Stavovi prema rodnim ulogama i politikama rodne ravnopravnosti u Republici Srpskoj

1. Stavovi prema rodnim ulogama i politikama rodne ravnopravnosti u Republici Srpskoj

2. Sadržaj prezentacije • Kako je nastala studija

3. o studiji i istraživanju

4. O studiji • Osnova za aktivnosti Gender centra – Centra za jednakost i ravnopravnost polova RS u okviru FIGAP • Studiju izradio Centar za društvena istraživanja na osnovu anketnog istraživanja sprovedenog u proleće 2012. godine u RS

5. CEDAW utemeljenje • Zaključci CEDAW komiteta iz 2006: „Komitet izražava zabrinutost zbog učestalosti duboko ukorijenjenih, tradicionalnih, patrijarhalnih stereotipa u vezi sa ulogom i odgovornostima žena i muškaraca u porodici i društvu uopšte, što se kod žena odražava u izboru obrazovanja, kao i na njihov položaj na tržištu rada i na njihov nizak nivo učešća u političkom javnom životu.“ • Komitet preporučuje da se pokrenu kampanje podizanja svijesti i za žene i za muškarce i da se podstiču mediji na predstavljanje pozitivnih primjera žena u smislu njihovog ravnopravnog položaja i odgovornosti i žena i muškaraca u privatnoj i javnoj sferi“ (CEDAW, Zaključni komentari Komiteta za eliminaciju diskriminacije žena: Bosna i Hercegovina, tačke 23 i 24, 2006)

6. Osnovni Cilj istraživanja Da se ispitaju stavovi građana i građanki Republike Srpske o rodnoj ravnopravnosti i politikama za unapređenje rodne ravnopravnosti, preko stavova možemo da rekonstruišemo kakve su vrijednosti koje upravljaju ponašanjem i odnosima pojedinaca i grupa, kakva se vjerovanja kriju u njihovoj osnovi, koje su norme ljudi usvojili i kako ih percipiraju.

7. Specifični ciljevi istraživanja • Da se identifikuju ključne vrijednosne orijentacije građana i građanki Republike Srpske; • Da se identifikuje povezanost vrijednosnih orijentacija sa različitim aspektima rodnih odnosa, uključujući obrasce zaposlenosti žena i muškaraca, njihove odnose unutar domaćinstva i porodice; • Da se identifikuju važne determinante, koje utiču na oblikovanje vrijednosnih obrazaca; • Da se ispitaju iskustva rodno zasnovane diskriminacije; • Da se ispita informisanost građana i građanki Republike Srpske o aktuelnim politikama rodne ravnopravnosti.

8. Metodologija istraživanja • Anketiranje strukturiranim upitnikom • 949 ispitanika/ca, od čega 900 punoljetnih i 49 maloljetnih • Višeetapni stratifikovani slučajni uzorak stanovništva RS. • Veličina i karakteristike uzorka omogućavaju pouzdane procjene stavova o rodnoj ravnopravnosti za Republiku Srpsku

9. Karakteristike uzorka

10. Domaćinstva iz uzorka prema srodničkom sastavu

11. Domaćinstva iz uzorka prema subjektivnoj percepciji materijalnog položaja

12. Ispitanici/e prema aktivnosti

13. Iskustva diskriminacije

14. Iskustva diskriminacije u porodici i na radnom mjestu U EU 2010. godine 5% ispitanih navelo iskustvo diskriminacije na radnom mestu.

15. Kome se osobe sa iskustvima diskriminacije obraćaju za pomoć

16. Zaposlenost i odnosi u porodici

17. Djeca potiskuju muškarce prema tržištu rada a žene prema porodici

18. Ko najčešće obavlja poslove/brine o porodici

19. Odnosi su obeleženi nejednakostima... ...Ove nejednakosti slijede patrijarhalne obrasce: • Muškarci imaju dominantnu moć u upravljanju novcem u domaćinstvu; • Većina obaveza vezanih za održavanje domaćinstva i brigu o članovima porodice predstavlja gotovo u potpunosti odgovornost žena; • Većina žena ne smatra da nosi nepravično veliki teret, niti većina muškaraca percipira da nije dovoljno uključena u porodične obaveze.

20. Vrednosne orijentacije

21. Patrijarhalizam vs. liberalizam Patrijarhalizam predstavlja takvu vrijednosnu orijentaciju koja iskazuje saglasnost sa stavovima o razlikama u ulogama koje obavljaju žene i muškarci, a koja sadrže uvjerenje da su muškarcima primjerenije uloge u sferi javnog života, dok su ženama primjerenije uloge u sferi privatnog života. Nasuprot patrijarhalnoj, nalazi se liberalna vrijednosna orijentacija, koja vrednuje pozitivno jednake šanse za pristup javnim funkcijama i položajima za žene i muškarce, kao i ravnomjernu podjelu rada i odgovornosti u sferi privatnog života i intimnih odnosa.

22. Stavovi prema rodnim ulogama

23. Patrijarhalna orijentacija preovladava

24. Vrednosne orijentacije u uporednom okviru

25. Ko je skloniji patrijarhalnoj orijentaciji? Podaci pokazuju da je patrijarhalna orijentacija znatno više rasprostranjena... ... među muškarcima nego među ženama (75,4% vs. 51,3%); ... među starijima nego među mladima (stariji od 65 godina = 79,3%, vs. mladi 15-30 godina = 53,2%); ... među nisko obrazovanima nego među visoko obrazovanima (78,4% vs. 43,8%); ... među religioznima nego među onima koji nisu religiozni (63,8% vs. 48,8%); ... među siromašnima nego među dobro stojećima (74,4% vs. 60,0);

26. Stavovi prema zaposlenosti žena

27. Stav prema zaposlenosti žena

28. „Dijete predškolskog uzrasta pati ukoliko njegova ili njena majka radi“, 2007.

29. „U redu je da žena bude zaposlena, ali ono što zapravo većina žena želi su dom i porodica“, 2007.

30. Informisanost o politikama rodne ravnopravnosti

31. Šta je rodna ravnopravnost?

32. Shvatanje RR osoba različite vrednosne orijentacije Razlike u poimanju rodne ravnopravnosti uočavaju se i između ispitanika/ca različitih vrijednosnih orijentacija. Oni kod kojih je zabilježena liberalna orijentacija skloniji su da shvataju rodnu ravnopravnost kroz iskorjenjivanje nasilja, predrasuda prema ženama, ali i kroz ravnomjerniju raspodjelu rada u domaćinstvu nego ispitanici kolebljive i patrijarhalne orijentacije. Sa druge strane, oni nešto rjeđe shvataju rodnu ravnopravnost kao ravnomjernu zastupljenost oba pola na rukovodećim pozicijama u politici i ekonomiji.

33. Upoznatost sa zakonskom regulativom

34. Najvažniji izvor informisanja o pitanjima rodne ravnopravnosti • Preko medija – 28,5% • U porodici – 22,1% • U školi – 12,1% • Preko interneta – 12,0%

35. Šta su prioriteti i ko treba da bude odgovoran? • Iskorjenjivanje nasilja nad ženama se vidi kao prvi prioritet na koji treba usmjeriti snage u sprovođenju politika rodne ravnorpavnosti, iza koga slijede razlike u prihodima, medijska prezentacija i iskorjenjivanje predrasuda. • Većina smatra da treba kažnjavati firme u slučaju nejednakih zarada žena i muškaraca, kao i medije za uvredljivo predstavljanje žena, dok su u oblasti obrazovanja skloniji mjerama podizanja svesti i edukacije. • Za većinu, država predstavlja glavnog aktera koji treba da doprinese unapređenju rodne ravnopravnosti.

36. Preporuke

37. Rodna ravnopravnost u javnom životu i borba protiv rodno zasnovane diskriminacije • Osnaživati rad institucija koje imaju obavezu i nadležnost da prate, rješavaju i sankcionišu različite oblike rodno zasnovane diskriminacije kroz opšte i specifične obuke osoblja datih institucija, unapređenje resursa tih institucija i povećanje transparentnosti njihovog rada. • Raditi na boljoj informisanosti građana i građanki o različitim formama rodne diskriminacije, kako bi stekli bolje sposobnosti prepoznavanja tih formi u svakodnevnom životu. • Angažovati više nevladin sektor koji bi kroz kreativne kampanje uticao na povećanje svijesti o rodnim oblicima diskriminacije u kontekstu lokalnih zajednica i njihovih specifičnosti.  

38. Rodna ravnopravnost u domaćinstvu i porodici • Potrebno je povećati angažovanje muškaraca u brizi o domaćinstvu i porodici. • Potrebno je povećati svijest žena o tome šta je ravnopravna podjela kućnih obaveza, jednakost u odlučivanju u porodici, jer upravo one često reprodukuju patrijarhalne obrasce na osnovu internalizovanih normi, po kojima ove obaveze osjećaju kao primarno sopstvenu odgovornost • Potrebno je razvijati svijest novih generacija o značaju ravnopravnih rodnih odnosa za kvalitetan partnerski i porodični život.

39. Vrijednosne orijentacije i stavovi prema rodnim ulogama • Povećati aktivnu saradnju sa medijima i istovremeno senzibilisati medije za izvještavanje o rodnoj ravnopravnosti. • Obilježavati manifestacijama bitne međunarodne datume vezane za prava žena, kao prilike za promociju i podizanje svijesti. • Distribuisati brošure i drugi promo materijal kao što su majice, kape, itd, koristeći različite komunikacijske prilike, kao što su događaji, manifestacije, radionice, kampanja. • Pozivati organizacije civilnog društva za inovativne kampanje o rodnoj ravnopravnosti.

40. Informisanost o politikama rodne ravnopravnosti • Potrebno je proširiti i produbiti razumijevanje rodne ravnopravnosti kod građana i građanki kroz edukativne medijske priloge, uključivanjem informacija u obrazovne programe u osnovnim i srednjim školama, kroz akcije usmjerene na mladu populaciju. • Potrebno je neprestano informisati građane i građanke o aktualnim politikama rodne ravnopravnosti i posebnim mjerama koje se u okviru nje sprovode u Republici Srpskoj – kroz kvalitetno izvještavanje medija o različitim temama rodne ravnopravnosti, bez senzacionalizma, predrasuda i stereotipa o rodnim ulogama; kada postoji konkretan rezultat o kome treba izvijestiti javnost; kroz organizovanje javnih debata o prioritetima, ciljevima i sredstvima prilikom definisanja planova i formulisanja politika.

41. Hvala na pažnji!