1 / 16

Glagoli

Glagoli. Infinitiv. infinitiv je glagolski oblik tvoren nastavkom –ti ili – ći . Budući da ne određuje glagolsko vrijeme, lice i broj, nazivamo ga neodređenim glagolskim oblikom. mo - ći nauči- ti Eklogija nam pomaže spoznati. infinitivni nastavak. infinitiv. 3. lice jednine.

asher
Download Presentation

Glagoli

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Glagoli

  2. Infinitiv • infinitiv je glagolski oblik tvoren nastavkom –ti ili –ći. Budući da ne određuje glagolsko vrijeme, lice i broj, nazivamo ga neodređenim glagolskim oblikom. • mo-ći • nauči-ti • Eklogija nam pomaže spoznati infinitivni nastavak infinitiv 3. lice jednine

  3. Glagoli po vidu • stiskati - stisnuti • Glagole koji izriču radnju koja još nije izvršena nazivamo nesvršeni glagoli. • Glagole koji izriču radnju koja je već izvršena nazivamo svršeni glagoli. • obećati – obećavati • Glagole koji izriču radnju koja se razlikuje samo po vidu nazivamo VIDSKI PAROVI. • letjeti - sletjeti Izvršena radnja Radnja još traje

  4. Glagoli po prijelaznosti • čuvati, imati, promatrati – KOGA? ŠTO? • On promatra DJEVOJČICU. • On promatra NJU. • Glagolska radnja izravno prelazi na predmet radnje izrečen imenskom riječi. • Glagole koji uza se MOGU IMATI IMENSKU RIJEČ U AKUZATIVU nazivamo PRIJELAZNI GLAGOLI. • SJEDITI, VISJETI, IZGLEDATI – KOGA? ŠTO? • Glagole koji uza se NE MOGU IMATI IMENSKU RIJEČ U AKUZATIVU nazivamo NEPRIJELAZNI GLAGOLI.

  5. Glagolski pridjevi i glagolske imenice • pridjeve nastale od glagola nazivamo glagolski pridjevi. • glagolski pridjev radni izriče da subjekt radi, vrši radnju. -o, -la, -lo: -li, -le, -la Baka je pekla kolače. glagolski pridjev trpni izriče da subjekt trpi radnju. -n, -na, -no: -ni, -ne, -na Kolač je pečen. - glagolska imenica – imenica nastala od glagola: peći - pečenje

  6. Prezent • prezent je sadašnje glagolsko vrijeme. • npr. Prelazim cestu, hodam ravno. • promjenu glagola po osobama nazivamo sprezanje ili konjugacija. • glagoli biti i htjeti nazivaju se pomoćni glagoli jer pomoću njih tvorimo druge glagolske oblike.

  7. Perfekt • složeno glagolsko vrijeme kojim izričemo glagolsku radnju u prošlosti nazivamo prošlo vrijeme ili prefekt. • On je htio platiti. Živio je na kraju grada. • bio sam bili smo • bio si bili ste • bio je bili su

  8. Aorist • aorist je prošlo svršeno glagolsko vrijeme koje se tvore od svršenih glagola. • narisati jednina množina 1. narisah 1. narisasmo 2. narisa 2. narisaste 3. Narisa 3. narisaše

  9. Imperfekt • imperfekt je prošlo nesvršeno glagolsko vrijeme koje se tvori od nesvršenih glagola. zvati jednina množina 1. zvah 1. zvasmo 2. zvaše 2. zvaste 3. zvaše 3. zvahu

  10. Pluskvamperfekt • pluskvamperfekt je pretprošlo glagolsko vrijeme kojim se izriču radnje koje su se dogodile prije neke druge prošle radnje perfekt ili imperfekt biti sam bio /bijah glagolski pridjev radni gledao PLUSKVAMPERFEKT sam bio/bijah gledao

  11. Futur prvi • glagolsko vrijeme kojim izričemo radnje koje će se dogoditi u bilo kojem trenutku budućnosti nazivamo futur prvi. • Sutra ću plivati, a malo i ploviti brodom nenaglašeni prezent pomoćnog glagola htjeti infinitiv FUTUR PRVI

  12. Futur drugi • Glagolsko vrijeme kojim se izriču buduće radnje koje će se dogoditi PRIJE NEKE DRUGE BUDUĆE radnje nazivamo FUTUR DRUGI. • Bude li me onaj umišljeni medvjed zadirkivao. Svršeni prezent biti Futur drugi Glagolski pridjev radni

  13. Imperativ • Glagolske oblike kojima izričemo odnos govornika prema vršenju glagolske radnje nazivamo GLAGOLSKI NAČINI. • Glagolski način kojim izričemo zapovijed i molba nazivamo IMPERATIV. • 1. ------- 1. bojmo se • 2. boj se 2. bojte se • 3.neka se boji 3. neka se boje

  14. Kondicional • glagolski način kojim se izriče želja nazivamo KONDICIONAL. • Biste li mi, molim vas, dodali čašu? • točno: Ja bih rado došao. • netočno: Ja bi došao. KONDICIONAL

  15. Vrste predikata • predikat je temeljni dio rečenice i rečenična jezgra. • glagol je nositelj predikata i jezgra svake rečenice. • predikat izrečen glagolom u nekoj glagolskoj osobi nazivamo GLAGOLSKI PREDIKAT. Čistim sobu. • predikat izrečen POMOĆNIM GLAGOLOM BITI i IMENSKOM RIJEČJU nazivamo IMENSKI PREDIKAT. Marko je učenik. On je vrijedan. Olovka je moja. Vi ste drugi.

  16. Napravio: David Šimara, 6.b :D

More Related