eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/pendulum.htm

1. http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/pendulum.htm http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/springpendulum.htm http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/cpendula.htm http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/osccirc.htm http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/stlwaves.htm http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/classes/dopl.htm http://eskola.hfd.hr/inter_fizika/proba/phe/dopplereff.htm

2. Jednadžba transverzalnog vala na žici Neka je  linearna gustoća, F sila kojom je žica zategnuta. Ako žica ne titra, sile na suprotnim krajevima se poništavaju. Ako se kroz žicu širi transverzalni val postoji rezultantna sila.

3. Rezultantna sila u transverzalnom smjeru! Mali kutovi!!! Parcijalno deriviranje, jer je s(x,t)! m=V (3D), m=l (1D)

4. Destruktivna interferencija,    http://www.irb.hr/users/capan/FER/Fizika2/sin/home.html Konstruktivna interferencija,   0

5. Superpozicija valova Primjer: površinski valovi na vodi. Ustitramo li površinu vode pomoću vibratora na koji je spojen šiljak što dodiruje površinu vode, od izvora će se širiti kružni val. Ako imamo dva takva točkasta izvora jedan blizu drugoga, opazit ćemo da se površina vode djelomično giba, a djelomično miruje. Pretpostavimo da valovi koji dolaze iz ta dva bliska izvora imaju jednaku amplitudu i fazu. Dok dođu do krajnje točke P prevale različite putove, te se titranja koja proizvode u toj točki P razlikuju u fazi!

8. Promatrajmo ravni val koji na površini vode nailazi na pukotinu čija je širina manja od valne duljine. Iza pukotine ćemo opaziti kuglasti val, tj. pukotina će se ponašati kao izvor novog kuglastog vala. Svaka točka valne fronte izvor je novog kuglastog “elementarnog” vala!

9. Promatrajmo sada ravni val koji na površini vode nailazi na pukotinu čija je širina mnogo šira od valne duljine. U ovom slučaju iz dijela valne fronte koja dođe na pukotinu nastaje mnogo elementarnih valova čijom superpozicijom iza pukotine nastaju paralelne valne fronte – dobivamo geometrijsku sliku pukotine.

10. Valni paket, fazna i grupna brzina Sinusoidalni valovi , tzv. ravni valovi nisu lokalizirani u prostoru već se prostiru od - do + . Valni paket je valno gibanje lokalizirano u prostoru. Brzina v=/k (v=f) harmoničkog vala zove se fazna brzina, jer je to brzina kojom se faza vala (t-kx) širi prostorom. Međutim, ako je grupa valova nastala superpozicijom harmoničkih valova, takvo se valno gibanje širi grupnom brzinom vg, a pojedine njegove harmoničke komponente imaju faznu brzinu v.

12. Refleksija valova Promatramo širenje valova (1D) na zategnutom užetu. Ako je uže pričvršćeno na jednom kraju, poremećaj će se reflektirati. Pritom nastaje promjena faze za . Ako kraj debelog užeta spojimo s tankom uzicom, na spoju se reflektira s istom fazom. http://id.mind.net/~zona/mstm/physics/waves/waveReflection/WaveReflectionFixedEnd1/WaveReflectionFixedEnd1.html http://id.mind.net/~zona/mstm/physics/waves/waveReflection/WaveReflectionOpenEnd1/WaveReflectionOpenEnd1.html

13. Kada val upada na granicu ozmeđu dva sredstva (mijenja se gustoća, npr. Spoj dvaju užeta različite debljine), jedan dio energije val reflektira, a ostatak prelazi u sredstvo; od upadnog vala nastaje reflektirani i transmitirani val. Točka u kojoj se mijenja gustoća! x x=0 Za x=0 val se dijeli! Nagib jednak!!!

14. X=0