Izloženost, povjerenje i manipulacije: mediji u svakodnevici djece i mladih

1. Izloženost, povjerenje i manipulacije: mediji u svakodnevici djece i mladih Doc.dr.sc. Igor Kanižaj Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti Studij novinarstva www.djecamedija.org ikanizaj@fpzg.hr

2. Stranac

3. 4,2 sata dnevno

4. Francois Mariet, prema Mandarić, 2012. Gdje televizija nema jaku konkurenciju ... ona nastoji zauzeti cijeli prostor do posljednjeg dijela slobodnog vremena. Televizija ... obožava prazninu.

6. Nuspojave i kontraindikacije

10. ‘’Dvoboj lajkovima’’

15. Tko je kriv?

17. Vjeruju li mladi medijima?

18. 48% vjeruje internetu, televiziji 29%, dnevnim novinama 12%, radiju 6% (GfK, 2011) Csk: 15-30

19. Izloženost

20. Kada mi je dosadno… Izvor: Jelena Šurić, Iskustva i izazovi korištenja računala kod učenika razredne nastave, doktorski studij, FFZG, neobjavljeni rad, 2013. N=400, OŠ u Varaždinu i Koprivnici

21. Informatički pismeni - medijski nepismeni • Djeca prije nego što krenu u vrtić provedu 4000 sati ispred televizijskih ekrana (Američko psihološko društvo) • 90% mladih u Hrvatskoj svaki dan prati tv program (GfK, 2009) • 96% koristi internet kod kuće (GfK, 2011) • Više od 50% na internetu između 60 i 240 minuta (GfK, 2011).

22. „Djeca i mladi u Europi provode više vremena pred televizijskim ekranima i kompjuterom nego u školskim klupama. • Od 6-18 godine za vrijeme osnovne i srednje škole u razredu provedu 11.000 sati, a 15.000 sati pred televizijom” Mandarić, 2012: 131

23. Dječja televizija – specijalizirani kanali • 280 dječjih kanala u EU. • 320 u cijeloj Europi. • Samo 21 unutar javnih servisa. • Najveći procvat dogodio se između 2006-2010 s rastom Disneya (63), Cartoon Networka, Nickelodeona (44) i Boomeranga (21). IZVOR: http://advanced-television.com/2013/06/03/childrens-tv-continues-to-grow-in-eu/

24. Izvor: Kaiser Family Foundation, Generation M2: Media in the Lives of 8-18 Year Olds, 2010.

25. Izvor: Kaiser Family Foundation, Generation M2: Media in the Lives of 8-18 Year Olds, 2010.

26. IZVOR: ILIŠIN, 2003: 21, N=1000, 5-8 razred (10-14)

27. UNICEF, Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj • U televizijskom programu ima dovoljno zanimljivih sadržaja (60 %) • Ima dovoljno sadržaja posvećenih mladima (19 %) • Tri četvrtine djece najradije gleda crtiće, te filmove i serije. • Dječji program kao omiljen navodi 16% djece. • Samo 6% kao omiljen program navodi obrazovni. • Izvještavanje medija o mladima je neobjektivno s previše predrasuda i stereotipa. • Nedostaju prilike da sami govore o svojim potrebama te da se uvaži njihovo mišljenje.

28. UNICEF, Mišljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj

29. Neumjerena konzumacija • 1,314 roditelja i djece, Quebec, • Gledanje televizije utječe na prehrambene navike • Svaki dodatni sat tv programa = 6% slabija matematika • 7% manje aktivni na satu • 10% više žrtve vršnjaka 05/2010

30. Crtani filmovi • Prvi program s kojim se dijete susreće. • Roditelji i djeca ih ne gledaju kritički. • Prvi primjeri surogat dadilje. • Prve reklame. • Prvo nasilje. • Zašto crtići u Hrvatskoj nemaju kategorizaciju? • Komercijalni vs. javni televizijski programi? • Postoje li znanstveni dokazi da su nasilni crtići medijski štetan sadržaj?

31. Učestalost nasilja u crtićima veća je nego u akcijskim dramama ili komedijama (Potter, Warren, 1998) • Veća je šansa da će mladi medijski prikazano nasilje vidjeti tijekom crtića kroz subotnje prijepodne nego u najgledanijem televizijskom programu (prema Kirsch, 2006) • Terenska istraživanja pokazala su da se agresivno ponašanje prema vršnjacima povećava nakon što dijete pogleda nasilne crtiće koji nasilje ne prikazuju na humorističan način (ibid, 555) • Postoji li razlika između crtića nekada i danas?

32. Tehnologija utječe na naše odnose

33. Odgovornost i obveze roditelja • Smanjuje se vrijeme koje djeca provode zajedno s roditeljima. • Djeca najtragičnije događaje na TV-u gledaju zajedno s roditeljima. • Trajna izloženost vijestima o nasilju potiče osjećaje straha, zabrinutosti i tjeskobe kod djece. • Aktivno posredovanje utječe na negativne učinke nasilja na TV-u na djecu. • Restriktivno posredovanje ima neutralan ili čak suprotni učinak. Bujizen et. al, 2007.

34. “Mediji su izvor napetosti unutar obitelji. Privatnost je učinila dom izrazito važnim mjestom za opuštanje, pri čemu mediji imaju ključnu ulogu.” (Livingstone, Bovill, 2001: 327). • Individualizacija vodi do toga da djeca kako rastu tako i razvijaju “kulturu spavaće sobe”. • Tamo mogu medije koristiti prema svojim željama i potrebama i tako prakticirati individualnost. • Dom postaje mjesto na kojem živimo skupa, ali odvojeno, zajedno, ali bez zajedništva.

35. “Mladi i djeca su razumljivo zbunjeni porukama koje dobivaju kada im roditelji ili odgajatelji kažu: ‘nemoj se tući’ ili ‘nemoj vraćati drugima’, ako gledaju konflikte koji se u medijima i crtićima rješavaju upravo agresivnim ponašanjem” (Erwin, Morton, 2008: 107).

36. Izazovi • Izvještavanje o mladima u informativnom programu u odnosu na obrazovni ili dječji program. • Problem pristupa i dostupnosti sadržaja koji nije prikladan za djecu i mlade. • Odgovornost institucija koje ne provode dosljedno zakone. • Višestruki problemi u odgoju publike za medije. • Djeca i mladi nemaju svoje predstavnike u programu koji je njima posvećen, ili kada se o njima izvještava.

37. Manipulacije

38. Medijske slabosti? • Što je (in)formacija? • Tko i kako odabire vijesti? • Sindrom opasnog svijeta, kultura straha. • Tko imenuje urednike? • Manipulacije opremom? • Učinkovitost (samo)regulacije sadržaja • Što se prodaje? • Neograničena moć u rukama pojedinaca (vlasnika) • Što je cilj poslovanja televizijskih postaja? • Mediji nisu isto što i novinari, novinari nisu isto što i urednici, urednici nisu isto što i vlasnici. • Prikriveno i prijevarno oglašavanje.

39. Djeca potrošači: komercijalizacija djetinjstva

40. Izlazna strategija?

41. Jesmo li napravili dovoljno? • Nacionalni program za mlade 2009-2013 (mediji 3x) … povećati nazočnost mladih u medijima i ojačati medije mladih podupiranjem osnivanja i praćenjem rada glasila mladih i za mlade (7.4.) • Nacionalni program djelovanja za mlade (2002) (mediji 6x) • Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006-2012. (4mjere) • Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2013) (0x)!

42. Prema odgoju za medije • Tehnologija je ubrzala razvoj medija koji su proželi naše slobodno vrijeme. • Djeca i mladi najviše konzumiraju takve medije iako ne poznaju dovoljno sve rizike i opasnosti. • Roditelji nisu imali priliku učiti o medijima. • Učitelji moraju predavati o medijima iako ne postoji adekvatno obrazovanje ni sustavan odgoj za medije. • Predstavnici institucija ne prepoznaju u dovoljnoj mjeri važnost i utjecaj koji mediji imaju u životu djece i mladih. • Najvažniji sadržaj u našim medijima nije reguliran. • Djeca i mladi proizvode sadržaj iako ga nisu analizirali ni vrednovali.

43. Smatrate li da je u obrazovni sustav potrebno uvrstiti medijski odgoj čija je svrha učenje korištenja medija i odnosa prema medijskom sadržaju? Da 62 % Ne, jer u obrazovnom sustavu ionako imamo previše sadržaja 11,8 % Ne, jer to nije jako važno 11,7 % Ne znam, bez odgovora 14,5 % Izvor: DKMK & Ipsos Puls, lipanj 2013, n=1080, 10+, Hrvatska, rep.

45. IZVOR: Rüdiger, Riesmeyer, Kümpel, 2012: 46

46. Mladi kao kreatori medijskog sadržaja. • Promocija primjera dobre prakse. • Snažna regulacija programa kojima su djeca i mladi najviše izloženi. • Odgoj za medije na svim razinama. • Vijeće mladih javne televizije. • Posebni odbori mladih na lokalnim razinama.