1 / 58

Zdravi gradovi

Zdravi gradovi. Henrietta Benčević – Striehl, dr.med. ZDRAVLJE. jedno od osnovnih prava svakog čovjeka preduvjet blagostanja i kvalitetnog života pokazatelj za mjerenje napretka osnova stalnog ekonomskog rasta. Uloga socijalne medicine i javnog zdravstva.

alea-rowland
Download Presentation

Zdravi gradovi

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Zdravi gradovi Henrietta Benčević – Striehl, dr.med.

  2. ZDRAVLJE • jedno od osnovnih prava svakog čovjeka • preduvjet blagostanja i kvalitetnog života • pokazatelj za mjerenje napretka • osnova stalnog ekonomskog rasta

  3. Uloga socijalne medicine i javnog zdravstva • Radikalna struja – korjenite društvene promjene kao preduvjet zdravlja • Liberalna struja – zaštita čovjekove okoline, bolja organizacija... Odnos snaga zrcali društvene, političke, ideološke okolnosti...

  4. Poslijeratni period – tehnološka rješenja • Šezdesete godine – planiranje, jačanje birokracije • Novi pristup – sociološki aspekti razvoja, smanjenje razlika, “zdravlje za sve” • Devedesete godine - pragmatski pristup – od svega uzeti koliko je u praksi korisno. • Novo javno zdravstvo

  5. SZO • 7. travnja 1948.god. osnovana Svjetska zdravstvena organizacija • Svjetska zdravstvena organizacija – međunarodna organizacija, djeluje u sustavu Ujedinjenih naroda kao upravljač i koordinator zdravstvenih akcija, te jedinstveni instrument međunarodne zdravstvene suradnje među državama.

  6. Cilj djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije je dostignuće najvišeg stupnja zdravlja svih naroda

  7. Dr. Štampar upotrijebio je izraz da će se boriti za zdravlje za svakoga (“Health for everyone” , “health for everybody”).– kasnije, “zdravlje za sve”

  8. Daljnji tijek... • 1977. god. Skupština SZO je međunarodnoj zajednici i zemljama članicama uputila izazov: postići Zdravlje za sve • pokreće se preispitivanje temelja zdravstvene politike • 1984 su zemlje članice prihvatile 38 ciljeva regionalne strategije Zdravlje za sve

  9. Ottawa 1986. • Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za unapređenje zdravlja. Neophodno je za uspjeh: • izgradnja društvene politike zdravlja • stvaranje okoline koja podržava zdravlje • jačanje akcije zajednice • razvijanje osobnih vještina • preusmjeravanje zdravstvenih službi.

  10. MIR DOM OBRAZOVANJE HRANA PRIHODI STABILNI EKOSUSTAV DODATNA SREDSTVA SOCIJALNA PRAVDA JEDNAKOPRAVNOST/JEDNAKOST Preduvjeti za zdravlje iz povelje o unaprijeđenju zdravljaOTTAWA, 1986.

  11. Socijalne determinante zdravlja Nejednakosti u stanju zdravlja pojedinaca i populacija neizbježne su. Nastaju kao posljedica genskih razlika, različitih socijalnih i ekonomskih uvjeta ili su rezultat osobnog izbora načina života. Ali, nejednakosti u zdravlju nastaju i kao posljedica razlika u mogućnostima (nejednakost u pristupačnosti zdr. zaštite, razlike u stanovanju, pristupačnosti zdravoj prehrani...

  12. Deaths, by broad cause group and WHO Region, 2000 % Noncommunicable conditions 75 Injuries Communicable diseases, maternal and perinatal conditions and nutritional deficiencies 50 25 EMR SEAR WPR EUR AFR AMR

  13. 6 NAČELA ZDRAVLJA ZA SVE • smanjenje nejednakosti u zdravlju • sprečavanje bolesti i unapređenje zdravlja • suradnja različitih sektora u društvu • učešće zajednice • primarna zdravstvena zaštita • međunarodna suradnja

  14. Deklaracijom o primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz 1978.god. u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim treba napredovati, ne samo objekti razvoja već njegovi glavni činioci. • u interesu je čovječanstva ZDRAVLJE ZA SVE = SVE ZA ZDRAVLJE

  15. Iz Deklaracije iz Alma Ate 1978. • Vlade su odgovorne za zdravlje svojeg naroda, što se može zadovoljiti tek poduzimanjem odgovarajućih zdravstvenih i društvenih mjera. • Glavni društveni cilj trebao bi biti postizanje razine zdravlja kojaomogućuje društveno i gospodarski produktivan život svim članovima svih naroda. • Primarna zdravstvena zaštita ključ je postizanja ovog cilja u sklopu razvoja u duhu socijalne pravde.

  16. Jakarta 1997. • Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta unaprjeđenja zdravlja u 21. stoljeću: • Promicati društvenu odgovornost za zdravlje • Povećati ulaganja u razvoj zdravlja • Ojačati i proširiti partnerstvo za zdravlje • Povećati kapacitet zajednice i opunomoćiti pojedinca • Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja

  17. Zdravlje 21 odgovor je europske regije na izazove globalne strategije Zdravlje za sve i kao takav određuje okvire za akciju za zdravlje regije u cjelini, služeći pri tome i kao nadahnuće za uobličavanje ciljeva zdravstvenepolitike na nacionalnoj i lokalnoj razini.

  18. 21 cilj "Zdravlja za sve za 21 stoljeće" Health for All for 21st Century; World HealthOrganization, RegionalOffice for Europe, Copenhagen, 1998.; Strateški dokument Europskog odjela SZO-a

  19. 1 konstantnicilj: • Ostvariti potpuni zdravstveni potencijal ljudi u Regiji 2 glavna cilja: • Promovirati i zaštititi zdravlje ljudi kroz čitav život • Smanjiti incidenciju pobola, ozljeda i olakšati patnju

  20. 3 osnovne vrijednosti: • Zdravlje kao osnovno čovjekovo pravo • Ravnopravnost i solidarnost u ostvarivanju zdravstvene usluge • Sudjelovanje i odgovornost za daljnji razvoj zdravlja 4 glavne strategije: • Znanstvena • Ekonomska • Socijalna • Politička podrška projektu

  21. PROJEKT ’’ZDRAVI GRADOVI’’ • 1986. povelja iz Ottawe- definicija o unapređenju zdravlja: "proces osposobljavanja ljudi da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem i da ga poboljšaju." • Koncept javne politike zdravlja "Zdravi gradovi", razrađen je u Deklaraciji iz Adelaide    usvojenoj 1988. godine. • da bi projekt bio uspješan i da bi uživao povjerenje građana potrebno je uključiti lokalne strukture.

  22. Pokretanje “zdravih gradova” • WHO EURO za Europu 1986. godine – Zagreb 1987, Rijeka 1990... • Kako bi na adekvatan način odgovorili na zdravstvene potrebe, gradske vlasti moraju izgraditi vlastitu politiku zdravlja.

  23. Osnovni smisao projekta • Projekti «Zdravih gradova» afirmiraju holističku prirodu zdravlja ukazujući na međuovisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja, zasnovanu na bitnom ljudskom pravu, a to je pravo na zdravlje i kvalitetan život.

  24. Osnovna načela sadržana su u dokumentima: • Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (Human Rights, Compilation of International Instruments; United Nations, New York, 1988.); http://www.amnesty.hr/stranica.php?sifra_str=opca_deklaracija Članak 29 ‘Svatko ima dužnosti u zajednici’Svi imamo odgovornost prema ljudima oko nas, a sami se možemo potpuno razviti kao pojedinci ako brinemo jedni za druge. Sva prava u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima mogu biti ograničena jedino zakonom i samo ako je potrebno zaštititi prava drugih ljudi, javni moral, poredak i blagostanje društva kao cjeline.

  25. Kategorije prava Prava se često svrstavaju u tri kategorije: • Građanska i politička prava (ponekad se zovu prava prve generacije). • Ona su “usmjerena na slobodu” i uključuju pravo na život, slobodu i sigurnost pojedinca/ke; slobodu od mučenja i ropstva; političku participaciju; slobodu uvjerenja, izražavanja, mišljenja, savjesti i vjere; slobodu udruživanja i okupljanja.

  26. Ekonomska i socijalna prava (ponekad nazvana prava druge generacije). To su prava “usmjerena na sigurnost”, npr. pravo na rad; obrazovanje; prikladan životni standard; hranu; stanovanje i zdravstvenu zaštitu.

  27. Pravo na zdrav okoliš, kulturna prava i prava na razvoj (prava treće generacije). • Ona uključuju prava na život u okolišu koji je čist i zaštićen od uništavanja; grupe ili 'narodi' imaju pravo na kulturni, politički i ekonomski razvoj.

  28. Kada kažemo da neka osoba ima ljudska prava, istodobno kažemo da drugi ljudi imaju ljudsku odgovornost. • Svaka osoba ima odgovornost poštovati neotuđivo ljudsko dostojanstvo drugih.Kako god razvrstali ljudska prava, ona su jedna cjelina i sva su jednako važna kao dio cjeline. Ako je jedno pravo ugroženo, sva su prava ugrožena.

  29. Idejna okosnica «Zdravih gradova» nalazi se u socio-ekološkom konceptu zdravlja o kojima govore dokumenti «Zdravlje za sve do 2000», a kasnije i strategije «Zdravlje za sve za 21. stoljeće,

  30. Projekt i pokret "Zdravi grad" razvojni je projekt - temelji se na povezivanju svih razvojnih sustava društva i aktiviranju samih stanovnika u stvaranju "zdravih" naselja - naselja u kojima će svim stanovnicima biti osigurana čovjeka dostojna kvaliteta života. Upravo je stoga ovo projekt i pokret koji može presudno doprinijeti kvaliteti urbane obnove i poslijeratnom razvitku Hrvatske.

  31. Tri su važna strateška načela zdravih gradova: • Multisektorski pristup, po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već i svih srodnih i razvojnih sustava u društvu; • Aktivna participacija građana (samopomoć, uzajamna pomoć, mogućnost odlučivanja o zdravlju i dr.); • Briga za okolinsko zdravlje (biološka, fizička i socijalna okolina) - pravo i dužnost građana da žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini.

  32. Ottawa 1986. • Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji za promicanje zdravljaneophodno je za uspjeh: • izgradnja društvene politike zdravlja • stvaranje okoline koja podržava zdravlje • jačanje akcije zajednice • razvijanje osobnih vještina • preusmjeravanje zdravstvenih službi.

  33. Definicija promocije zdravlja prema SZO: • “Promocija zdravlja je PROCES koji osposobljava ljude u naporima da preuzmu kontrolu i unaprijede svoje zdravlje.”

  34. Jakarta 1997. • Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta unaprjeđenja zdravlja u 21. stoljeću: • Promicati društvenu odgovornost za zdravlje • Povećati ulaganja u razvoj zdravlja • Ojačati i proširiti partnerstvo za zdravlje • Povećati kapacitet zajednice i opunomoćiti pojedinca • Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja

  35. Zdravlje za sve za 21. stoljeće • Postići puni potencijal zdravlja za sve, unaprijediti i očuvati zdravlje tijekom cjelokupnog života, smanjiti učetalost vodećih bolesti i ozljeda te ublažiti njima uzrokovanu patnju.

  36. Cilj pokreta Formuliran je na 2. međunarodnoj konferenciji o unapređenju zdravlja održanoj u Adelaidu 1987. godine. • «IDENTIFICIRATI, USVOJITI I PROVODITI RAZVOJNU POLITIKU GRADOVA KOJA ĆE REZULTIRATI STVARANJEM NE SAMO HUMANIH VRIJEDNOSTI I PODIZANJEM FIZIČKIH I PROSTORNIH UVJETA ZA RAZVOJ ZDRAVIH NASELJA U GRADOVIMA, VEĆ I OBOGAĆIVATI SOCIJALNI MILJE I TAKAV NAČIN ŽIVLJENJA I PONAŠANJA U GRADOVIMA DA KVALITETA ŽIVLJENJA U GRADOVIMA BUDE U STALNOM USPONU, A DA ZAJEDNIŠTVO I HUMANI ODNOSIMEĐU LJUDIMA BUDU OSNOVNA KARAKTERISTIKA STILA ŽIVLJENJA I PONAŠANJA».

  37. Da bi se glavni cilj ostvario potrebno je: • STVARATI DRUŠTVENU POLITIKU ZDRAVLJA - stvarati zdravu javnu politiku, neprestano utjecati na buđenje zdravstvene i ekološke svijesti građana. • STVARATI POVOLJNU OKOLINU - educirati građane o zdravlju i ekologiji. • JAČATI AKCIJE ZAJEDNICE - poticati organizirane akcije u vezi s unapređenjem zdravlja i zaštitom okoline. • RAZVIJATI OSOBNE SPOSOBNOSTI - svijest o osobnoj odgovornosti, komunikacija, novi stilovi života, razne vještine... • PROVESTI REORJENTACIJU ZDRAVSTVENE SLUŽBE – preusmjeravanje zdravstvene službe. Raditi na holističkom, ekološkom pristupu zdravlju.

  38. Obilježja • PREDANOST IDEJI ZDRAVLJA – holistička priroda zdravlja. • POLITIČKO ODLUČIVANJE –Bitna postavka projekta je spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje. • INTERSEKTORSKO DJELOVANJE – proces kroz koji sektori izvan zdravstva doprinose unapređenju zdravlja. • UČEŠĆE ZAJEDNICE – promoviranje aktivnije uloge građana i omogućivanje da oni direktno utječu na donošenje odluka. • INOVACIJA – uspješnost projekta ovisi o njegovoj sposobnosti da stvori prilike za inovaciju, za istraživanje novih metoda. • JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA – uspjeh projekta izražava se stupnjem na kojem je u čitavoj gradskoj upravi na djelu politika koja stvara uvjete za zdravlje i koliko je to integrirano u stanovništvo.

  39. Metode rada • Društveni odbori za unapređenje zdravlja • Tematske grupe (grupe intersektorskog okupljanja dobno i tematski orjentirane) • Europski simpoziji • Skupštine zdravlja • Bilateralni međunarodni odnosi (Intercity cooperation) • Međunarodna aktivnost • Informiranje i izvještavanje javnosti • Širenje nacionalnih mreža «Zdravih gradova»

  40. Zdravi je grad onaj koji unapređuje svoju okolinu i proširuje svoje resurse kako bi ljudi, dajući podršku jedni drugima, mogli doseći svoj najviši potencijal. • Proces...

  41. Rezultati projekta «Zdravi grad» • JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA • INTERSEKTORSKO DJELOVANJE • STRATEŠKO PLANIRANJE • UČEŠĆE ZAJEDNICE • SVIJEST O ZDRAVLJU • INOVATIVNOST

  42. Hrvatska mreža "Zdravih gradova" danas okuplja slijedeće gradove, općine i županije: Crikvenica, Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korčula, Krapina, Labin, Makarska, Matulji, Metković, Opatija, Osijek, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Umag, Varaždin, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Zadar, Zagreb...

  43. Odlike "Zdravog grada“Grad bi trebao težiti(WHO Healthy Cities Papers, No.1, 1988): 1. Čistoj, sigurnoj i kvalitetnoj fizičkoj okolini (uključujući kvalitetu stanovanja) 2. Ekosistemu koji je stabilan i dugoročno održiv 3. Snažnoj zajednici čiji se članovi međusobno podržavaju, a ne iskorištavaju 4. Visokoj razini učešća i kontrole javnosti nad odlukama koje utječu na živote,zdravlje i blagostanje ljudi 5. Udovoljavanju temeljnih potreba (za hranom, vodom, krovom nad glavom,prihodom, sigurnošću i radom) za sve ljude u gradu

  44. 6. Postojanju raznolikih iskustava i resursa, uz mogućnost ostvarivanja raznolikihkontakata, interakcija i komunikacije 7. Raznolikoj, vitalnoj i inovativnoj gradskoj ekonomiji 8. Poticanju njegovanja veza s prošlošću grada, kulturnim i biološkim naslijeđemstarosjedilaca i drugih skupina i pojedinaca 9. Takvoj formi koja omogućuje i potiče navedene značajke 10. Optimalnoj razini zdravstvene zaštite dostupne svima 11. Visokoj razini stanja zdravlja (visokoj razini pozitivnog zdravlja i niskoj razini bolesti)

  45. Programi • NEZAPOSLENOSTOBITELJ I ZDRAVLJE  DJECA I MLADIEkološka edukacija djece i mladihŠkole koje promiču zdravljeŠkole demokracijeKvaliteta života djece s poteškoćama u razvojuSlobodno vrijeme mladihPrevencija ovisnosti KVALITETA ŽIVOTA STARIHURBANIZAM, EKOLOGIJA, ODRŽIVI RAZVOJUrbanizam i prostorno planiranjeOdrživi razvojKVALITETA ŽIVOTA OSOBA S INVALIDITETOMMEDIJI I ZDRAVLJEPROCJENA UČINKA NA ZDRAVLJE (HIA - HEALTH IMPACT ASSESSMENT)

  46. Mjera uspješnosti projekta "Zdravi grad" jest prihvaćanje politike zdravlja na razini grada. • Domovi, radna mjesta, škole, ulice - svi dijelovi urbanog okoliša - moraju postati zdrava mjesta za život.

  47. ZDRAVOG GRADA NEMA BEZ • političke podrške • učešća građana • intersektorske suradnje • ljudskih resursa – entuzijasta • svijesti o pozitivnom zdravlju • edukacije i usavršavanja

  48. METODA BRZE PROCJENE ZDRAVSTVENIH POTREBA U ZAJEDNICI • (RAP – Rapid Appraisal Procedure to asses community health needs) • PRIMJER GRADA RIJEKE

  49. prikupljanje informacija o problemima zdravlja u zajednici u kratkom razdoblju, s malim utroškom vremena stručnjaka i financijskih sredstava • saznajemo što su problemi

  50. Metoda brze procjene provodi se tako da se: • unaprijed odredi koje su informacije potrebne, • procjenu treba provesti tako da rezultati odražavaju lokalne uvjete i specifičnosti neke zajednice, • uključi predstavnike zajednice u određivanju potreba i mogućih rješenja, • osigura intersektorska suradnja uključivanjem predstavnika lokalne uprave, profesionalnih skupina (zdravstvenih i socijalnih radnika, arhitekata – urbanih planera, nastavnika, ekologa i drugih) i zajednice (skupine građana).

More Related