Download
1 / 21
1.23k likes | 5.15k Views
GLAGOLI. definicija. glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje: kopam, leže, cvjetaju. mijenjaju se po licima/osobama u jednini i množini – konjugacija ili sprezanje jednina množina
E N D
definicija • glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojima izričemo radnju, stanje i zbivanje: kopam, leže, cvjetaju. • mijenjaju se po licima/osobama u jednini i množini – konjugacija ili sprezanje jednina množina • 1. JA hodam 1. MI hodamo 2. TI hodaš 2. VI hodate 3. ON hoda 3. ONI hodaju
infinitiv • Infinitiv je gl. oblik koji se tvori nastavcima –ti, –ći • Primjer : • 1. pisati, raditi, misliti, razumjeti, govoriti… • 2. moći, stići, reći, postići, izreći… • Infinitiv je polazni oblik za tvorbu drugih glagolskih vremena. • Primjer: • 1. moći, stići, misliti mogu, stignem, mislim sadašnjost • 2. napisati, složiti se napisala sam, složili su se prošlost • 3. reći, razumjeti reći će, razumjet će budućnost • Pazi na pisanje glagola u budućnosti! • Važno! INFINITIV NE IZRIČE GL. VRIJEME, LICE I BROJ ON JE SAMO DOPUNA DRUGOME GLAGOLU!!!!!
Glagoli po vidu • izriču radnju koja još nije završena – gl. nesvršenoga vida • izriču radnju koja još traje – gl. svršenoga vida • glagole po vidu dijelimo na: • 1. nesvršeni vid (razumijevati, učiti, pisati…) • 2. svršeni vid (razumjeti, naučiti, napisati…) • 3. dvovidni (telefonirati…) • Postoje i vidski parovi: • 1. baciti-bacati • 2. naučiti-učiti svršeni i nesvršeni vid istoga glagola • 3. napisati-pisati
Glagoli po prijelaznosti • mogu imati imensku riječ u akuzativu (bez prijedloga) - prijelazni • ne mogu imati imensku riječ u A (bez prijedloga) - neprijelazni • uza se imaju povratnu zamjenicu se - povratni • Primjer: • 1. vidjeti, čuti, slušati – Koga? Što? Klavir. prijelazan • 2. prilaziti, pričati – Koga? Što? …….. NE MOŽE! neprijelazan • 3. brinuo se, tukao se, igrao se – povratna zamjenica se povratan
Glagolski pridjevi • gl. pridjevi – pridjevi nastali od glagola : • gl. pridjevi • radni trpni • primjer: radile, vidjele, primjer: nađen, viđen, tražen, • vidio, čuo… Mi smo čuli. voljen… Auto je nađen. • subjekt vrši subjekt trpi radnju • radnju • Tvore se od osnove i nastavka! • radni: -o, -la, -lo, -li, -le, -la trpni: -n, -en, -jen, -t
Glagolske imenice • - imenice nastale od glagola • primjer: • 1. trčati - trčanje • 2. mahati - mahanje • 3. obnoviti - obnova • - nastavci su : -nje ili glagolski pridjev trpni + -je • glasovne promjene : jotacija, pr. n + j = nj ili t + j = ć ili k +j = č
Prezent • Jednostavno sadašnje glagolsko vrijeme. Izriče radnju u sadašnjosti! • Pomoćni glagoli : biti • Nesvršeni naglašeni : jesam, jesi, jest, jesmo, jeste, jesu • nenaglašeni : sam, si, je, smo, ste, su • Svršeni: budem, budeš, bude, budemo, budete, budu • Niječni: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu • htjeti • Nesvršeni naglašeni: hoću, hoćeš, hoće, hoćemo, hoćete, hoće • nenaglašeni: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će • niječni: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće • Tvori se od osnove i nastavka: -am, -em, -im, -jem hodam…spavam…radim…pijem
Perfekt • - složeno prošlo glagolsko vrijeme. Izriče radnju u prošlosti. • Tvori se od : prezenta pom. gl. biti i gl. pridj. radnog • sam učio • Primjer: pom. gl. biti i htjeti • 1. sam bio, si bio, je bio, smo bili, ste bili, su bili • 2. nisam bio, nisi bio, nije bio, nismo bili, niste bili, nisu bile • 3. sam htio, si htio, je htio, smo htjeli, ste htjeli, su htjeli • 4. nisam htio, nisi htio, nije htio, nismo htjeli, niste htjeli, • nisu htjeli • Pazi! htjeo = ne valja treba: htio bijo = ne valja treba bio • Upitne rečenice: Jesam li bio u školi?
Aorist • jednostavno prošlo svršeno glagolsko vrijeme • Pomoćni glagoli: biti i htjeti: • bih, bi, bi, bismo, biste, biše/bi • htjedoh, htjede, htjede, htjedosmo, htjedoste, htjedoše • Nastavci: -h, /-, /-, -smo, -ste, -še • -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše • Pazi! Aorist se može izreći samo svršenim vidom!!!! • primjer: naučiti • 1. naučih 1. naučismo • 2. nauči 2. naučiste • 3. nauči 3. naučiše
Imperfekt • Prošlo nesvršeno gl. vrijeme koje se tvori samo od NESVRŠENIH glagola. Izriče radnju koja je u prošlosti trajala ili se davno odigrala. • Pomoćni glagoli: biti i htjeti • a) bijah, bijaše, bijaše, bijasmo, bijaste, bijahu • b) htijah, htijaše, htijaše, htijasmo, htijaste, htijahu • nastavci: -ah, -jah, -ijah • -ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu • Pazi! Imperfekt se može izreći samo nesvršenim vidom!!!! • Primjer: • 1. pričah 1. pričasmo 2. pričaše 2. pričaste 3. pričaše 3. pričahu
Pluskvamperfekt • Pretprošlo složeno glagolsko vrijeme kojim se izriču radnje koje su se dogodile prije neke druge prošle radnje. • Tvori se od: perfekta ili imperfekta pom. gl. biti i gl. pridjeva radnog • Konjugacija glagola biti: • 1. bio sam bio 1. bili smo bili • 2. bio si bio 2. bili ste bili • 3. bio je bio 3. bili su bili • ili • 1. bijah bio 1. bijasmo bili • 2. bijaše bio 2. bijaste bili • 3. bijaše bio 3. bijahu bili • Pluskvamperfekt može se zamijeniti i perfektom ako je iz teksta jasno da jedna radnja prethodi drugoj • primjer: • Oni su se uplašili jer ih je jednom već bilanapala. • Oni su se uplašili jer ih je jednom već napala.
Futur prvi • Glagolsko vrijeme kojim izričemo radnje koje će se dogoditi u bilo kojemu trenutku u budućnosti nazivamo futur prvi. • Tvori se od: pomoćnog gl. htjeti i infinitiva glavnog glagola • Konjugacija pom. glagola: • 1. ću biti 1. ćemo biti • 2. ćeš biti 2. ćete biti • 3. će biti 3. će biti • Primjer. • ću raditi, ćeš raditi, će raditi, ćemo raditi, ćete raditi, će raditi • ili • radit ću, radit ćeš, radit će, radit ćemo, radit ćete, radit će • ću ići, ćeš ići, će ići, ćemo ići, ćete ići, će ići • ili • ići ću, ići ćeš, ići će, ići ćemo, ići ćete, ići ćete • Pazi na pisanje infinitiva sa nastavkom -ti ako je iza infinitiva onda se piše bez i, a ako je tu nastavak -ći onda se piše isto bez nekih promjena!!!!!
Futur drugi • Glagolsko vrijeme kojim se izriču buduće radnje koje će se dogoditi prije neke druge buduće radnje. • Tvori se od: svršeni prezent pom. gl. biti i gl. pridjeva radnog • Primjer konjugacije: • budem htio budemo htjeli • budeš htio budete htjeli • bude htio budu htjeli • Primjer: • budem plesala 1. budemo plesale • budeš plesala 2. budete plesale • bude plesala 3. budu plesale
Imperativ • Glagolske oblike kojima izričemo odnos govornika prema vršenju glagolske radnje nazivamo imperativ. • Imperativ je glagolski način kojim se izriče zapovijed i molba, a još ga i nazivamo zapovjedni način. • Očisti sobu! – zapovjedni način Molim te, očisti sobu! – molba • Imperativ se tvori dodavanjem nastavaka na glagolsku osnovu: • uliti • 1. -------------- 1. ulijmo • 2. ulij 2. ulijte • 3. neka ulije 3. neka uliju - čestica neka i 3. lice/osoba prezent • - glagoli kojima osnova završava na –j imaju nastavke /, -mo –te • - imperativ kojim izričemo prošlu radnju nazivamo pripovjedniimperativ • -svevremenost: Krsti vuka, a vuk u goru! • Takav se imperativ naziva svevremenski ili poslovični imperativ. • Glasovne promjene: • Sibilarizacija Jotacija • reći….recirek + i brisati…briši bris + ji
Kondicional • Glagolski način kojim se izriče želja. • Pronađite mi, molim vas olovku! Biste li mi, molim vas pronašli olovku? • imperativ kondicional • a) kondicional prvi izriče želju u sadašnjosti- tvori se od aorist pomgl. biti i gl. pridjeva radnog Kad bih bila astronautkinja lebdjela bih svemirom… b) kondicional drugi izriče želju u prošlosti- tvori se od kondicionala 1. gl. biti i gl. pridjeva radnog Da sam ja bila astronautkinja, bila bih lebdjela svemirom… Kondicional 1. glagola misliti Kondicional 2. 1. mislio bih 1. mislili bismo 1. bila bih mislila 1. bile bismo mislila 2. mislio bi 2. mislili biste 2. bila bi mislila 2. bile biste mislile 3. mislio bi 3. mislili bi 3. bila bi mislila 3. bile bi mislile Točno: Ja bih rado došla. Mi bismo došli k vama, a vi biste htjeli k nama. Netočno: Ja bi rado došla. Mi bi došli k vama, a vi bi htjeli k nama. Volio bih da sam leptir. Bih li volio da sam leptir? I mi bismo tad lepršali krilima. Bismo li i mi tad lepršali krilima? Kondicional prvi upitni oblik se tvori od aorista pom. gl. biti (dolazi ispred gl. Pridj. Radnog. Pri tome postaje naglašen, a iza njega dolazi upitna čestica li. Bih li bio dijelio sretna lica? Kondicional drugi upitni oblik tvori se od kondicionala 1. pom. gl. biti (dolazi ispred glpridj. radnog) Kondicionalom osim želje možemo izreći i mogućnost i pogodbu. I mi bismo tada pjevali u radosti i veselju- mogućnost Kad bih bio Sunce, dijelio bih sretna lica-pogodba Kondicionalom često izričemo pogodbu pa ga i nazivamo pogodbenim glagolskim načinom.
KRAJ! Megan-Maria Fabing, 6.a
