400 likes | 1.63k Views
PSIHIJATRIJA STARIJE DOBI doc. dr. sc. Ivan Požgain. DOBNI KRITERIJI. STARIJE OSOBE - 60 DO 75 g STARE OSOBE - 76 DO 90 g VRLO STARE OSOBE - PREKO 90 g GERONTOLOŠKA POPULACIJA – PREKO 65 GRANICE UTEMELJENE NA STATISTICI. SOCIODEMOGRAFSKI ASPEKTI STAROSTI. U ANTIČKO DOBA STAROST 3O G
E N D
DOBNI KRITERIJI • STARIJE OSOBE - 60 DO 75 g • STARE OSOBE - 76 DO 90 g • VRLO STARE OSOBE - PREKO 90 g • GERONTOLOŠKA POPULACIJA – PREKO 65 • GRANICE UTEMELJENE NA STATISTICI
SOCIODEMOGRAFSKI ASPEKTI STAROSTI • U ANTIČKO DOBA STAROST 3O G • NA POČETKU 20. STOLJEĆA 50 GODINA • POČETAK MILENIJA 75 GODINA • U SAD STARIJIH OD 65 GODINA 11% • U 2030. PREDVIĐA SE UDIO OD 21% • SKUPINA 65-74 g U 1986. OSAM PUTA VEĆA NEGO 1900. • U SAD 11% STARIJIH TROŠI PREKO 30% SREDSTAVA IZ FONDOVA ZDRAVSTVA
TEORIJE STARENJA • GENETSKE TEORIJE ukodirane poruke, mutacije, pogreške, entropije • FIZIOLOŠKE TEORIJE STARENJA endogeni i egzogeni slobodni radikali, neuroendokrine teorije, fiziološka involucija mozga
Genetske teorije podržava • točno normiran kapacitet za mitoze pojedinih vrsta • jatrogene genetske manipulacije uzrokuju prijevremeno starenje • hereditarna stanja s prijevremenim starenjem • jednojajčani blizanci približno jednako dugo žive • dugovječnost – longitudinalna familijarnost
Kromosom 14 • genom – 50 mlrd kopiranja u 4 mlrd godina • manje od 50 staničnih dioba – tijelo • gen TEP1 – proizvodi protein telomerazu • na krajevima kromosoma “besmisleni tekst” • “riječ” TTAGGG čini telomeru • godišnje se gubi oko 31 “slovo” • kod 80-godišnjaka telomera 5/8 novođenč.
Kromosom 14 • duljina telomera različita kod ljudi, u rasponu 7.000 – 10.000 “slova” • duljina telomera nasljedno svojstvo • starenje ipak pod kontrolom više od 7.000 gena, utjecaja slobodnih radikala itd.
Fiziološke teorije • slobodni radikali – stradavaju membrane, enzimi, transmitori (peroksidacija serotonina – triptamin 4,5 dion) • radikali egzogeni i endogeni
Fiziološka involucija • viša reaktivnost neurona u mladenačkoj dobi • redukcija međusobnih neuronskih kontakata • morfološke promjene neurona • redukcija broja neurona
NEUROBIOKEMIJSKE PROMJENE U INVOLUCIJI • redukcija katekolamina (tirozinhidroksilaza, dopamindekarboksilaza, betahidroksilaza) • porast razine MAO (posebno u menopauzi) • labilnost HPA osovine (osjetljivost na stres) • redukcija acetikolinergičke aktivnosti (pad aktivnosti acetilkolintransferaze) • propadanje kolinergičkih glutaminergičkih neurona • redukcija gabaergičkog sustava
“Normalne” psihičke promjene u starenju • prvi znaci popuštanja početkom 4. desetljeća • stil, moral – stabilni cijelog života • predstava o sebi i samoprihvaćanje veći • okretanje od vanjskog k unutarnjem svijetu • reorganizacija sustava vrijednosti • naglašavanje humanitarnih crta • umjesto mjenjanja prilagodba okolini
PSIHIČKI POREMEĆAJI U STARENJU • Involutivni psihotični poremećaji • Kronični organski moždani poremećaji – demencije • Akutni psihoorganski sindromi • Anksiozno depresivna stanja
INVOLUTIVNI PSIHOTIČNI POREMEĆAJI • Involutivna melankolija (Kraepelin 1898) • Involutivna paranoja (Kleist 1913) • Involutivna parafrenija (Serka 1919) • Presenilne psihoze – demencije (SDAT i Pick)
INVOLUTIVNA MELANKOLIJA • endogena monopolarna depresija, češće u žena • uz tipične simptome depresije – sumanute ideje krivnje, ideje proganjanja, anksioznost, agitacija • delire enormite – ekstremni oblik nihilizma • trajanje faze 14 mjeseci • velika opasnost od suicida • ponekad stupor – “katatona involutivna depresija”
INVOLUTIVNA PARANOJA • Kleist 1913. • sumanutost proganjanja • sadržajni poremećaji mišljenja • poremećaji opažanja, ali rijetke slušne haluc. • kroničan tijek, ali bez raspada ličnosti
INVOLUTIVNA PARAFRENIJA • Serka 1919. • kronično progresivna produktivna psihoza • sumanute ideje veličine i seksualni motivi • česte slušne halucinacije • razdražljivost vremenom prelazi u emocionalnu tupost • poremećaji pamćenja i govora • većina autora ju označava kao “kasni oblik sch”
ORGANSKI MOŽDANI POREMEĆAJIDEMENCIJE • progresivno oštećenje duševnih, osobito intelektualnih funkcija zbog čega je osoba ometena u svim aspektima života • moguća u svim razdobljima života • podjela na SDAT i ostale
DEMENCIJE • SDAT • MID • Huntingtonova koreja • Creutzfeld-Jacobsova bolest • Pickova demencija • Dementia pugilistica • NPH demencija
SDAT • progresivna demencija poslije 65 g. • prije 60 g. Alzheimerova bolest • više od 50% svih demencija su SDAT • 80% umire unutar 2 g • autosomalno dominantan prijenos (gen lociran na 21. kromosomu) • plakovi i neurofibrilarna degeneracija
SDAT PATOLOŠKE PROMJENE • selektivni gubitak kolinergičkih neurona • snižena aktivnost acetilkolin transferaze • pad sinteze melatonina • povećano stvaranje slobodnih radikala • snižena utilizacija glukoze i regionalni krvni protok (PET) • na CT difuzne atrofičke promjene (najizraženije temporalno)
SDAT KLINIČKI STADIJI • rani stadij – zapamćivanje, smetnje govora sve do afazije, orijentacija, apstraktno mišljenje, promjene raspoloženja • srednji stadij- progresija + ataksija, zapuštanje, potreban nadzor • terminalni stadij- potpuno osiromašenje, smetnje gutanja, inkontinencija, konfuzno- delirantna stanja, stalna njega
MID • po učestalosti na 2. mjestu, češća kod muškaraca • kaskadna progresija • prethode joj hipertenzija, TIA i ICV • klinički prolazna smetena stanja ili delirantne psihotične dekompenzacije • klinička dijagnoza upotpunjena s CT, MR, SPECT
HUNTINGTONOVA KOREJA • opisana 1872.g. • autosomalno dominantna neurološka bolest, poslije 30.g. • vrlo rijetko, 1:25.000 • atrofija front. i supkortik.struktura • koreiformne kretnje • paranoidna stanja, agitacija, depresija • demencija s deterioracijom, oko 15 g
PARKINSONOVA DEMENCIJA • zahvaćeno više od 25% osoba s Parkinsonovom bolesti • kod 20% oboljelih od Parkinsonove bolesti koegzistencija sa SDAT
CREUTZFELD-JACOBSOVA BOLEST • subkortikalna demencija • upadni neurološki znaci i EEG promjene (lepršavi tremor, miokloni napadi) • infekcija sporim virusom • spongioformna degeneracija mozga • brzo propadanje ličnosti • smrt unutar godinu dana od pojave demencije
PICKOVA DEMENCIJA • klinički se teško razlikuje od SDAT • zahvaća frontalni i temporalni režanj • dg samo patohistološki - jasna odvojenost zahvaćenih od nezahvaćenih dijelova mozga (gubitak neurona kore, nema senilnih plakova i neurofibrilarne degeneracije) • izražena apatija sa zapuštanjem ličnosti • žarišne promjene (afazija, apraksija, agnozija)
DEMENTIA PUGILISTICA • frontalni režanj • posljedica ponavljanih mikrotrauma • u starijoj dobi zbog pridruženih utjecaja cerebralne involucije
NPH DEMENCIJA • normotenzivni hidrocefalus • nakon preboljelog meningitisa ili teže kraniocerebralne ozljede • uz interni hidrocefalus trijas simptoma: smetnje hoda, inkontinencija i demencija
Akutni psihoorganski sindromi • akutna dekompenzacija kod demencija • akutna konfuzna stanja • akutna delirantna stanja
Akutne dekompenzacije dementnih • razni etiološki čimbenici (lijekovi, endokrini poremećaji, egzacerbacije psihoza, socijalni)
LIJEKOVI KAO ETIOLOŠKI ČIMBENICI • antikolinergici (posebno osjetljivi SDAT) • lijekovi s antikolinergičkim nuspojavama (antiparkinsonici, antihistaminici, antiaritmici, triciklici, spazmolitici, neki okulistički lijekovi, pojedini anestetici)
ENDOKRINI I METABOLIČKI POREMEĆAJI • hiperkalcijemija • hiper ili hipoglikemija • pogoršanje mb Cushing ili mb Adison • hepatalna, srčana, respiratorna oboljenja • malnutricija • dehidracija
SOCIJALNI ČIMBENICI • promjena sredine • odlazak u bolnicu • gubici
TERAPIJA AKUTNIH PSIHOORGANSKIH STANJA • ukloniti uzroke akutnih dekompenzacija • vazoaktivni lijekovi, antikolinesterazni lijekovi (fizostigmin, piridostigmin), MAO inhibitori • od psihofarmaka kod lakših slučajeva anksiolitici i hipnotici, a kod težeg stupnja antipsihotici
Afektivni poremećaji u staračkoj dobi • najčešći psihogerijatrijski problem • preko 25% svih suicida u SAD oni preko 65 g • biološka uvjetovanost (deplecija NE i 5HT, porast MAO u menopauzi) • klinička slika često netipična, česta konfuzna stanja
LIJEČENJE AFEKTIVNIH POREMEĆAJA • antidepresivi uz pažljiv odabir • inhibirane depresije – stimulirajući antidepresivi • agitirane depresije – antidepresivi s naglašenijim sedativnim učincima • kod refrakternih - EST
Paranoidna stanja staračke dobi • patološka sumnjičavost • tranzitorna paranoidna stanja • kasna ii staračka parafrenija • kasna shizofrenija • liječenje samo kod težih slučajeva -antipsihotici
Gerijatrijska prevencija • adekvatni uvjeti stanovanja • pojačan nadzor kod noćnih ustajanja zbog sedativnih i hipoten. učinaka psihofarmaka • ispravni slušni aparat i naočale • kontrola prehrane, unos tekućine • poticanje na osobnu higijenu