Hrvatska i strukturni fondovi

1. 3 1 2 Hrvatska i strukturni fondovi

2. Od pretpristupnih programa do instrumenata KP

3. Sustav upravljanja IPA-om

4. Uvjeti korištenja EU sredstava “Akreditacija” nacionalnog sustava ovisi o sljedećem: kadrovski kapaciteti i zadržavanje kadrova podjela nadležnosti među tijelima i unutar njih interne procedure upravljanja za pojedina tijela razdvajanje programiranja od financijskog upravljanja te ugovaranja od isplaćivanja propisno upravljanje sredstvima, revizija sustava mjere informiranja i promidžbe procedure u slučaju nepravilnosti i povrata sredstava IT sustav nadzora provedbe

5. Status pripremljenosti RH Dobra apsorpcijska sposobnost, za sada provedba uvelike tek predstoji ulaskom u EU, bitno veća sredstva! U tijeku jačanje administrativne sposobnosti izazov paralelnih programa i priprema izazov očuvanja kadrova i upošljavanja novih Rastući izazov koordinacije (SDU za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU – SDURF) Socio-ekonomski učinak ovisi o kvaliteti posredničkih tijela (stupovi tržišta, provoditelji politika itd.) projekti financirani EU sredstvima  jačanje sustava privlačenja ulaganja, poslovne klime, savjetodavnih usluga, intelektualnog vlasništva, tehnološkog transfera, poticanja poduzetništva, regionalnog razvoja itd.

6. Korištenje nakon ulaska RH u EU 3 fonda na raspolaganju: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) Europski socijalni fond (ESF) Kohezijski fond (KF) Višegodišnje planiranje kroz strateške dokumente: Nacionalni strateški referentni okvir Operativni programi (sektorski) Priprema za instrumente Kohezijske politike

7. Obvezni dokumenti: Strateške Smjernice Zajednice za koheziju (“Community Strategic Guidelines for Cohesion”- CSG) Nacionalni Strateški Referentni Okvir (NSRO) (“National Strategic Reference Framework”- NSRF) Operativni planovi/programi (OP) Programiranje u razdoblju 2007.-2013.

8. Strateške smjernice Zajednice 2007.-2013 • Učiniti Europu i njene regije atraktivnijim za ulaganje i rad • Prometna infrastruktura, doprinos zaštite okoliša rastu i radnim mjestima, pojačati alternativne izvore energije • Poboljšati znanje i inovativnost u korist rada • Ulaganja u istraživanje i tehnološki razvoj, inovativnost, poduzetništvo, informacijsko društvo za sve, pristup izvorima financiranja • Brojnija i bolja radna mjesta • Rast zaposlenosti, modernizacija sustava socijalne zaštite, prilagodljivost radne snage i poduzetnika, fleksibilnost tržišta rada, ulaganje u obrazovanje i vještine • Teritorijalna kohezija i suradnja • Doprinos gradova i regija rastu, ekonomska diverzifikacija ruralnih područja, suradnja (prekogranična, transnacionalna, međuregionalna)

9. NSRO  ključni strateški dokument kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava i strukturnih instrumenata EU Operativni programi  određuju mjere ključne za ostvarivanje prioriteta utvrđenih NSRO-om i način njihove provedbe NSRO + OP = programska baza za upravljanje strukturnim instrumentima EU SDURF  nadležno tijelo za izradu NSRO-a koordinira izradu NSRO-a s resornim ministarstvima osigurava usklađenost OP-eva Nacionalni strateški referentni okvir NSRO

10. Sadržaj nacionalnog plana korištenja EU sredstava (NSRF) • Analiza društveno-gospodarskog stanja (SWOT) • Razvojni prioriteti i ciljevi • Ex ante procjena učinka • Usklađenost prioriteta s pravnom stečevinom EU i smjernicama EK za kohezijsku politiku tijekom predstojećeg proračunskog razdoblja • Indikativni financijski plan po godini i uvid u nadodanost EU sredstava na nacionalna sredstva • Pregled sustava upravljanja, nadzora i evaluacije • Dokaz o sustavnom partnerstvu

11. Indikativni programski okvir za korištenje strukturnih instrumenata u RH

12. Izrađuju ih nadležna tijela državne uprave – međuresorna radna skupina Kod programiranja se moraju provesti partnerske konzultacije za svaki OP Prioriteti unutar OP-a trebaju biti podržani kroz konkretne projektne prijedloge Sadržaj se dogovara s Europskom komisijom EK uzima u obzir apsorpcijsku sposobnost, prethodna iskustva Operativni programi (OP)

13. Tijelo nadležno za reviziju Tijelo nadležno za ovjeravanje plaćanja

14. Upravljačko tijelo Uspostavlja i koordinira provedbu pojedinog programa. Odgovorno vis-à-vis EK! (Može neke od zadataka delegirati na posrednička tijela) Utvrđuje institucionalni okvir, sustav nadzora, financijske kontrole i informiranja Usvaja programe i mjere (provjera sukladnosti s kriterijima OP-a, nacionalnim pravilima i acquis-em) Uvjerava se u izvedbu projektnih aktivnosti i ispravnu utrošenost sredstava Priprema rad odbora koji nadzire ukupnu provedbu Prikuplja i čuva podatke neophodne za reviziju Izvješća o provedbi godišnje dostavlja EK

15. Posrednička tijela TDU, resorne agencije, područna i lokalna samouprava, decentralizirana tijela centralne vlasti, regionalne razvojne agencije itd. Informiranje i upute predlagateljima projekata Prikupljanje prijedloga i provjera pogodnosti projekata te troškova za sufinanciranje Ocjena projekta i odlučivanje o sufinanciranju Podnošenje zahtjeva za sufinanciranjem troškova Upravljačkom tijelu Praćenje dinamike provedbe (izvješća korisnika) i izvještavanje Upravljačkog tijela Trenutni IPA sustav: provedbene agencije i tijela nadležna za prioritete i mjere

16. Korisnici sredstava Korisnici / predlagatelji projekata: TDU, lokalna i područna samouprava te njihova tijela i udruženja, NVO, škole, sveučilišta, instituti, poduzetnički centri, javne kompanije, agencije koje su pravna tijela s javnim ovlastima, poduzetnici itd. Izvršitelji radova/usluga, nabavljači opreme = potrošači sredstava: građevinske firme, instituti za edukaciju, konzultantske firme, proizvođači opreme itd. Ciljana skupina: nezaposleni, studenti, poduzetnici, zaposlenici, državni službenici, itd.

17. Tijelo nadležno za ovjeravanje plaćanja Ovjerava troškove i aplikacije za isplatu EU sredstava sufinanciranja, te ih podnosi EK ex post isplata EU sredstava korisnicima Tri puta godišnje dostavlja EK podatke o isplatama i predviđanjima o troškovima (n+ ) rok od 2 mjeseca za isplatu EU sredstava Prihvaća avansna i ostala EU sredstva i usmjerava ih na korisnike

18. Tijelo nadležno za reviziju Neovisno o Upravljačkom tijelu i Tijelu nadležnom za reviziju Uvjerava se u učinkovito funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole Podnosi E. komisiji strategiju revizije i metodologiju (međunarodni standardi) Podnosi EK godišnja izvješća o revizijama i nalazima te ocjenu nacionalnog sustava Provodi reviziju podnesenih troškova na odgovarajućem uzorku projektnih aktivnosti

19. Kako do EU sredstava? Uobičajeni postupak: NSRF  Operativni programi  usvajanje od strane EK  raspisivanje natječaja, odabir, potpisivanje ugovora, provedba Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava (grant) krajnji korisnik predlaže projekt na zadanu tematiku natječajna dokumentacija obuhvaća: opis projekta, prijavni obrazac, priloge (proračun, logička matrica, građevinska dozvola, cost-benefit analiza, ocjena učinka na okoliš i dr. prema potrebi)

20. Više novaca i šire područje primjene (novi potencijalni sektori turizam, zdravstvo, obrazovanje, kultura, socijalna insfrastruktura) Novi korisnici: malo i srednje poduzetništvo Nova pravila korištenja: nacionalne strukture i hrvatske jezik Natječajna dokumentacija ne treba odobrenje DEU Javna nabava prema nacionalnom zakonodavstvu Naknadne isplate !! SF u odnosu na IPA program

21. Ukupna koordinacija procesa pripreme za strukturne fondove: SDURF Koordinacija tijela državne uprave, županija i gradova u kontekstu regionalnog razvoja: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Resorna ministarstva kroz proces partnerskih konzultacija identificiraju prioritete, dok gradovi i županije sukladno tome predlažu projekte Suradnja nacionalnog i regionalnog nivoa

22. Uloga regionalnih i lokalnih jedinica • Sada: • reg. i lokalna razina partneri u programiranju (partnerske konzultacije) i nadzoru provedbe IPA Operativnih programa • potencijalni korisnici IPA sredstava • Ulaskom u EU: • u prvoj fazi, upravljanje OP-evima na nacionalnoj razini • većina OP-eva doprinosi izravno regionalnom razvoju: • osigurati poticanje ujednačenog regionalnog razvoja, u skladu s nacionalnom politikom regionalnog razvoja • pojačati ulogu regionalnih i lokalnih jedinica u programiranju, pripremi projektnih prijedloga, obradi projektnih prijava, praćenju provedbe projekata

23. Status MSP-a u EU • 99.8% od svih tvrtki u EU • 67.1% poslova u privatnom sektoru • Što je MSP prema EU pravilima? • Poduzeće s manje od 250 zaposlenih, neovisno od velikih kompanija • Ukupni godišnji promet ne prelazi 50 mil.EUR • Podjela prema veličini poduzeća: • Mikro: manje od 10 zaposlenika • Malo: 10 do 49 zaposlenika • Srednje: 50 do 250 zaposlenika

24. Glavni problemi MSP-a u EU • Prema terenskom istraživanju glavni problemi MSP-a u EU su: • Administrativni i regulatorni teret • Pristup financiranju • Oporezivanje • Nedostatak vještina • Pristup javnoj nabavi • (Nepravedna) tržišna utakmica • Radno zakonodavstvo • Kašnjenja u plaćanju

25. Strukturni fondovi za MSP • Izravna pomoć isključivo za MSP iz regija Cilja 1 – konvergencija • EFRR može financirati u kontekstu MSP-a: • Poduzetništvo, inovacije i istraživanje (npr. inovativne tehnologije i upravljački sustavi, korištenje ICT, eko-inovacije itd.) • Poboljšanje regionalnog i lokalnog okruženja za MSP (npr. pristup kapitalu za start-up tvrtke i tvrtke u rastu, poslovna instrastruktura, poslovne usluge, reg. i lok. kapaciteti za inovaciju i istraživanje te poslovnu suradnju) • Međuregionalna i prekogranična suradnja MSP-a • Ulaganje u ljudski potencijal

26. Europski socijalni fond: • Povećanje prilagodljivosti radnika i tvrtki • Povećanje pristupa zaposlenju i tržištu rada • Jačanje socijalnog uključivanja (npr. borba protiv diskriminacije) • Promocija partnerstva za reformu na polju zapošljavanja i uključenosti • Podupire jačanje investiranja u ljudski kapital (poboljšanje sustava obrazovanja) • Podupire razvoj inst. kapaciteta i poboljšanje učinkovitosti državne/lokalne administracije

27. Primjer ulaganja po zemljama članicama:

28. Izazovi pred nama… Planirati korištenje EU sredstava temeljem ograničenog broja programa Osigurati proračunska sredstva i provedbene kapacitete Jasna i jednostavna provedbena struktura Čim bolje iskoristiti pretpristupnu pomoć EU Jačati stručnost i učinkovitost državne uprave Sustavno informirati moguće korisnike Aktivnosti u tijeku: provedba IPA-e i priprema za korištenje strukturnih instrumenata

29. 3 1 2 Iskustva s kohezijskom politikom 4

30. Rezultati kohezijske politike (1) Smanjenje razlika u razvoju među regijama EU-a  povećanje GDP-a po stanovniku u regijama koje zaostaju u razvoju Povećanje stopa rasta i otvaranje novih radnih mjesta  ne samo u regijama Cilja 1 već i Cilja 2 Veća produktivnost radnika zahvaljujući ulaganjima u ljudski kapital  EU sufinancira edukacije za oko 9 milijuna ljudi godišnje (više od pola žene)  posljedica: ulazak/povratak na tržište rada, bolja plaća, bolji uvjeti rada

31. Rezultati kohezijske politike (2) • Povećanje inovativnosti  velika ulaganja u R&D • Kvalitetnija javna ulaganja  7-godišnja financijska perspektiva/programiranje – posljedica: dugoročno proračunsko planiranje zemlje članice, važnost održivosti i veće produktivnosti ulaganja • Princip partnerstva na svim razinama  partnerstvo u programiranju, provedbi, monitoringu i evaluaciji  strateški pristup osigurava da su sve poduzete aktivnosti prilagođene stvarnom stanju i da postoji predanost uspjehu projekta

32. Što potiče konvergenciju – High Tech

33. Utjecaj kohezijske politike na strukturu ulaganja

34. Rezultati kohezijske politike u brojevima • Trening i izobrazba 9 milijuna ljudi godišnje, od čega su više od pola žene • Stvoreno više od 450.000 poslova između 2000. i 2005. • Predviđa se otvaranje oko 1,4 milijuna radnih mjesta između 2007. i 2013. • Predviđeni rast BDP-a od 2000. (2004.) do 2013. 9,0% u Češkoj i Latviji 8,5% u Litvi i Estoniji 7,5% u Rumunjskoj 6,0% u Bugarskoj i Slovačkoj 5.5.% u Poljskoj 3,5% u Grčkoj i 3,1% u Portugalu

35. Rezultati Kohezijske politike u Španjolskoj • znatno smanjenje razlike u razvoju u odnosu na EU prosjek - 1995. - 2007. BDP po glavi stanovnika porastao sa 92% na 106,8% u odnosu na prosjek EU 27 • sufinancirana izgradnja 1 200 km cesta i autocesta (ušteda od 1,2 milijuna sati putovanja godišnje) • mreža brzih vlakova produžena za oko 850 km • proširenje i izgradnja 57 pogona za obradu vode (dostupnost populaciji povećana s 41% na 77%) • preko 370 000 ljudi je dobilo financijsku pomoć za samozapošljavanje • organiziran trening za 2,5 milijuna ljudi • 4 milijarde eura uloženo u sektor inovacija i R&D-a

36. Pitanje učinkovitosti kohezijske politike • Rastući jaz u blagostanju među regijama • Neke zemlje uspješnije od drugih • učinak ne ovisi (samo) o sredstvima !! • uspjeh ovisi o angažmanu državne uprave i ukupnoj strategiji razvoja • Visoki administrativni troškovi, koji doduše mogu biti dugoročno isplativi • prilika za reformu pristupa razvoju i nacionalnu praksu upravljanja proračunskim sredstvima

37. Poljska – Apsorpcija sredstava 2004.-2007.

38. Izazovi učinkovitog korištenja EU sredstava • Odgovarajući kadrovski kapaciteti • Stručnost svih sudionika (acquis, pravila kohezijske politike, engleski jezik) • Fleksibilnost sustava (brojnost sudionika, složenost procedura, “n+ ” pravilo) • Strategija razvoja i odgovarajuća nacionalna proračunska sredstva • Informiranje i pomoć krajnjim korisnicima • Inovativni projekti su riskantniji… • Razmjena informacija i iskustava

39. Što znači dobro pripremljen projekt? MAJOR PROJECTS  projekti u segmentu prometa koji su veći od 50 milijuna eura i projekti u ostalim područjima (okoliš, zdravstvena/obrazovna/turistička infrastruktura) koji su vrijednosti veće od 25 milijuna eura Da bi se projekt prijavio Komisiji, mora biti pripremljena sljedeća dokumentacija: Studija predizvodljivosti (opcijski) Studija izvodljivosti (uključujući analizu troškova i koristi) Studija učinka na okoliš Idejni projekt i lokacijska dozvola sva pitanja vlasništva nad zemljištem trebaju biti u potpunosti riješena Glavni projekt Građevinska dozvola Izvedbeni projekt i priprema Natječajna dokumentacija

40. NON MAJOR PROJECTS  projekti manje vrijednosti hrvatska državna tijela moraju definirati opseg dokumentacije jer se projektne aplikacije šalju samo Upravljačkom tijelu (Managing Authority) Opseg dokumentacije sigurno manji (npr. kod manjih projekata nije nužno provoditi studiju učinka na okoliš)

41. Karakteristike uspješnih projektnih prijedloga Financijski kapaciteti predlagatelja projekta i partnera Organizacijski kapaciteti (prethodno iskustvo) Relevantnost projekta Metodologija Održivost Proračun i financijska isplativost

42. Budućnost kohezijske politike2013. – 2020. Novi izazovi: Globalizacija Klimatske promjene Povećanje cijena energije Povećanje demografske nejednakosti i socijalnih tenzija Prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva promjenama uzrokovanim novim izazovima

43. Dodatni izvori informacija Opća uprava za regionalnu politiku http://ec.europa.eu/regional_policy/index_en.htm Grantovi, fondovi i programi financirani EUsredstvima http://europa.eu.int/grants/index_en.htm Objava natječaja i upute prijaviteljima za projekte financirane EU sredstvima namijenjenim RH www.safu.hr Uvid u intervencije EU kohezijske politike po članicama EUhttp://europa.eu.int/comm/regional_policy/atlas/index_en.htm Izviješća o stanju socio-ekonomske kohezije u EU http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/repor_en.htm Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU www.strategija.hr

44. Hvala na pozornosti! ana.beban@strategija.hr vlatka.marcan@strategija.hr Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU Radnička cesta 80, Zagreb 10 000 Tel. +385 1 4569 205, 4569 194; Fax. +385 1 4569 150 www.strategija.hr