PLANIRANJE, PROGRAMIRANJE I EVALUACIJA PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI

1. PLANIRANJE, PROGRAMIRANJE I EVALUACIJA PREVENTIVNIH AKTIVNOSTI Siniša Brlas profesor psihologije Djelatnost za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko-podravske županije

2. Organizacija prevencije

3. Strateški okvir djelovanja na prevenciji i suzbijanju ovisnosti Nacionalna strategija Nacionalna strategija suzbijanja zlouporabe droga od 2012. do 2017. godine . . . Akcijski planovi Akcijski plan suzbijanja zlouporabe droga od 2012. do 2014. godine (nacionalna razina) Županijski akcijski planovi suzbijanja zlouporabe droga . . . Preventivni programi Županijski preventivni programi i školski preventivni program(i) u svakoj odgojno-obrazovnoj ustanovi (kao i ostali preventivni programi po različitim resorima)

4. Školski preventivni program(i) - nositelji • razredni odjeli (učenici) • razrednici, učitelji i nastavnici • roditelji • stručni suradnici • šira društvena zajednica (policijske uprave, centri za socijalnu skrb, zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja, bolnice, zavodi za zapošljavanje, centri za prevenciju i suzbijanje ovisnosti, županijska povjerenstva za suzbijanje ovisnosti ...)

5. Školski preventivni program(i) - ciljevi i mjere Ciljevi: • smanjenje interesa mladih za uzimanjem sredstava ovisnosti (droge) • škola uspjeha (za opreznije - škola bez neuspjeha) Mjere su usmjerene: • Učenicima: specifično obrazovanje učenika i pomoć u organizaciji slobodnog vremena učenika • Učiteljima i nastavnicima: osposobljavanje učitelja i nastavnika • Roditeljima: afirmacija karijere uspješnog roditeljstva

6. Školski preventivni program(i) - posebna mjera! Rana identifikacija učenika rizičnog ponašanja i njihova opservacija kroz diskretni personalni (osobni) zaštitni program koji: • usmjeren je pojedincu • štiti od stigmatizacije • dodatno zaštićuje

7. Metodologija organizacije preventivnih aktivnosti

8. Metodologija u provedbi aktivnosti u koracima: 1. Istraživanje pojavnosti • Upoznavanje stanja. 2. Planiranje i programiranje • Provedba samoanalize snaga i slabosti. • Definiranje ciljeva. • Definiranje ciljane skupine. • Definiranje aktivnosti za ciljanu skupinu. • Provedba aktivnosti. 3. Evaluacija i reprogramiranje • Vrjednovanje i samovrjednovanje provedenih aktivnosti. • Analiza provedenih aktivnosti i priprema za nove aktivnosti.

9. Prvi korak: Istraživanje pojavnosti

10. Mladi i droga u Hrvatskoj Djeca i mladi (mlađi od 19 godina) liječeni zbog zloupotrebe psihoaktivnih droga (podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo) 2008. godina 605 dječaka i djevojčica mlađih od 19 godina 8,1% od svih liječenih (7506 osoba ukupno) 2009. godina 507 dječaka i djevojčica mlađih od 19 godina 6,6 % od svih liječenih (7733 osobe ukupno) 2010. godina 507 dječaka i djevojčica mlađih od 19 godina 6,7 % od svih liječenih (7550 osoba ukupno) 2011. godina 588 dječaka i djevojčica mlađih od 19 godina 7,7 % od svih liječenih (7665 osoba ukupno) Otprilike 60% njih ide u školu. To je približno 10 razrednih odjela ovisnika!

11. Ciljeviistraživanja Drugi cilj: Rezultatima istraživanja stvoriti osnovu novih preventivnih aktivnosti. Prvi cilj: Rezultatima istraživanja evaluirati provedene aktivnosti.

12. Drugi korak: Planiranje i programiranje

13. Zašto planirati i programirati preventivne aktivnosti Planiranje i programiranje je strategija pripremanjajedinstvenog djelovanja različitih činitelja u različitim aktivnostima i okolnostima na različitim ciljevima, ali sa zajedničkom vizijom i misijom. Planiranje i programiranje djelovanja preduvjet je uspjeha u preventivnim aktivnostima.

14. Planiranjem i programiranjem moraju biti obuhvaćeni: • Vizija… …dalekosežna zamisao o željenom i predvidljivom razvoju događaja • Misija… …zadatak većeg značaja koji je od općeg interesa • Ciljevi… …zamišljena, buduća stanja koja se žele postići određenim aktivnostima

15. Analiza prije planiranja tijeka akcije Standardno oruđe strategijskog planiranja koje potiče identificiranje unutarnjih snaga i slabosti i stavlja ih u odnos s vanjskim prilikama i prijetnjama zove se SWOT analiza. SWOT je akronim od engleskih riječi Strengths (snage, prednosti), Weaknesses (slabosti, prostor za napredovanjem), Opportunities (prilike, mogućnosti) i Threats (prijetnje, opasnosti).

16. ŞWOT koncept

17. Snageotvaraju put ka realizaciji ciljeva. Slabostisu unutarnje nesposobnosti koje ometaju realizaciju ciljeva. Prilike i prijetnje u vezi su s utjecajima iz okoline. Rezultat SWOT analize treba biti identifikacija kapaciteta i ograničenja za kreiranje ostvarivih ciljeva koji potom postaju dijelom plana i programa djelovanja.

18. Kako možemo provesti (samo)analizu Podijelimo se u tri skupine. U svakoj skupini odredimo koordinatora skupine, zatim zapisničara te osobu koja će izvještavati o zaključcima skupine. Zadaće za pojedine skupine su sljedeće: 1. skupina: Utvrditi koje su naše prednosti (naše škole)? 2. skupina: Utvrditi koje su naše slabosti (prostor za napredovanjem)? 3. skupina: Utvrditi koje su naše mogućnosti? Radimo u skupinama 30 minuta, zatim izvještavamo sve ostale o zaključcima skupine. Nakon toga slijedi izrada razvojnog plana i programa preventivnih aktivnosti (na temelju uočenih prednosti, slabosti i mogućnosti)...

19. Razlikovanje plana i programa Plandefinira razvojne prioritete kroz aktivnosti (mjere) i ciljeve te iste redefinira (nakon evaluacije) kroz izmjene u preventivnim aktivnostima ili postupcima. Programoperacionalizira ciljeve, metode, izvršitelje, vremenski okvir izvršenja i način evaluacije.

20. Akcijsko planiranje na županijskoj razini(primjer iz Virovitičko-podravske županije) 4. 4. PREVENCIJA OVISNOSTI MEĐU DJECOM I MLADIMA Cilj 1. Kontinuirano educirati djecu i mlade, te cjelokupnu javnost o štetnom utjecaju droga s ciljem promjene stavova mladih o konzumiranju droga kao i jačem razvijanju svijesti javnosti o problemu ovisnosti na razini Virovitičko-podravske županije. Mjera 1.Koordinirati provedbu kampanje borbe protiv ovisnosti.

21. Kod planiranja i programiranja preventivnih aktivnosti potrebno je kreirati izvedbeni (operativni)školski preventivni plan i program

22. Treći korak: Evaluacija i reprogramiranje

23. Evaluacija: vrjednovanje i samovrjednovanje rada Svaki subjekt provodi samostalno s ciljem da utvrdi svoja ili tuđa postignuća, želje, planove i htijenja prema kriterijima kojima je poučen ili ih je postavio sam sebi. Evaluacija jeispravljački mehanizamu radu. Cilj je poboljšanje radne efikasnosti i kvalitete rada.

24. Doprinos evaluacije:izmjene i dopune u planu i programu (reprogramiranje) Kada spoznamo da se ne približavamo ciljevima te utvrdimo razloge za to, poduzimaju se postupci: • Korekcije plana i programa rada Ukoliko rezultati provedenih postupaka evaluacije ukažu na to da se planiranim i programiranim oblicima rada ne postižu postavljeni ciljevi, potrebno je mijenjati strukturu i sadržaj plana i programa te ih uskladiti s ciljevima. • Preusmjeravanja i modificiranja aktivnosti Ponekad se tijekom rada pokaže kako je plan i program dobar okvir za rad, ali su pojedini postupci neadekvatni. Tada se modifikacija rada usmjerava samo prema tim pojedinim postupcima.

25. Hvala na pažnji! sinisa.brlas@vt.t-com.hr www.zzjzvpz.hr