Download
1 / 79
830 likes | 1.12k Views
STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ. “GEOTERMALNO POLJE ZAGREB” LOKALITET BLATO. E.1. SVRHA PODUZIMANJA ILI GRAĐENJA ZAHVATA.
E N D
STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ “GEOTERMALNO POLJE ZAGREB”LOKALITET BLATO
E.1. SVRHA PODUZIMANJA ILI GRAĐENJA ZAHVATA Poglavarstvo Grada Zagreba prihvatilo je na prijedlog Gradskog ureda za gospodarstvo te idejno-programskog i urbanističkog rješenja izgradnju Športsko-rekreacijske zone, zapadno od nedovršene i Kliničke bolnice Novi Zagreb (KBNZ) na lokaciji Blato (Sl. gl. Grada Zagreba, 5/2003). Spomenuta zona sadržavala bi: • ljetno i zimsko kupalište, • objekte za šport i rekreaciju, • hotel s kongresnim centrom i parkom, • apartmansko naselje • uređene zelene površine.
E.1. SVRHA PODUZIMANJA ILI GRAĐENJA ZAHVATA Lokacija Blato nalazi se unutar granica eksploatacijskog geotermalnog polja Zagreb (GPZ) za koje INA d.d. ima odobrenje za eksploataciju izdano od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH. Geotermalno polje Zagreb sastoji se od tri lokaliteta koji su definirani u Glavnom rudarskom projektu i Elaboratu o rezervama.
E.1. SVRHA PODUZIMANJA ILI GRAĐENJA ZAHVATA Glavnim rudarskim projektom i Elaboratom o rezervama na GPZ predviđeno je crpljenje, iskorištavanje i utiskivanje geotermalne vode u zatvorenom cirkulacijskom sustavu. Spomenuta zona sadržavala bi: • ljetno i zimsko kupalište, • objekte za šport i rekreaciju, • hotel s kongresnim centrom i parkom, • apartmansko naselje • uređene zelene površine.
E.1. SVRHA PODUZIMANJA ILI GRAĐENJA ZAHVATA Lokalitet Blato sastoji se od ukupno 8 bušotina: -dvije proizvodne bušotine KBNZ-1A i KBNZ-1B -dvije utisne bušotine KBNZ-2A i KBNZ-3α -dvije mjerne bušotine KBNZ-2 i KBNZ-3B -jedne likvidirane bušotine KBNZ-3 -jedne bušotine za uzimanje uzoraka vode KBNZ-1
E.1. SVRHA PODUZIMANJA ILI GRAĐENJA ZAHVATA Četiri bušotine od kojih su dvije proizvodne a dvije utisne koristile bi se za grijanje pojedinih objekata u športsko-rekreacijskoj zoni, dok bi se preostale dvije koristile kao mjerne. Maksimalna teoretska mogućnost proizvodnje dviju proizvodnih bušotina iznosi 65 l/s odnosno oko 2 050 000 m3/god. Ova proizvodnja koristit će se tijekom zimskih mjeseci dok će u preostalim mjesecima proizvodnja biti znatno manja i iznosit će 32 l/s odnosno oko 1 009 000 m3/god.
E.1. SVRHA PODUZIMANJA ILI GRAĐENJA ZAHVATA U elaboratu “Poslovni plan za geotermalno polje Zagreb” (Rujan 2006.) predloženo je i tehničko-tehnološko rješenje korištenja geotermalne vode za potrebe grijanja objekata koji se planiraju izgraditi na spomenutoj lokaciji. Prema tome rješenju zahvat odnosno tehnički sustav na lokalitetu Blato sastoji se od slijedećih osnovnih objekata: • proizvodnih i utisnih bušotina; • transportnih cjevovoda ukopanih u zemlju; • izmjenjivača topline; • utisnih pumpi.
E.1. SVRHA PODUZIMANJA ILI GRAĐENJA ZAHVATA Sustav namijenjen grijanju zatvoren je, što znači da geotermalna voda ni u jednom trenutku nije u direktnom kontaktu s okolišem lokacije.
E.2. PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA Za područje zahvata mjerodavani dokumenti prostornog uređenja su: • Prostorni plan Grada Zagreba i • Generalni urbanistički plan Grada Zagreba.
E.2.1. PROSTORNI PLAN GRADA ZAGREBA U tekstualnom dijelu PPGZ-a u poglavlju 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke navodi se: • Suvremeni pristup mineralnim sirovinama prvenstveno je uvjetovan ciljevima održivog razvoja. • Mineralne sirovine dio su okoliša poput ostalih prirodnih vrijednosti i treba ih koristiti i štititi pod istim uvjetima kao i druge resurse. • Njihovo neprimjereno korištenje može uzrokovati narušavanje okoliša i gospodarske štete.
E.2.1. PROSTORNI PLAN GRADA ZAGREBA • Geotermalna voda je ekološki izuzetno pogodan energent, međutim na području Grada Zagreba utvrđena su samo srednjetemperaturna ležišta ograničenog kapaciteta. • Ova voda pogodna je za zagrijavanje objekata ali osim toga zbog svog kemijskog sastava i fizičkih značajki može se koristiti i u balneologiji (termalno kupalište).
E.2.1. PROSTORNI PLAN GRADA ZAGREBA U čl. 8, točka 3.4. Eksploatacija mineralnih sirovina navodi se: • Na području Grada utvrđena su srednjetemperaturna ležišta vode ograničenog kapaciteta, koja se može koristiti za zagrijavanje građevina, te će se nastaviti istraživati i koristiti geotermalne resurse na području Grada Zagreba (što može pridonijeti boljoj opskrbljenosti Grada energijom).
E.2.1. PROSTORNI PLAN GRADA ZAGREBA U čl. 10, točka 5.3. Energetski sustavi predviđa se korištenje toplinske energije iz obnovljivih izvora gdje se pored sunca, vjetra i bioplina navodi i geotermalna voda. U čl. 14, točka 10 Unaprijeđenje energetske učinkovitosti kao mjera spriječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš navodi se i veće korištenje obnovljivih izvora energije a time i geotermalnih voda.
E.2.1. PROSTORNI PLAN GRADA ZAGREBA Kartografski prikaz 1., Korištenje i namjena prostora - površine za razvoj i uređenje (mjerilo 1:25.000), nosi dvije planske oznake relevantne za lokaciju zahvata, i to: oznaku E1 – površine za istraživanje geotermalnih voda i oznaku R12 – terme. Iz navedenog proizlazi da je prostor na lokaciji zahvata namijenjen istraživanju i korištenju geotermalnih voda, pa se realizacijom zahvata neće promijeniti namjena i korištenje prostora.
E.2.1. PROSTORNI PLAN GRADA ZAGREBA Kartografski prikaz 3., Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (mjerilo 1:25.000), od planskih oznaka relevantnih za vrednovanje lokacije sadrži oznaku seizmotektonske aktivnosti područja. Sama lokacija, kao i širi prostor Zagreba nalazi se u seizmotektonski aktivnom području, pa ovu činjenicu treba uzeti u obzir pri projektiranju i izvođenju zahvata.
E.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA Kartografski prikaz 1, Korištenje i namjena prostora (mjerilo 1:5.000). Prostor lokacije zahvata nosi plansku oznaku R1 – športsko-rekreacijska namjena – šport s gradnjom. Sama lokacija omeđena je prometnim koridorima javno prometnih površina.
E.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA Izvan prostora lokacije na sjeveru, planska je oznaka V2 – vode i vodna dobra – površine povremeno pod vodom i Z – zaštitne zelene površine, na zapadu lokacije. Zahvat na ovoj lokaciji u skladu je s planiranom namjenom prostora (osiguranje energije za grijanje športskih objekata i korištenja vode u balneološke svrhe – terme).
E.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA Kartografski prikaz 4a, Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – urbana pravila (mjerilo 1:5.000), na prostoru lokacije zahvata nosi plansku oznaku 2.10. – uređenje, zaštita i urbana obnova kompleksa jedne namjene. Prema tome prostor lokacije nalazi se u konsolidiranom gradskom području i unutar granice zona urbanih pravila.
E.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA Izvan prostora lokacije na sjeveru nalazi se planska oznaka 2.14. – uređenje rijeke Save, a na zapadu oznaka 2.12. uređenje zaštitnih zelenih površina. Uvjeti koji se odnose na prostor izvan lokacije zahvata ne ograničavaju njegovu realizaciju.
E.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA Kartografski prikaz 4b, Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – procedure urbano-prostornog uređenja (mjerilo 1:5.000): sadrži planske oznake prema kojima se utvrđuju dodatni uvjeti korištenja prostora. Prema tim uvjetima na tom području obvezatno je donošenje detaljnog prostornog plana (UPU termalno kupalište Blato), izrada Studije utjecaja na okoliš i provedba Urbanističko-arhitektonskog natječaja.
E.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA Kartografski prikaz 3a, Prometna i komunalna infrastrukturna mreža 3a – Promet (mjerilo 1:5.000). Lokacijom sa istočne i sjeverne strane prolaze glavne gradske ulice, dok sa južne i zapadne prolaze gradske avenije.
E.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA Na zapadnoj strani prometni koridor sadrži i biciklističku stazu. Zahvat ni na koji način neće utjecati na funkcionalnost prometne infrastrukture.
E.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA Kartografski prikaz 4c, Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora 4c – Zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode (mjerilo 1:5.000). Prostor nosi plansku oznaku K – krajolik. Krajolik lokacije dio je šireg krajolika priobalnog područja rijeke Save.
E.2.2. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN GRADA ZAGREBA Na samoj lokaciji nema, zaštićenih dijelova prirode, spomenika prirode ili drugih djelova prirode koji bi ograničavali realizaciju zahvata. Zahvat pripada kategoriji "niskih građevina", a dijelovi zahvata koji bi eventualno mogli narušiti izgled krajolika, nalazit će se ispod površine zemlje (cjevovodi). Iz navedene analize Prostornog plana Grada Zagreba i Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba proizlazi opravdanost i utemeljenost realizacije zahvata na navedenoj lokaciji.
E.2.3. TEHNIČKO-TEHNOLOŠKO RJEŠENJE "GEOTERMALNO POLJE ZAGREB" LOKALITET ŠRC BLATO
E.2.3.1.LOKALITET BLATO (KLINIČKA BOLNICA NOVI ZAGREB /KBNZ/) • Geotermalno polje Zagreb sastoji se od tri korisnička lokaliteta koji su definirani u Glavnom rudarskom projektu i Elaboratu o rezervama. • Glavnim rudarskim projektom i Elaboratom o rezervama na GPZ predviđeno je crpljenje, iskorištavanje i utiskivanje geotermalne vode u zatvorenom cirkulacijskom sustavu kod kojega nema štetnih utjecaja na okoliš. To potvrđuje i višegodišnja proizvodnja za potrebe ŠRC Mladost čije bušotine su namjenski izrađene za potrebe Univerzijade 1987. godine. • Lokalitet Blato (Klinička bolnica Novi Zagreb /KBNZ/) sastoji se od ukupno 7 bušotina i to: - dvije proizvodne bušotine KBNZ-1A i KBNZ-1B - dvije utisne bušotine KBNZ-2A i KBNZ-3α - dvije mjerne bušotine KBNZ-2 i KBNZ-3B - jedne likvidirane bušotine KBNZ-3
E.2.3.2.MOGUĆA PROIZVODNJA GEOTERMALNE VODE • Lokalitet ŠRC Mladost i ŠRC Blato (KBNZ) su jedna hidrodinamička cjelina s mogućnošću maksimalne proizvodnje od 77 l/s. • Pri realizaciji tehničko-tehnološkog rješenja treba uzeti u obzir potrebe Rekreacijskoga centra Blato (65 l/s) i buduće tehnološke mogućnosti ŠRC Mladost (maksimalni protok od 12 l/s, a trenutni 9,0 l/s)) • Tehnološki sustav ŠRC Blato (2 proizvodne i 2 utisne bušotine) razrađen je primjenom godišnjeg stupnja iskorištenja kapaciteta od 50% s proizvodnjom geotermalne vode od 1 009 000 m3/god (32 l/s)-VARIJANTA (I) • Maksimalna teoretska mogućnost proizvodnje (VARIJANTA (II)) uz godišnji stupanj od 100% iznosi 2 050 000 m3/god (65 l/s). Ova varijanta predstavlja graničnu vrijednost proizvodnje ŠRC Blato koja bi se mogla iskoristiti za potrebe sustava.
E.2.3.3. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ GP ZAGREB • Geotermalno polje Zagreb nalazi se u području razmjerno najveće istraženosti vodonosnika, tj. Na području s najvećim brojem bušotina. • Topografija je ravničarska, nadmorska visina od oko 115 m, kojom dominira rijeka Sava. Zemljište je urbanizirano i manjim dijelom obradivo. Napravljeni su značajni građevinski zahvati na nasipu rijeke i jezeru Jarun. • Klima je kontinentalna sa srednjom temperaturom u siječnju od 0,6 °C i srednjom u srpnju od 22,2 °C, odnosno prosječnom godišnjom 11,8 C.
E.2.3.5. GEOLOŠKA GRAĐA • Za definiranje geotermalnoga vodonosnika na GP Zagreb izvršena je interpretacija geoloških, geofizičkih i hidrogeoloških podataka. Najznačajniji vodonosnik je kompleks sedimentnih stijena pretežito karbonatnoga sastava uz neposrednu podlogu tercijara s pretežito litotamnijskim vapnencima tercijara u ispitanim bušotinama Mla-1, Mla-2, Mla-3, KBNZ-1A, KBNZ-1B, KBNZ-3α, Sava-1, Stu-1 i Luč-1. • Na promatranom području GPZ stratigrafska pripadnost pojedinih naslaga bazirana je na određivanju kronostratigrafskih jedinica koreliranih u izrađenim bušotinama, a prema njihovim litološkim karakteristikama i superpoziciji. Ovaj postupak je nužan obzirom na nedovoljan broj paleontoloških podataka, a što se vidi iz samih stratigrafskih izvještaja. Kod interpretacije geološke građe ležišta u litotamnijskom facijesu primjenjen je regresivni model indiciran bušenjem i seizmičkim mjerenjima.
E.2.3.6. GEOTERMALNA OBILJEŽJA LEŽIŠTA I ŠIREG ISTRAŽNOG PODRUČJA • Zagrebačko geotermijsko ležište nalazi se u širem istražnom prostoru Savske potoline. Panonski bazen ima povoljne geotermijske gradijente, što je posljedica povišenoga zemljinog toplinskog toka unutrašnjosti glede različitih fizikalnih procesa. • Prosječna vrijednost geotermijskog gradijenta za Savsku potolinu je 0,048 °C/m. Dio zagrebačkog vodonosnika ima znatno viši geotermijski gradijent od prosječnoga geotermijskog gradijenta Savske potoline. Na rubnim bušotinama iznosi 0,050 - 0,0535 °C/m, dok je u središnjem dijelu 0,0575 do 0,0781 °C/m. Unutar sedimentacijskog kompleksa postoji nekoliko pozitivnih anomalija izmjerenih bušenjem. Ove anomalije javljaju se uslijed spontane konvekcije u ležištima koja se očituju svojom debljinom i kod kojih je ustanovljena visoka vertikalna propusnost. • Na temelju izmjerenih podataka i omjera statičke temperature u bušotinama s promjenom dubine, bilo je moguće odrediti izotermni profil u odnosu na prognoznu dubinu podine za bušotine najveće proizvodnosti
E.2.3.7. MAKSIMALNE KOLIČINE PROIZVODNJE I UTISKIVANJA Sustav na ŠRC Blato ima četiri aktivne bušotine od kojih su: -proizvodna KBNZ-1A s količinom od qwmax = 5,0 l/s (400 m3/dan) -proizvodna KBNZ-1B s qwmax = 50,0-65,0 l/s (5200 m3/dan) -utisna KBNZ-3α za koju se procjenjuje da može primiti qwmax = 50 l/s -utisna KBNZ-2A za koju se procjenjuje da može primiti qwmax = 35 l/s Međutim radi što ravnomjernijega kretanja fronta utiskivane vode predviđeno je da zbroj proizvodnje na oba lokaliteta ne prelazi 77 l/s.
E.2.3.10. KOLIČINE GEOTERMALNE VODE KOJE SE MOGU PROIZVESTI UZ KONST. TEMPERATURU Ulazni parametri: A -protočna površina ležišta, m2 hp -protočna debljina (srednja vrijednost za sve zone), m (cρ)W -obujamska specifična toplina vode, J/m3 °C (c·ρ)L -obujamska specifična toplina ležišta, J/m3 °C ΔWp -godišnja količina proizvedene geotermalne vode, m3/god Proračunata vrijednost za lokalitet Blato (2 proizvodne i 2 utisne bušotine: WpcT = 34 077 672 m3
E.2.3.11. DINAMIKA PROMJENE TEMPERATURE U PROIZVODNIM BUŠOTINAMA • Za potrebe ŠRC Blato, prema projektnom zadatku, razmotrilo se dvije varijante iskorištavanja primarnih rezervi (optimalna i maksimalna) iz čega proizlazi promjena temperature obzirom na količine proizvedene kapljevine (WpcT) i temperaturni pad sa 80°C na 30°C. • Varijanta I (optimalna): • Godišnja proizvodnja od 1 009 000 m3/g (prosječno 32 l/s) s obzirom na mogućnosti davanja i ugrađenoj proizvodnoj opremi, vrijeme konstantne temperature postiže se tijekom 37 godina proizvodnje. • Varijanta II (maksimalna): • Godišnja proizvodnja od 2 050 000 m3/g (prosječno 65 l/s) obzirom na mogućnosti davanja i ugrađenoj proizvodnoj opremi, vrijeme konstantne temperature postiže se tijekom 18 godina proizvodnje.
E.2.3.12. TOPLINSKA SNAGA I DINAMIKA PROIZVODNJE • Proizvodna bušotina KBNZ-1B ima dnevnu proizvodnju od 5200 m3/d temperature 82 °C dok KBNZ-1A uz protok od 400 m3/d daje temperaturu od 70 °C. Primjenom diferencijalnog miješanja, pri izobarnoj promjeni stanja na ušću proizvodnih bušotina, dobiva se srednja temperatura protoka od približno 80 °C sukladno masenim udjelima proizvodnje. • Pri proračunu snage korištena je statička temperatura ležišta, jer su mjerenja pokazala zanemarivo mali pad temperature kroz kanal bušotine tijekom velikih obroka crpljenja. • Bilančna toplinska snaga sustava za dvije varijante proizvodnje s temperaturnim padom od 80 °C do 30 °C: LOKACIJA VARIJANTA SNAGA ŠRC Blato I 1 009 000 m3/g (32 l/s) 6,70 MWt II 2 050 000 m3/g (65 l/s) 13,61 MWt
E.2.3.14. REKAPITULACIJA PARAMETARA TEHNIČKOG SUSTAVA ŠRC BLATO • Planirane količine toplinske energije vrednovane su prema cjeniku poduzeća ''Toplinske mreže'' Zagreb - 197,41 kn/MWht , srpanj 2006. (Strategija energetskog razvitka RH, tablica 2.9.6. – Cijena ogrjevne topline u Zagrebu od 04.09.2001. –Službeni glasnik grada Zagreba) • Prodajna cijena 1 m3 geotermalne vode = ukupno distribuirana toplinska energija × jedinična cijena/MWht = 28 803 × 197,41/1,009×106 = 5,63 kn/m3 • Ovo je cijena za uvjete na ŠRC Blato to jest za Δt = 50°C i varijante proizvodnje I i II
E.2.3.15. REKAPITULACIJA PARAMETARA TEHNIČKOG SUSTAVA ŠRC BLATO Osnovni dijelovi sustava za proizvodnju geotermalne vode, u svom primarnom cirkulacijskom krugu sastoji se od: -proizvodnih bušotina s pripadajućom infrastrukturom, -priključnih cjevovoda od proizvodnih bušotina do toplinske stanice -postrojenja za otplinjavanje s bakljom za spaljivanje plina (separator za kapljevinu, separator plina, regulacijski i sigurnosni ventili) -cjevodovoda s geotermalnom vodom za balneologiju (otvoreni sustav) -sustav za pročišćavanje balneološke vode -cjevovoda od postrojenja za pročišćavanje do postrojenja za utiskivanje -utisne bušotine za reinjektiranje iskorištene geotermalne vode. Cjelokupno postrojenje, u primarnom cirkulacijskom krugu, je potpuno zatvoreno (nepropusno) pa nema štetnoga djelovanja na okoliš, osim dijela postrojenja za balneoterapiju (oko 10% od maksimalne proizvodnje)
E.3. OBRAZLOŽENJE NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE ZAHVATA Tehnološki sustav razrađen je u dvije varijante: • Varijanta (I) polovično iskorištenje rezervi, tj. 1 009 000 m3/god ili prosječno 32 l/s što predstavlja optimalno iskorištenje; • Varijanta (II) potpuno iskorištenje rezervi, tj. 2 050 000 m3/god ili prosječno 65 l/s (maksimalna proizvodnja odnosno 100 %).
E.3. OBRAZLOŽENJE NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE ZAHVATA Nakon analize svih relevantnih čimbenika (lokacija zahvata, značajke okoliša, značajke ležišta, tehnološki proces, mogući utjecaji na okoliš, mjere zaštite okoliša i dr.) prva varijanta predstavlja optimalno iskorištavanje ležišta geotermalne vode.
E.3. OBRAZLOŽENJE NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE ZAHVATA To znači da je projekt eksploatacije i poslovanje geotermalnog ležišta na lokaciji Blato izuzetno prihvatljiv jer se očekuju značajne financijske koristi za društvo iskazane kroz prihode od PDV-a, naknade za eksploataciju mineralnih sirovina, poreza na dobitak i na plaće. Prosječni godišnji diskontirani iznos koristi u varijanti I iznosi oko milijun kuna i dva i pol milijuna u varijanti II.
E.3. OBRAZLOŽENJE NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE ZAHVATA Treba naglasiti da se ovaj rezultat odnosi samo na eksploataciju geotermalnog ležišta i isporuku tople vode potencijalnim potrošačima (koncesionarima). Daljnjim korištenjem geotermalne vode za grijanje, baneologiju ili slično ove koristi mogu biti višestruko veće. Istodobno, utjecaj na okoliš biti će neznatan, zbog poduzetih mjera sigurnosti koje će poduzeti investitor, a koje su navedene u ovoj studiji.
E.3. OBRAZLOŽENJE NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE ZAHVATA Stoga izrađivač studije procjenjuje da će ovaj zahvat u radu izazvati minimalan ili gotovo nikakav direktan utjecaj na zdravlje ljudi ili druge gospodarske aktivnosti. Iz tog razloga nije potrebno procjenjivati nemjerljive koristi i štete na okoliš koje u stvari predstavljaju subjektivnu percepciju ljudi. Istodobno mjerljive koristi i troškovi iskazuju se u znatno većoj mjeri od onih koje se ne mogu novčano izmjeriti, a uključuju sve relevantne utjecaje eksploatacije geotermalnog ležišta, učinak na gospodarstvo, lokalnu zajednicu i sl.
E.3. OBRAZLOŽENJE NAJPRIKLADNIJE VARIJANTE ZAHVATA Konačno, izbor najprikladnije varijante, ako dođe do realizacije zahvata, ovisit će o kapacitetima objekata koji se namjeravaju graditi na lokaciji.
E.4. PRIKAZ UTJECAJA ODABRANE VARIJANTE NA OKOLIŠ E.4.1. Utjecaj na okoliš tijekom pripreme i građenja zahvata U fazi pripreme lokacije i građenja objekata neminovno je prisustvo građevinske mehanizacije i kamiona (bageri za iskop temelja, odvoz iskopa, doprema betona i konstrukciskih elemenata energetskog postrojenja). Lokacija zahvata udaljena je od najbližeg naselja (Blato) nekoliko stotina metara tako da stanovnici naselja prilikom građenja neće biti izloženi uobičajenim emisijama do kojih dolazi pri izvođenju građevinskih radova (buka, prašina, promet). Za potrebe građenja morat će se ukloniti dio raslinja, a doprema i montaža tehnološke opreme neće imati utjecaja na okoliš.
E.4. PRIKAZ UTJECAJA ODABRANE VARIJANTE NA OKOLIŠ E.4.2. Utjecaj prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvata Dođe li do prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvata nema opasnosti od štetnih utjecaja na okoliš. Bušotine su i sada zatvorene, opremljene nadzemnom bušotinskom opremom koja onemogućuje emisiju geotermalne vode i plinova. U slučaju uklanjanja zahvata uklonili bi se nadzemni objekti a to znači zgrada i oprema u njoj, te transportni cjevovodi ukopani u zemlju. Naravno, pri izvođenju ovih radova može doći do povećanja razine buke, stvaranja prašine ili izljevanja vode zaostale u cijevima, ali bez trajnih posljedica po okoliš.
E.4. PRIKAZ UTJECAJA ODABRANE VARIJANTE NA OKOLIŠ E.4.3. Utjecaj na okoliš tijekom korištenja zahvata Sustav za proizvodnju geotermalne vode zatvoren je (nepropusan) tako da ne emitira onečišćenja koja bi mogla nepovoljno utjecati na okoliš.
E.4.3.1. Utjecaj na kakvoću zraka Kako je već rečeno, sustav je zatvoren, tako da tijekom korištenja zahvata neće dolaziti do emisija koje bi mogle utjecati na kakvoću zraka.
