1 / 25

Našice, 7. rujna 2007.

Festival: DANI SLAVONSKE ŠUME NAŠICE 6.-9. RUJNA 2007. ‘Obnovljivi izvori energije: biomasa, bioplin i bio gorivo’. Uloga lokalne zajednice u korištenju obnovljivih izvora energije. Našice, 7. rujna 2007. Dr.sc. Nikola Čupin, dipl.ing., OKit Zagreb.

arista
Download Presentation

Našice, 7. rujna 2007.

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Festival: DANI SLAVONSKE ŠUMENAŠICE 6.-9. RUJNA 2007.‘Obnovljivi izvori energije: biomasa, bioplin i bio gorivo’ Uloga lokalne zajednice u korištenju obnovljivih izvora energije Našice, 7. rujna 2007. Dr.sc. Nikola Čupin, dipl.ing., OKit Zagreb

  2. SUVREMENI PRISTUP ENERGETICI MJENJA DOSADAŠNJU PRAKSU Navikli smo da brigu o energiji vode veliki energetski sustavi: INA, HEP ...

  3. Porast stanovništva na zemlji traži više hrane – genetski modificirana hrana i ‘junk food’ • Traži više energije – transport, industrija, domaćinstva HRANA I ENERGIJA SU OSNOV ŽIVOTA! • Zbog energije se vode suvremeni ratovi • Primaju u EU nove članice

  4. ENERGETSKI ALARM EUROPE • EU kao i Hrvatska je energetski siromašna • Uvozi preko 50% primarnih energenata • Gustoća energije ugrožava okoliš! • Nova pristup! • Korištenje ‘otpadne energije’ iz postojećih postrojenja • Korištenje Obnovljivih izvora energije • Integralna energetika - vođenje ‘Energetskih bazena’ INTELIGENTNAENERGETIKA

  5. OTPADNAENERGIJA

  6. Primjer: Klima uređaj El. energija Toplina Toplina Toplina Vanjski prostor

  7. ‘Otpadna energija' termoelektrane Dim EES Gorivo Kotao Turbina G EFIKASNOST =30% EFIKASNOST ~ 80% Rashladni sustav TOPLINSKA MREŽA Napojna pumpa

  8. Toplinska mreža omogućava najnižu cijenu grijanja

  9. OBNOVLJIVIIZVORI ENERGIJE

  10. Male HE: Duga tradicija, vlastita tehnologija Geotermija: Neiskorišteni kapaciteti u sjevernoj Hrvatskoj, postoje planovi za korištenje Solarna termika: Nekoliko proizvođača, nedovoljna primjena, nema državnih poticaja, velike mogućnosti Vjetar: Investicijski val, ograničena snaga radi stabilnosti rada EES Biomasa: Kakogospodarski iskoristitivelike prirodne mogućnosti ?

  11. IZVOZ DRVNE BIOMASE(izvor: HGK) • 2003. 235.373t8.891.061$ 37,8 $/t • 2004. 291.947 t 13.073.574 $ 44,8 $/t • 2005. 306.955t 14.172.609 $ 46,1 $/t • 2006. 384.815 t 21.730.877 $ 56,5 $/t

  12. Energetsko tretiranje otpada Otpad Spalionica Razvrstavanje otpada sa proizvodnjom goriva Proizvodnja energije Odlagalište Recikliranje

  13. BIOGORIVO STOČARSKE FARME HEP 90.000 kWh 1,2 kn/kWh 400.000 kn 340.000 kWh 0,5 kn/kWh 45.000 kn 140 KRAVA Mužnja Biomasa Toplina za njegu krava Hladnjak 650.000 lit mlijeka Otpadna toplina Fermantator Bioplin Otpadna Toplina 570.000 kWh Poljoprivredna biomasa El. agregat 40 kW

  14. ENERGETSKI BAZEN

  15. GRADSKA ENERGETSKA CO HEP el. energija Elektra El. energija INA Plin, LLU Javna rasvjeta TE-TO Hrv. Šume biomasa Toplinarstvo Grijanje Hlađenje Spalionica INA plin Kuhanje Gradska plinara Grijanje Hlađenje INTEGRIRANJE ENERGETSKIH SUSTAVA KROZ POSEBAN POSLOVNI SUBJEKT Energetski bazen grada ? ~ ~ Gradska energetika

  16. SIGURNOST OPSKRBE ENERGIJOM Otočni pogon lokalnih elektrana znatno povećava sigurnost opskrbe električnom energijom

  17. Diverzifikacija energenata • Nafta i plin, domaći izvori ispod 50% potreba • Električna energija (HEP), oko 40% iz HE • Biomasa (šumska, poljoprivredna, životinjska) potencijali oko 20% električne energije • Solarna energija (masovna upotreba kolektora – razvoj industrije). • Energija iz ‘smeća’ (primarni ekološki, zdravstveni i turistički interes), potencijali oko 15% el. energije Komunalni otpad Hrvatske oko 1,2 milijuna t/god. ~ 2,5 TWh energije ili oko 15% potrošnje el. energije

  18. Toplinska mreža omogućava diverzifikaciju energenata • Toplinske mreže distribuiraju toplinsku energiju te se napajaju iz kotlovnica ili energana (TE-TO) u kojima se može 'ložiti' i plin i drugi energenti (biomasa, otpad) te koristiti solarni termički kapacitet Diverzifikacija energenata • Moderna apsorpcijska tehnologija može toplinsku mrežu koristiti i za hlađenje • Plinske mreže distribuiraju samo plin što ograničava upotrebu drugih energenata. SIGURNOST? • Plinofikacija DA, ali za velika postrojenja u kojima se gorivo koristi racionalno, plin za pogon u vršnim opterećenjima, a jeftinija domaća i obnovljiva goriva za temeljni pogon.

  19. KAKO NAJKORISNIJE UPOTRIJEBITI HRVATSKU DRVNU BIOMASU?

  20. Hrvatska raspolaže sa 3 mil. m³ biomase • Energetski potencijal kod 40% vlage iznosi 20 PJ = 5,6 TWh, • što je 5,3% ukupne energ. potrošnje u 2001. god. (380 PJ) • Kao gorivo u kondenzacijskoj TE (iskoristivost = 0,3) može proizvesti 1,66 TWh el. energije, što je 10,7 % ukupne el energije potrošene u HR u 2001. godini (15,5 TWh) • Kao gorivo za proizvodnju topline (iskoristivost 0,85) može proizvesti 53% ukupno proizvedene pare i tople vode u HR 2001. godine (32 PJ)

  21. GRADITI BIOELEKTRANE - TOPLANE TOPLIFIKACIJOM NASELJA NA ŠUMSKU BIOMASU POSTIŽEMO NAJVEĆU DODANU VRIJEDNOST OGRIJEVNOM DRVU!

  22. Primjer Beča • Prje godinu dana 20.10.2006. puštena u pogon biolektrana-toplana (BE-TO) Wien-Simmering električne snage 24 MWel i toplinske 66 MWtopl, koja godišnje 'loži' 190.000 tona (245.000 m3) biomase. • Raspoloživa biomasa za održivo korištenje UŠP Zagreb 248.000 m3 • Investitori su: - gradska energetska tvrtka ‘Wien Energie’ (100% Wien Stadtwerke), - Fernwärme Wien (100% Wien Stadtwerke) i - Österreichische Bundesforste AG ( Austrijske državne šume)

  23. Primjer München • Prje tri godine (2004.) puštena je u pogon biolektrana-toplana električne snage 20 MWel i toplinske 30 MWtopl, koja godišnje 'loži' oko140.000 tona ‘starog drva’ (građevinski i komunalni otpad, staro pokućstvo ...) • Investitor je: E.ON • Proizvodi ‘eko-neutralnu’ struju i toplinu i štedi godišnje oko 120.000 t CO2

  24. ULOGA LOKALNE ZAJEDNICE • OIE su lokalni izvori • Toplane su lokalne energetske mreže • Iskoristivost goriva se može realizirati lokalno • Bioelektrane-toplane (BE-TO) su ekološka energetska postrojenja • 60 manjih BE-TO snage 1, 3 i 6 MW je korisnija investicija nego jedna elektrana snage 260 MW. • Energetska inicijativa u gradnji BE-TO stvara temelje za gospodarski razvoj i zapošljavanje!

  25. HVALA NA PAŽNJI!

More Related