PRILOG I Sprječavanje onečišćenja mora uljima: Intervencija na uljni izljev

1. PRILOG ISprječavanje onečišćenja mora uljima: Intervencija na uljni izljev Predavanje 6

2. Načini sprječavanja incidenta Preventivna aktivnost • primjena pravnih propisa i smjernica koji sprječavaju zagađenje – npr. IMO pravila gradnja tankera • pod preventivnim aktivnostima u užem smislu smatra se izrada operativnih planova djelovanja u slučaju pojave iznenadnih onečišćenja • 1994 za nove brodove • 2009 za brodove sa tonažom većom od 5,000 (14,000 m3) • 2015 za sve ostale brodove

3. Sprječavanje onečišćenja uljima Tankeri za ulja: • Tankovi odvojenog balasta – posebni tankovi za balast – ne koristi tankove za teret kao balastne tankove • Konstrukcija dvostrukog trupa – cjelokupna duljina tanka za teret zaštićuje se balastnim tankovima • Tankovi za mješavine (slop tankovi) – sabire ostatke mješavina od ispiranja tankova • Ograničenje veličine i rasporeda tankova tereta • Sustav za pranje sirovom naftom • Sustav za posušivanje • Cjevovodi za balast

4. Na ostalim brodovima: • uređaj za odvajanje ulja od vode (separator) – kaljuža u strojarnici smije se prazniti ako je sadržaj ulja manji od 15 ppm • sustav za upravljanje i nadziranje ispuštanja uljem onečišćene balastne vode i tekućina za ispiranje tankova • sustav cjevovoda za pretakanje i ispuštanje zauljene vode – svaki brod mora imati cjevovod za pretakanje zauljene vode iz strojarskih prostora u opremu za prihvat (na kopnu) – međunarodna priključnica mora se nalaziti na oba boka broda • kaljužni tankovi – svaki brod veći od 400 BRT – za odlaganje ostataka ulja na oba boka priključnica za pražnjenje

5. Za ekološki incident je karakteristično da je: • nepredvidiv s obzirom na vrijeme, vrstu i lokaciju • specifičan s obzirom na moguće posljedice i način sanacije • potrebno trenutno izvršenje postupka prema poznatom ustrojstvu, sustavu, nadležnosti i unaprijed pripremljenim planovima • mjesto incidenta često bez odgovarajuće opreme i kvalificiranih stručnjaka i ne raspolaže potrebnim informacijama • brz odgovor bitan je za sprječavanje širenja mrlje

6. Topografija novog uljnog izljeva (4 – 5 sati nakon izljeva) izvor: www.cedre.com

7. Operativna aktivnost • obuhvaća neposredne postupke čišćenja nastalog zagađenja

8. Moguća mjesta djelovanja I Djelovanje na izvoru izljeva • zaustavljanje ili smanjenje izlijevanja • olakšavanje broda (prekrcavanje ulja u drugi brod) • ograđivanje i sakupljanja zagađivača • primjena disperzanata • paljenje ulja ako je to moguće Djelovanje na moru • raspršivanje upotrebom disprezanata • ograđivanje branama i sakupljanje (pumpama i sakupljačima) • tegljenje mrlje upotrebom brana i brodova • postavljanje upijača preko uljne mrlje

9. Moguća mjesta djelovanja II Djelovanje na obalnoj liniji • djelovanje na uljnu mrlju na moru koja se približava obalnoj liniji • zaštita osjetljivih područja na obali upotrebom brana • usmjeravanje uljne mrlje prema manje osjetljivim područjima • zadržavanje mrlje u zagađenim zonama kako bi se izbjeglo daljnje širenje mrlje • ograđivanje i sakupljanje ulja sa obalne linije • pažljiva upotreba disprezanata (količina i mjesto)

10. Moguća mjesta djelovanja III Djelovanje na obali • uspostavljanje mjesta za čišćenje sa dobro organiziranim zbrinjavanjem nastalog otpada • ograničavanje djelovanja na osjetljivim područjima • zabrana prodaje morskih organizama i pristup obali ako je potrebno • odnošenje i obrada nastalog uljnog otpada

11. Organizacijska shema – pomoć pri odlučivanju djelovanja pri uljnom izljevu izvor: www.cedre.com

12. Intervencija uključuje: • Odstranjenje izvora onečišćenja • Zadržavanje onečišćenja i zaštita osjetljivih područja • Uklanjanje izljevenog ulja s morske površine (mehaničko uklanjanje, korištenje raspršivača, upijača ili sl.) • Uklanjanje naplavljenog ulja (čišćenje obale) • Prijevoz skladištenje i postupaka prikupljenim uljem (rješavanje problema onečišćenog materijala, okoliša) • Dovođenje incidentnog područja u prvobitno stanje

13. 1. Odstranjenje izvora onečišćenja • Zaustavljanje izljeva zakrpom • Prebacivanje tereta u neoštećene spremnike • Prekrcaj tereta s broda • Premještanje broda u manje osjetljivo područje • Uklanjanje oštećenog broda

14. 2. Zadržavanje onečišćenja/zaštita osjetljivih područja 2.1. Ograđivanje plutajućim ogradama (Booms) Važno je kod brana… • materijal mora biti otporan na ulje i vodu • otpornost i snaga mora biti dovoljna za razne uvjete dopreme, upotrebe i skladištenja • neke su zapreke izrađene od materijala otpornog na vatru • izbor materijala je ključan (izložene visokim temperaturama ili suncu)

15. Sposobnost zadržavanja ulja ovisi o: • vrsti i veličini zapreke te njenoj otpornosti na valove • razlozi zbog kojih zapreka ne može zadržati ulje su slijedeći: • prskanje uzrokovana valovima, • slaba povezanost dijelova zapreke ili slaba povezanost zapreke i obale, • nepravilno sidrenje, • ljuljanje i • velika brzina struja 1. prskanje zbog valova 2. vertikalno kretanje ulja niz zapreku 3. prolazak kapljica ulja pod zapreku

16. 2.2. Alternativne metode zadržavanja 2.2.1. Zaprečivanje ispuštanjem mjehura zraka s dna 2.2.2. Mrežni zaprečni sustavi 2.2.3. Sredstva za povećanje površinske napetosti nafte 2.2.4. Zgušnjivači

17. 3. Uklanjanje ulja s morske površine • mehaničko uklanjanje nafte s površine vode raznim:sakupljačima (skimmers), grabilima, mrežama i sl., ili korištenje raspršivača, upijača...

18. 3.1. Sakupljači • služe za sakupljanje ulja s površine mora • mogu imati vlastiti pogon i mogu se koristiti s obale ili se njima može upravljati s plovila • učinkovitost im ovisi o vremenskim uvjetima – već pri umjereno teškim uvjetima imaju tendenciju da grabe više mora nego ulja

19. 3.2. Upijači • materijali koji upijaju tekućinu • najčešće se koriste kao zadnji korak u uklanjanju tragova ulja koji su ostali nakon sakupljača ili u manjim izljevima u zaklonjenim priobalnim područjima Karakteristike koje utječu na izbor upijača: • stupanj apsorpcije (koliko mogu upiti) • zadržavanje ulja (koliko upijenog ulja mogu zadržati i koliko dugo) • jednostavnost upotrebe

20. Alternativne metode uklanjanja ulja s morske površine: 3.3. Disperzanti (raspršivači) 3.4. Sredstva za potapanje 3.5. Metoda paljenja 3.6. Metode biorazgradnje

21. 3.3. Disperzanti (raspršivači) • sadrže kemikalije koje razbijaju ulja u male kapljice koje se dispergiraju u vodenom stupcu • postoje nesuglasice o njihovoj učinkovitosti i o toksičnosti dispergiranih mješavina

22. 3.4. Sredstva za potapanje • upijaju naftu (pijesak, vulkanski pepeo, glina...) • tonu na morsko dno • prepuštaju se prirodnim procesima razgradnje

23. 3.5. Metoda paljenja • prije paljenja mrlja se ogradi branom da bi sloj nafte bio dovoljno debeo za paljenje – koristi se sredstvo za paljenje (benzina) da bi se mrlja zapalila (u novije vrijeme iz helikoptera) • na paljenje utječe temperatura, vjetar, valovi, debljina i tip nafte u mrlji: da bi se mrlja mogla zapaliti debljina mrlje mora biti 2 do 3 mm, ne smije ispariti više od 30% nafte, brzina vjetra mora biti ispod 23mph i valovi ispod 1m

24. ne smije se paliti ukoliko su ljudska naselja bliže od 3 milje • zbog emisije štetnih plinova potreban je monitoring kvalitete zraka • pogodno za udaljena nenaseljena područja, te ukoliko je voda ili kopno pod ledom • sprječava širenje mrlje i uklanja ulje bez potrebe za njegovim skladištenjem • primjer japanskog broda New Carissa kojeg su spašavatelji zapalili sa cijelim teretom da bi spriječili opasnost po okoliš zbog curenja nafte iz nasukanog broda

25. Dim nad gradom La Coruna • slučajno zapaljenje tereta na brodu Aegean Sea (Spain, 1992) prouzročilo je guste oblake crnog dima koji su ugrozili grad La Coruna te je došlo do privremene masovne evakuacije

26. 3.6. Metode biorazgradnje • koriste se biološki agensi kao nutrijenti, enzimi ili mikroorganizmi koji povećavaju stupanj prirodne biorazgradnje • nafta se razgrađuje u ugljik dioksid i vodu • može se razgraditi čak 97% sirove nafte • najprije se razgrade lake frakcije ravnog lanca, zatim heterociklički te na kraju teške frakcije Postoje dvije metode: • biostimulacija – dodavanje nutrijenata koji stimuliraju rast mikroorganizama • bioaugmentacija - dodavanje posebno modificiranih sojeva bakterija koje u kratkom vremenskom roku razgrade naftu, a nakon razgradnje ugibaju zbog pomanjkanja supstrata • danas najučinkovitija metoda, ali se rijetko koristi jer je skupa

27. 4. Uklanjanje naplavljenog ulja (čišćenje obale) Četiri glavne skupine: • mehaničko uklanjanje ulja i uljem onečišćenog materijala • ispiranje ulja vodom ili parom pod tlakom sa ili bez sredstava za čišćenje • spaljivanje ulja i uljem zahvaćenog materijala • prepuštanje ulja prirodnoj razgradnji

28. 5. Dovođenje incidentnog područja u prvobitno stanje • oporavak prirode nakon čišćenja - ekosustavi zagađeni sirovom naftom mogu se godinama oporavljati, a može se dogoditi da se više nikad ne oporave

29. 6. Prijevoz, skladištenje i postupci s prikupljenim uljem Sakupljenu naftu potrebno je prevesti, obraditi i primijeniti jedan od slijedećih postupaka: • prepustiti biodegradacijskim procesima • termički uništiti (spaliti) • stabilizirati miješanjem sa zemljom i koristiti u građevini • ponovo upotrijebiti kao gorivo

30. E- learning SEAGULL: • 092 Introducing to MARPOL • 2. Annex 1- Oil –AllShips

31. E- learning SEAGULL: • 092 Introducing to MARPOL • 2. Annex 1- Oil- Oiltankers

32. Pitanja za ponavljanje • Načini sprječavanja incidenata? Što je preventivna, a što operativna aktivnost? • Što je bitno za sprječavanje širenja mrlje? • Nabroji moguća mjesta djelovanja na izljev? • Što uključuje intervencija? • Sposobnost brane da zadrži ulje ovisi? • Nabroji alternativne metode zadržavanja ulja? • Sakupljači su …? Upijači su …? • Alternativne metode čišćenja naftne mrlje su… • Disperzanti služe za…. • Kada je moguće koristiti metodu paljenja? • Metoda biorazgradnje je? • Uklanjanje naplavljenog ulja na obali podrazumijeva…?