1 / 13

GLAGOLI

GLAGOLI. Što su glagoli?. Promjenjiva vrsta riječi kojom izričemo radnju, stanje i zbivanje. Promjena glagola po osobama/licima naziva se SPREZANJE ili KONJUGACIJA. Koja su gramatička obilježja glagola?. OSOBA/LICE ( 1. , 2. , 3. ) BROJ ( jednina i množina )

lorand
Download Presentation

GLAGOLI

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. GLAGOLI

  2. Što su glagoli? Promjenjiva vrsta riječi kojom izričemo radnju, stanje i zbivanje. Promjena glagola po osobama/licima naziva se SPREZANJE ili KONJUGACIJA.

  3. Koja su gramatička obilježja glagola? • OSOBA/LICE (1., 2., 3.) • BROJ (jednina i množina) • GLAGOLSKI VID (svršeni i nesvršeni) • GLAGOLSKA PRIJELAZNOST (prijelazni, neprijelazni i povratni) • GLAGOLSKI OBLIK

  4. GLAGOLI PO VIDU: Svojstvo glagola da iskazuju trajanje radnje nazivamo GLAGOLSKI VID. • NESVRŠENI GLAGOLI  izriču radnju koja nije izvršena, npr.primati, čitati, izvješćivati, dospijevati ... • SVRŠENI  izriču izvršenu radnju, npr.primiti, pročitati, izvijestiti, dospjeti ...

  5. GLAGOLI PO PRIJELAZNOSTI: • PRIJELAZNI  koji uza se mogu imati imensku riječ u akuzativu, npr. On traži ključ. • NEPRIJELAZNI  koji uza se ne mogu imati imensku riječ u akuzativu, npr.Stanuje na trećemu katu. • POVRATNI  koji uz sebe imaju povratnu zamjenicu se, npr.Počešljala se, obukla (se) i uputila (se) prema izlazu.

  6. GLAGOLSKI OBLICI: • INFINITIV • GLAGOLSKI PRIDJEVI • GLAGOLSKA VREMENA • GLAGOLSKI NAČINI NESPREZIVI SPREZIVI

  7. INFINITIV: • ne određuje glagolsko vrijeme, osobu/lice i broj, stoga ga nazivamo neodređenim glagolskim oblikom • tvori se dodavanjem nastavka -ti/-ći na infinitivnu osnovu, npr.dati, reći • polazni je oblik u tvorbi drugih glagolskih oblika, npr. reći  reknem, rekao sam, reći ću • u rečenici je dopuna glagolu u osobi/licu, npr.Volimspavati.

  8. GLAGOLSKI PRIDJEVI: • RADNI  izriče da subjekt vrši radnju, npr.Napisao je pismo. • TRPNI  izriče da subjekt trpi radnju, npr.Pismo je napisano. Od glagola tvorimo i imenice  GLAGOLSKE IMENICE. One imenuju radnju izrečenu glagolom, npr.pitati  pitanje.

  9. GLAGOLSKA VREMENA ZA IZRICANJE SADAŠNJOSTI: • PREZENT: npr.dolazim, gledam, vičem (vik + -jem), pečem (pek + -em)

  10. ZA IZRICANJE PROŠLOSTI: • PERFEKT: npr.sam došao/dolazio • AORIST: prošlo svršeno vrijeme, npr.ispekoh (3. o./l.: ispek + -e → ispeče), pogledah • IMPERFEKT: prošlo nesvršeno vrijeme, npr.gledah, dolažah (dolaz + -jah), pecijah (pek + -ijah) • PLUSKVAMPERFEKT: pretprošla radnja, npr.bio sam / bijah došao

  11. ZA IZRICANJE BUDUĆNOSTI: • FUTUR 1.: npr.doći ću, gledat ću • FUTUR 2.: radnja koja će se dogoditi istodobno ili prije neke druge buduće radnje, npr.Ako budete pitali, odgovorit će vam.

  12. Glagolske oblike kojima izričemo odnos govornika prema vršenju glagolske radnje nazivamo GLAGOLSKI NAČINI. GLAGOLSKI NAČINI: • IMPERATIV  izriče zapovijed, molbu ..., npr.Igraj. Molim te, ustani. • KONDICIONAL: • PRVI izriče želju u sadašnjosti, npr.Igrali bismo odbojku. • DRUGI  izriče želju u prošlosti, npr.Bili bismo igrali odbojku.

  13. VRSTE PREDIKATA: Glagol je u rečenici najčešće u službi predikata. • GLAGOLSKI  izrečen glagolom u osobi/licu i vremenu/načinu, npr.Ostaju nam uspomene. • IMENSKI  izrečen glagolom biti u osobi/licu i vremenu/načinu i imenskom riječju, npr.Uspomene su nezamjenjive.

More Related