Dostupnost i očuvanje informacija – Što znači pouzdano i dugoročno?

1. Dostupnost i očuvanje informacija –Što znači pouzdano i dugoročno? Maja Krtalić i Damir Hasenay Arhivi, Knjižnice, Muzeji Poreč 26.-28. studenog 2008.

2. Dostupnost i očuvanje informacija – što znači pouzdano i dugoročno? • pouzdano? • uvijek dostupno • sigurno pohranjeno • upotrebljivo u odnosu na namjenu • ... • dugoročno? • trajno kao vremenska kategorija • otporno na promjene • isplanirano u prostoru i vremenu • ... sigurno upotrebljivo i uvijek trajno isplanirano otporno

3. sigurno upotrebljivo i uvijek trajno isplanirano otporno PRETPOSTAVKE I PREDUVJETI prirodni – priroda materijala, prirodne zakonitosti; tehnički – tehnologija u službi dostupnosti i očuvanja; legislativni – zakonski okvir djelovanja; društveni – zahtjevi “okoline” za informacijom; organizacijski – operativni pristup dostupnosti i očuvanju; dostupni resursi – ekonomski, ljudski, infrastrukturni...

4. Dostupnost i očuvanje informacija – ZAŠTITA? • zašto trebamo zaštitu? • što zapravo štitimo? • od koga/čega štitimo? • kako štitimo? • s kojim ciljem i svrhom? • za koga to sve radimo? • tko se sve bavi zaštitom? Pojam ZAŠTITA – teško jednoznačno definirati: ukupnost koraka koji se poduzimaju za dobrobit objekta koji se želi zaštititi

5. Zaštita Moguće je razmatranje i tumačenje pojma na tri razine: • ‘strateška razina’ – najčešće na nacionalnom i/ili međunarodnom nivou: • osmišljavanje nacionalnih i međunarodnih projekata zaštite; • pokretanje inicijativa u kontekstu zaštite cjelokupnog korpusa nacionalne baštine; • predlaganje, dopuna i korekcije zakonske regulative zaštite; • promicanje i produbljivanje svijesti u stručnoj i široj javnosti o važnosti zaštite u očuvanju (nacionalnog) identiteta; • poticanje i organizacija obrazovanja i edukacije stručnjaka za zaštitu; • osnivanje stručnih tijela i povjerenstava na nacionalnoj i međunarodnoj razini koja će koordinirati aktivnosti vezane za zaštitu...

6. Zaštita • ‘tehnička razina’ – stručno-znanstvena problematika vezana za specifičnosti materijala, čimbenike koji ih ugrožavaju kao i tehničke metode i postupci: • istraživanja specifičnosti i sastava pojedinih materijala raznim kemijskim, fizikalnim i mehaničkim metodama i postupcima; • primjena konzervatorskih načela i tehnika na zaštitu materijala kao nositelja informacija kao i razvoj i primjena novih metoda za zaštitu materijala; • multidisciplinarna (prirodoslovna, povijesna, tehnička, sociološka...) istraživanja konteksta u kojem su nastajali pojedini objekti; • tehničke metode i postupci zaštite informacija u digitalnom obliku; • istraživanja interakcija raznovrsnih čimbenika (mikroklimatskih, kemijskih, bioloških i sl.) i materijala...

7. Zaštita • ‘operativna razina’ – pitanja s kojima se gotovo svakodnevno susreću informacijski stručnjaci i druge stručne osobe koje skrbe o prikupljanju, čuvanju, pohrani i organizaciji informacija: • specifična pitanja pohrane, kontrola i regulacija mikroklimatskih uvjeta, standardi za pohranu i prenošenje; • rad s korisnicima; • provođenje zakonske i stručne regulative na poslovima zaštite, sigurnosna pitanja, npr. protupožarna, protuprovalna i sl. zaštita; • organizacija poslovanja u pravnom i financijskom okviru rada ustanove; • kriteriji za vrednovanje, procjenu i odabir pojedinih objekata za upućivanje na neku drugu razinu zaštite...

8. Interakcija, ispreplitanje... ‘strateška razina’ ‘tehnička razina’ ‘operativna razina’

9. Sustavan pristup... definiranje • svrhe i cilja primjene zaštite; • najučinkovitije razine zaštite te suodnosa s ostalim razinama; • okvira u kojima su mjere provedive; • koncepta zaštite; • kriterija selekcije, vrednovanja i užeg odabira; • najprimjerenijeg pristupa i metode; • posljedica koje proizlaze iz primijenjene zaštite...

10. Od kuda krenuti?Politika zaštite – engl. preservation policy Što je potrebno znati prije? – odgovore na sljedeća pitanja: • Što je politika zaštite i zašto je ona potrebna? Plan djelovanja u svrhu očuvanja građe. politika vs. strategija – engl. policy vs. strategy • politika odgovara na pitanje što, zašto i na koliko dugo štititi • strategija odgovara na pitanje kako zaštititi i kojim redom politika → strategija → program → ... projekt? • Što treba uzeti u obzir kada se izrađuje politika zaštite? svrha institucije, priroda zbirke (formati, materijali), ostale aktivnosti institucije, suradnja...

11. Od kuda krenuti?Politika zaštite – engl. preservation policy Što je potrebno znati prije? – odgovore na sljedeća pitanja: • Koji elementi knjižničnog poslovanja utječu na politiku zaštite? nabava, čuvanje, pohrana, pristup, korištenje, sigurnost... • Koji su resursi potrebni za provođenje politike zaštite? financijski, ljudski (osvješćivanje, obrazovanje i usavršavanje)...

12. Sa stanovišta zaštite...Opći kriteriji vrednovanja, selekcije i užeg odabira što je prioritet? – ono najvrjednije? vrednovanje? – potrebe korisnika, sadržajno, materijalno, estetsko, jedinstvenost, starost, rijetkost... selekcija i uži odabir? – pored vrednovanja koje usmjerava ovaj korak bitna je još i trenutna ugroženost objekta - nutarnji (intrinzički) i vanjski čimbenici

13. Dostupnost i dugoročno očuvanje digitalnih sadržaja Odabir i digitalna zaštita... Digitalna zaštita – često se promatra kao «proces planiranja, rasporeda izvora te primjene metoda i tehnika zaštite potrebnih da se osigura da digitalna informacija trajne vrijednosti ostane dostupna i uporabljiva» Odabir i digitalna zaštita ključno pitanje – vrijede li prethodno navedeni opći kriteriji vrednovanja, selekcije i užeg odabira? u svakom slučaju ne vrijede svi sa stanovišta dugoročnosti i pouzdanosti iako pomalo nebitni kao opći kriterij vrlo su važan čimbenik materijali kao nositelji informacija

14. Dugoročno i pouzdano – svojstva materijala dugoročno i pouzdano vs. papir vs. ostali materijali PAPIR osnovna struktura • vlakna/punilo/ljepilo – fizikalno i mehanički vrlo stabilna struktura, kemijski (vrlo) nestabilno

15. Dugoročno i pouzdano – svojstva materijala dugoročno i pouzdano vs. papir vs. ostali materijali MEDIJI ZA POHRANU DIGITALNIH INFORMACIJA • optički i magnetni mediji - kompozitne (složene) materijalne strukture relativno nestabilnih svojstava – kemijska, fizikalna i mehanička (ne)stabilnost

16. Dugoročno i pouzdano – svojstva materijala znanost o materijalima i zaštita engl. material science vs. preservation PAPIR struktura je izvrsnih svojstava – iznaći pristup i metodu zaštite koja ju zadržava, ne poboljšava za dugoročno i pouzdano očuvanje MEDIJI ZA POHRANU DIGITALNIH INFORMACIJA složena struktura koja pored toga što kao materijal nosi informaciju za dugoročno i pouzdano očuvanje nužno ovisi o stabilnosti procesa pohrane i pristupa informacijama (fizikalno-(elektro)kemijski procesi koji imaju kinetiku i mehanizam odvijanja) stara znanja – novi pogled dostupnost i dugoročno očuvanje digitalnih sadržaja - u pogledu razvoja znanosti o materijalima i njenog doprinosa ovoj problematici čini se da ne treba očekivati ključno rješenje s te strane već valja iznaći udio utjecaja novih materijala u definiranju učinkovitih koncepata zaštite digitalnih sadržaja

17. Koncepti? – digitalizacija? – zaštita? ZAŠTITA koncept zaštite izvornika koncept zaštite sadržaja migriranje sadržaja pristup korektivne zaštite pristup preventivne zaštite pristuppreformatiranje metode: mikrofilmiranje i digitalizacija metode: predviđanje i sprečavanje štetnih utjecaja uz osiguranje optimalnih uvjeta metode: restauracija i konzervacija tehnike tehnike tehnike postupci postupci postupci

18. Koncepti? – digitalizacija? – zaštita? ZAŠTITA koncept zaštite sadržaja pristuppreformatiranje novi koncept: digitalna zaštita koncept: zaštite “izvornika” metode: mikrofilmiranje i digitalizacija metode tehnike tehnike postupci postupci

19. Povratak sustavnom pristupu... Promatramo li digitalizaciju u zaštiti kao metodu (možemo li drugačije?) i novi koncept zaštite koji iz nje proizlazi, uočljivo je da sustavan pristup neminovno uključuje jasno definiranje: • svrhe i cilja primjene zaštite; • najučinkovitije razine zaštite te suodnosa s ostalim razinama; • okvira u kojima su mjere provedive; • koncepta zaštite; • kriterija selekcije, vrednovanja i užeg odabira; • najprimjerenijeg pristupa i metode; • posljedica koje proizlaze iz primijenjene zaštite... Imamo li odgovore na ova pitanja?

20. Zaključno... • jasno definirati što želimo da bude dostupno pouzdano i dugoročno; • problematiku koordinirano i sustavno rješavati na svim razinama (strateški, tehnički i operativno); • u što većoj mjeri iskoristiti sve raspoložive resurse te ih nužno nadograđivati – ekonomski, edukacijski, znanstveno, infrastrukturno... • obzirom da su poslovi vezani za zaštitu nužni, a često i ključni u poslovanju informacijskih ustanova, u svrhu učinkovitih rezultata poduzimanih aktivnosti valja jasno i što preciznije odgovoriti na pitanje: jesmo li sve poduzeli da jasno definiramo cilj i svrhu poduzetih aktivnosti? mkrtalic@ffos.hrdhasenay@ffos.hr