OBITELJSKA DINAMIKA - TRANSGENERACIJSKO PRENOŠENJE ZLOSTAVLJANJA I PRIVRŽENOSTI

1. OBITELJSKA DINAMIKA - TRANSGENERACIJSKOPRENOŠENJE ZLOSTAVLJANJA I PRIVRŽENOSTI Gordana Buljan-Flander Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, Argentinska 2, Zagreb

2. Kako se zlostavljanje prenosi kroz generacije? • Zašto neke zlostavljane osobe prekidaju taj krug? • Koje su implikacije istraživanja iz tog područja na intervenciju i prevenciju?

3. Pretpostavke vezane uz etiologiju zlostavljanja • Etiologija je izrazito kompleksna • Postoje mnogostruki uzroci i obrasci • Uzroci se razlikuju od jedne zlostavljajuće obitelji do druge

4. Hipoteze o transgeneracijskom prenošenju nasilja Dugo se pretpostavljalo da je osobno iskustvo zlostavljanosti roditelja uzrok zlostavljanja u idućoj generaciji • Steel i Pollock (1968.) nalaze da je postotak prijenosa zlostavljanja kroz generacije 100% • Kaufman i Zigler (1987.) rade reviziju: retrospektivno utvrđen postotak = 80% prospektivno utvrđen postotak = 30%

5. Obrasci brige o djetetu u prvoj i drugoj generaciji Od 47 majki za koje je ustanovljeno da su bile zlostavljane u djetinjstvu: • 40% je zlostavljalo, zanemarivalo ili napustilo svoju djecu u njihovom djetinjstvu • 30% je pružalo djeci graničnu njegu i brigu • 30% je pružalo djeci dobru njegu i brigu, prekinule su krug zlostavljanja • Od majki koje su kao djeca imale kvalitetnu njegu, 3% je zlostavljalo svoju djecu (Egeland i sur. 1998.)

6. Podaci o transgeneracijskom prenošenju drugih aspekata roditeljstva • Roditeljski stavovi (van Ijzendoorn, 1991.) • Roditeljska kontrola i disciplina (Covell i sur. 1995.) • Grubo roditeljstvo, negativan afekt (emocije) i autoritaran stil (Chase – Lansdale i sur. 1994.) • Pozitivni aspekti roditeljstva (Benoit i Parker, 1994.)

7. Obiteljsko okruženje značajno utječe na osobnost djeteta • Sudbina potomaka može se smatrati ogledalom roditelja- transgeneracijska odgovornost (Nagy)

8. Obiteljsko okruženje ovisi o kvaliteti veze roditelja • Brak (zajednica roditelja) je jedinica čiji je sociokulturni zadatak izgradnja jedne cjeline različita od primarne obitelji partnera, pomoću zadovoljavajućih interakcija

9. Dinamika odnosa ovisi o ličnostima roditelja (različite strukture ličnosti: ovisni, dominantni, narcistični...) • Dijete se rađa sa svojim osobinama i od početka utječe na dinamiku odnosa (nemirno, plačljivo dijete, mirno dijete, dijete s čestim infektima, tjelesno teže bolesno dijete...)

10. U ranoj dobi djeteta uloga roditelja je važnija, rastom i razvojem dijete sazrijeva, pa je njegova ovisnost o roditeljskim utjecajima vremenom sve manja

11. Dijete je osjetljivo na odnos roditelja; ako je odnos zadovoljavajući dijete je zadovoljnije i podatnije – sposobno je razviti osjećaj društvene sigurnosti (kasnije se to manifestira kod osoba koje imaju bazično povjerenje, kreativne, društvene osobe...)

12. Djetetova privrženost ocu može biti različita od one prema majci i odraz je očeve osjetljivosti i reakcija prema djetetu. • Dva tipa očeva: • PROGRESIVNI TIP (njegovatelj i suigrač) – obrazovaniji, prestižnijeg zanimanja, manje anksiozan, manje neprijateljski orijentiran • TRADICIONALNI TIP (disciplinirajući u odnosu s djecom i neangažiran)

13. Novija istraživanja o ulozi oca Više su uključeni u odgoj oni očevi: • Fleksibilniji u spolnoj orijentaciji uloge, manje stereotipni u spolnoj ulozi • Zadovoljniji su na poslu • Imali su bolji odnos s vlastitim ocem (Deater-Deckard, 1998.)

14. Zaposlenje majke pozitivno utječe na njeno tjelesno i psihičko zdravlje • Istovremeno, zaposlenje utječe na konflikt uloga kod žene i intenzivniji roditeljski stres

15. Utjecaj obitelji na razvoj djeteta • Ako dijete odrasta u nepovoljnim uvjetima prisiljeno je braniti se: - razvija različite mehanizme obrane, koji se ponekad manifestiraju agresivnim ponašanjem • Djeca razvijaju i druge oblike psihopatologije - psihosomatske bolesti: astma (najčešća), ulcus, iritabilni kolon - fobije - opsesivne poremećaje - strah od škole...

16. Najčešći uzroci nepovoljne emocionalne klime • Psihička bolest roditelja • Ovisnost • Teška socio-ekonomska situacija • Tjelesna bolest roditelja • Smrt roditelja • Ostalo (česta preseljenja, odsutnost roditelja, razvod, česti sukobi)

17. Nepovoljni emocionalni uvjeti se barem djelomično mogu korigirati zamjenskim objektima -rodbina(bake, djedovi...) -institucije ( vrtić, škola...)

18. U primarnim obiteljima zlostavljača prevladavala je nepovoljna emocionalna klima - obiteljsko okruženje je bilo nestabilno - prisutna seksualna patologija roditelja - česta izloženost nasilju - nepovoljni socioekonomski uvjeti - migracije

19. Teorije: • Teorija privrženosti (attachmenta): na socijalni i psihološki razvoj snažno utječe kvaliteta roditeljske skrbi • Teorije socijalnog učenja: oponašanje igra značajnu ulogu u stvaranju agresivnog ponašanja.

20. Teorija privrženosti • emocionalna veza koja se razvija između roditelja odn. skrbnika i djeteta • skrbnikovi odgovori na djetetove potrebe i traženje pažnje oblikuju vrstu (oblik) privrženosti • iz ovog prvog odnosa djeca stvaraju mentalnu reprezentaciju svog odnosa s drugima

21. Obrasci privrženosti između roditelja i djeteta Odgovori roditelja na djetetove signale i potrebe za pažnjom oblikuju oblik privrženosti koji će se stvoriti: • sigurnu privrženost • anksioznu privrženost • neorganiziranu privrženost

22. Sigurna privrženost • S obzirom na senzitivnu i odgovarajuću brigu (koju je dobivalo), sigurno privrženo dijete: • ima povjerenja u sposobnost osoba koje o njemu brinu da ga utješe (umire) kada je uznemireno • koristi roditelje (skrbnike) kao sigurnu bazu za istraživanje okoline

23. Anksiozno izbjegavajuća privrženost • S obzirom na iskustvo neodgovarajuće neresponsivne, nesenzitivne brige anksiozno izbjegavajuće dijete: • u stanju uznemirenosti izbjegava roditelja • pokazuje malu količinu razmjenjivanja emocija sa roditeljem • ne koristi majku kao sigurnu bazu za istraživanje okoline

24. Anksiozno – rezistentna privrženost • S obzirom na nekonzistentnu brigu koju je dobivalo, anksiozno opiruće dijete: • roditelj ga ne može lako utješiti i smiriti • preokupirano je kretanjima majke • nije previše zainteresirano za istraživanje okoline

25. Dezorganizirana privrženost S obzirom na to da je bilo u kontaktu sa roditeljem/ima koji su ga zlostavljali ovakvo dijete: • nema organiziran obrazac privrženosti • zbunjeno je i anksiozno • kada je uznemireno pokazuje različita kontradiktorna privržena ponašanja

26. Sigurno privrženo dijete: • imalo je senzitivnog i responsivnog skrbnika • razvija povjerenje u sposobnost osobe koja se o njemu brine da mu pruži utjehu u trenucima uznemirenosti • koristi skrbnika kao sigurnu bazu za eksploraciju okoline

27. Bowlbyevi unutarnji radni modeli • dijete razvija kognitivni model s obzirom na kvalitetu rane interakcije između roditelja i djeteta • ovaj model uvjetuje očekivanja koja osoba kasnije ima u odnosu na samog sebe i druge • npr. sigurno privrženo dijete je razvilo internaliziranu sliku sebe kao osobe koju se voli (vrijedna je ljubavi i pažnje) i sliku o drugim ljudima kao povjerljivim i brižnim, emocionalno dostupnim • npr. zlostavljano dijete razvija sliku o sebi kao o osobi nevrijednoj ljubavi i pažnje, koju se ne može voljeti, a druge smatra osobama na koje se ne može osloniti

28. Postoje mnogi dokazi za kontinuitet roditeljskog ponašanja kroz generacije • Međutim, istraživanja, pogotovo prospektivne studije, pokazuju prilične promjene kroz generacije • Mnoge zlostavljane osobe prekidaju krug zlostavljanja. Zašto? • Koje karakteristike su povezane sa prekidanjem kruga zlostavljanja?

29. Karakteristike povezane s prekidanjem kruga zlostavljanja • Dostupnost emocionalno podržavajuće odrasle osobe tijekom djetinjstva • Suportivne veze (prijatelj, dečko, muž) • Psihoterapija • Stabilan dom • Minimalni stresogeni događaji • Minimalna anksioznost i depresivnost • Svjesnost i razumijevanje • Minimalna disocijacija

30. Objašnjenje transgeneracijskog kruga:modeli i mehanizmi Kako objašnjavamo kontinuitet i diskontinuitet (prekidanje transgeneracijskog kruga) zlostavljanja kroz generacije? • ekološka perspektiva • teorije privrženosti i unutarnji radni modeli • disocijacija

31. Ekološki model

32. Ekološki model transgeneracijskog prenošenja zlostavljanja

33. Neka djeca razvijaju razne oblike psihopatologije, a da u obiteljima ne nalazimo značajnih odstupanja u funkcioniranju.

34. Ne razviju sva djeca koja odrastaju u emocionalno nepovoljnim uvjetima poremećeno ponašanje (agresivno ponašanje, niti druge patologije)