrada informacija može se mehanički reproducirati i shvatiti 3. postoji izravni odnos između ljudskog mišljenja i razmjene simbola INSTITUCIJA – PRELOŽAK ZA PARADIGMU Dolazi do institucionalizacije informacijsko-dokumentacijske djelatnosti. Teži se ka tome da se fondovi informacija i dokumenata povezuju i integriraju disciplinirane, nacionalne i međunarodne banke podataka. TREĆI SVIJET – PREDLOŽAK ZA PARADIGMU To je svijet objektivnih sadržaja mišljenja, posebno znanstvenog i poetskog mišljenja i umjetničkih radova. Objektivno znanje je znanje bez znalaca, to je znanje bez subjekta spoznaje.

14. ZNANOST BEZ TEORIJE? informacijska znanost se razvila prije 20-ak god. i do danas stekla socijalni i akademski status znanosti razvoj znanosti moguć i bez postojanja znanstvene paradigme (primjer je informacijska znanost) informacijska znanost se koristi teorijama i zakonima, ali ne postoji opća teorija informacijske znanosti teorija informacijske znanosti se mora razvijati

15. PROUČAVANJE INFORMACIJA I TEORIJA INFORMACIJSKE ZNANOSTI inf. stvaraju i proizvode: masovni mediji, kultura, znanost, političke i društvene organizacije, radne organizacije, pojedinci inf. se razmjenjuju između ljudi, ljudi i strojeva, strojeva i strojeva inf. preduvjet: - znanstvenog, tehničkog i tehnološkog razvoja - za planiranje, organizaciju i odlučivanje - sveukupnog ekonomskog, društvenog, kulturnog razvoja - osnovno sredstvo propagande

16. informacija nije cilj, već sredstvo predmet znanosti nije izučavanje same inf. već neke njezine manifestacije ili njezinih učinka kompjutor: -jedini stroj kojeg ne možemo koristiti onog trenutka kad nabavimo - treba ga 'napuniti' podacima(znanjem) i odgovarajućim programima za korištenje tih podataka - namjena nije unaprijed određena pa je ovisan o raspoloživim fondovima podataka i raspoloživim programima - ovisan o raspoloživom znanju koje procesira te o raspoloživom znanju za procesiranje tj. korištenje tih fondova taj primjer važan za razumijevanje konsolidacije obavijesti: dokumentacijskih i socijalnih značajki

17. STRUKTURA ZNANOSTI I ZNANJA U informacijskoj znanosti prevladava mišljenje da znanje egzistira neovisno o spoznaji Postoje dvije strukture znanosti: 1. komunikacijska (kojom je određen predmet znanja što se prenosi kom. procesom; znanost se prenosi kao pasivan predmet ) 2. spoznajna (koja uvjetuje predmet, kvalitetu i vrstu znanstvenih spoznaja) KOMUNIKACIJSKA STRUKTURA ZNANOSTI: znanstvenim jezikom iskazujemo znanje

18. znanstveni jezik se može podijeliti na 3 podjezika: jezik promatranja, empirijskih konstrukta, teorijskih konstrukta DK: decimalna klasifikacija: - najrasprostranjeniji sustav klas., zasnovan na hijerarhijskoj podjeli znanosti - osnovna namjera: označi predmet, sadržaj znan. područja i elemenata od kojih se sastoji SPOZNAJNA STRUKTURA ZNANOSTI: znanje: fizička supstanca organizirana tako da sadrži vijest koju znanstvenik odašilje, a korisnik prima teorija: organizacija znanja; općenita postavka ili sustav koherentnih postavki na osnovi kojih se objašnjava neko područje pojava model: apstraktan prikaz pretpostavljenih svojstava teorije znanost: skup znanja na kojem se proučava teorija spoznaja: je sporazumijevanje teorijskom djelatnošću

19. STRUKTURALNA ANALIZA INFORMACIJA Informacija –Komunikacijski proces Vrijednost informacije – poznato/znano → nepoznato/neznano -informacija “umire” Sugestivnost informacije Razumijevanje informacije Informacijski fenomen →INFORMACIJSKA ZNANOST - UMIJEĆE, A NE DISCIPLINA!

20. Atributi realnosti informacije – sposobnost da mijenja medij, formu, sadržaj, jezik kao i njezina protocnost Informacija kao sustav i proces - stalnost informacije zbog opstojnost Informacija: dvostruka struktura - znanstvena informacija/ znanje/ teorija – semantička teorija informacija

21. FAKTURA I MORFOLOGIJA INFORMACIJA Anatomija znaka Rasprave o odnosu znaka, značenja i stvarnosti Morrisonov prikaz: O NO S D NO – nosilac oznake, O – oznaka, S – sadržaj, D - označeno Z

22. Kriteriji za analizu informacijskih formi - trajnosti (trenutačnosti) nosioca oznake - replikabilnosti / ne-replikabillnosti oznake - diskretnost ili analognost sadržaja

23. RAZ/DIOBE PUBLICIRANOG ZNANJA elementarni oblici informacija se s teorijskog motrišta ne mogu više raščlanjivati a da se ne razgrade inf. forme filozofijske interpretacije jezika kreću se od transcedentalne do empirijske komuniciranje imaantropološki, socijalni, psihološki i apstraktni smisao 2 proizvoda jezične djelatnosti su znanje i publikacijainstrumentalno znanje

24. ZNAČENJE I SMISAO PODATAKA po svom značenju podatak je konkretizirano znanje, a kao materijalni zapis pripada publikaciji Predmet i stvar pojam je predmet mišljenja kojim se misli stvarni predmet; pojam je sadržan u predmetu, a predmet je konceptualizacija pojma

25. rime mogu imati različita značenja i ta se značenja mijenjaju kroz vrijeme,smisao im se mijenja u kontekstu (primjer) smisao riječi predstavlja ukupnost svih psihičkih čimbenika koji nastaju u našoj svijesti zahvaljujući riječi pojam(mišljenje jasno I razgovjetno precizira odnos između označitelja I označenog)o; predodžba (kad je taj odnos nejasan); elementarne činjenice (kad je taj odnos ukinut) smisao se dakle može isčitati iz dvije razine : na semantičkoji na pragmatičnoj

26. Hijerarhija jezika za razumijevanje značenja I smisla podataka nisu važne logičke operacije koje se rade nad podacima, već kako se informacijski jezik odnosi prema izrazima iz jezika- objekta

27. Podatak – segment diskursa Podatak ima - samo značenje (ako je moguće zamisliti podatakmimo komunikacijskog procesa) - kao jedinica publiciranog znanja podatak ima i smsao koji proizlazi iz relacija s drugim podacima - u razmjeni znanja podatak ima značenje i smisao - u razgovoru značenje podatka može ostati isto, ali smisao je dinamičan i mijenja se ovisno o novim podacima i relacijama s novim podacima što se uspostavljaju tokom razgovora

28. Postoji li unutrašnji razvoj obavijesti u informacijskom procesu? Dvije teorije: informacije uopće nemaju svoju vlastitu povijest informacijsko znanje je nastalo na jednom mjestu Pretpostavke za strukturiranje podataka 1.Standardizacija podataka - svrha otklanjanje nesporazuma Npr. datum DDMMGG 2.Uopćavanje-isključujemo ponavljanje istog podatka tako da smanjimo bazu podataka i povećamo joj efikasnost

29. Raščlamba publikacije : Publikacija je funkcija koju određuju dvije veličine: znak i nosilac znaka koji mogu poprimiti jednu od dvije vrijednosti: 1.konstanta- podrazumijevamo nazočnost predmeta koji je nužan za nazočnost predmeta s kojim je u funkciji. 2.varijabla- podrazumijevamo nazočnost predmeta koji nije nužan za nazočnost predmeta s kojim je u funkciji Tri osnovne kategorije informacijskog sustava: Zapis-svaka publikacija u informacijskom procesu koju određuje funkcija čiji su članovi (znak i nosilac znaka) konstante Dokument-jedan član konstanta, a jedan varijabla ( onaj koji je konstanta je determinirani, a onaj koji je varijabla determinirajući član funkcije) Podatak-svaka publikacija koja je određena funkcijom u koju ulaze dvije varijable

30. Popperova epistemologija i informacijska znanost Popper dijeli univerzum na tri svijeta: Svijet 1- svijet objekata ili fizičkih stanja (materija i energija) Svijet 2- svijet stanja svijesti ili mentalnih stanja (subjektivno ljudsko znanje: perceptivno iskustvo, procese mišljenja i čuvstvene procese) Svijet 3- svijet objektivnih znanja