Zdrava prehrana učenika OŠ Skrad

1. Zdrava prehrana učenika OŠ Skrad Anketirali i obradili: Svan Štefančić Nikolina Srkoč Danijel Mikešić Natali Cindrić Nensi Jauk Sara Crnković

2. Uvod: • Svijet se danas suočava s pandemijompretilosti • Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da svaka treća osoba na svijetu ima višak kilograma, a svaka deseta je pretila • Procjenjuje se da će do 2015. godine broj pretilih narasti do 2,3 milijarde

3. Veliko istraživanje SZO rezultiralo je poražavajućim podacima za Hrvatsku • Sa 61,4 % pretilih ljudi, Hrvatska je zauzela neslavno devetomjesto • Izvješće SZO pokazuje da je sve veći broj pretile djece

4. Nažalost, i Hrvatska slijedi takav trend • U zadnjih 10 do 15 godina uočen je porast pretilosti među školskom djecom • Veći broj pretilih zabilježen je među gradskom djecom

5. Smatra se da je uzrok tomu provođenje više vremena pred televizorom i računalom, a sve manje vremena u fizičkim aktivnostima • Taj trend se u novije vrijeme primjećuje i kod djece iz ruralnih sredina • Sproveli smo anketu među učenicima OŠ Skrad s ciljem da provjerimo kako se oni hrane i hrane li se zdravo

6. Koliko imaš obroka dnevno školskim danom (glavnih obroka i međuobroka)?

7. Koliko imaš obroka dnevno vikendom (glavnih obroka i međuobroka)?

8. Imaš li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna ?

9. Imaš li naviku doručkovanja vikendom?

10. Koliko često jedeš voće?

11. Koliko često jedeš varivo?

12. Koliko često jedeš salatu (neobrađivano povrće)?

13. Koliko često jedeš ribu ?

14. Koliko često jedeš slatkiše?

15. Koliko često jedeš suhomesnate proizvode?

16. Koliko često piješ gazirane sokove (Pepsi, Coca-Colu, Sprite...) ?

17. Koliko često jedeš grickalice (štapiće, čips, smoki...)?

18. Koliko dnevno piješ mlijeka ili jogurta ?

19. Kako se najčešće hraniš u školi?

20. Ponešto o postocima u anketi…. • Samo 14% učenika ima pet obroka dnevno za vrijeme škole i vikendom što je premalo, s obzirom da je takav način prehrane najbolji za izgradnju mladog organizma • Njih 38% jede tri puta dnevno što nije dostatno za pravilnu izgradnju organizma • Tijekom tjedna doručkuje svega 47% učenika , a vikendom njih 57%, što je premali broj budući da je doručak najvažniji obrok za početak dana

21. Premalo učenika škole, njih svega 27% jede voće svaki dan , no dobra strana priče je da ih 41% jede voće više puta tjedno • Loša je činjenica da 31% učenika jede voće vrlo rijetko, budući da se zna da je voće izvor raznih vitamina • Varivo svaki dan jede svega 10% učenika što je vrlo zabrinjavajuće jer varivo sadrži važne sastojke za rad i razvoj mladog čovjeka • Zabrinjavajuća je i činjenica da učenici, njih samo 21% jede varivo više puta tjedno, a 21% vrlo rijetko

22. Neobrađivano povrće ( salatu) više puta tjedno jede samo 43% učenika( a zna se da je svježe povrće najbolji izvor vitamina i minerala) , a zabrinjava da njih 37% jede salatu vrlo rijetko • Premalo učenika, svega 33% jede ribu jednom tjedno, skoro nitko svaki dan , a previše, 49% vrlo rijetko

23. 58% učenika jede slatkiše više puta dnevno ili svaki dan što je vrlo zabrinjavajuće s obzirom da se zna da slatkiši debljaju, uzrokuju šećernu bolest… • Previše njih, 55%, jede suhomesnate proizvode više puta dnevno ili svaki dan, no iznenađuje da ih 27% ipak vrlo rijetko konzumira suhomesnate proizvode • Oduševio nas je podatak da gazirane sokove, koji su vrlo nezdravi, 80 % učenika pije vrlo rijetko ili gotovo nikada

24. Zabrinjava podatak da grickalice 61% učenika jede više puta tjedno ili čak svaki dan • Zadovoljni smo što 70% učenika pije dnevno oko pola litre mlijeka što je jako dobro za zdrav razvoj • U školskoj se kuhinji hrani 82% učenika što je vrlo pohvalno jer školski meni nudi zdravu hranu u skladu s preporukama Zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva prosvjete i sporta

25. Zaključak: • Obrađujući anketu uočili smo da djeca znaju dosta o pravilnoj prehrani, ali ima djece koja nisu zainteresirana i znaju jako malo, te se čak i dosta nezdravo hrane • Sve lošije prehrambene navike posljedica su nedostatka vremena i dinamike života, pri čemu se hrana konzumira izvan doma • Pravilna prehrana važan je i značajan čimbenik za pravilan rast i razvoj djeteta, a pravilna prehrana od malih nogu preduvjet je zdravlja u odrasloj dobi

26. Potreba za hranom je primarna biološka potreba, a osnovni razlog za objedovanjem je zadovoljenje osjećaja gladi • Hraniti se zdravo znači jesti širok spektar vrsta hrane u adekvatnim količinama jer kada jedete zdravo vi težite da se osjećate bolje, da imate više energije i da izgledate bolje

27. Kultura prehrane polazi od obiteljskog stola, prema tome, roditelji igraju jako važnu ulogu u formiranju prehrambenih navika koje škola samo nadograđuje i potpomaže. Veliku ulogu u promicanju pravilne prehrane imaju javno-zdravstvene ustanove, koje se trebaju uključiti u edukaciju osoba koje sudjeluju u izradi jelovnika pravilne prehrane i edukaciji djece na širem nivou.

28. Djeca moraju naučiti osnovne činjenice o pravilnoj prehrani i slijediti jedan cilj: „Hraniti se tako da u sebe unesemo one namirnice koje će nam omogućiti zadovoljenje osnovnih tjelesnih i emocionalnih potreba, a neće narušiti naše zdravstveno stanje“.