PRIMJERENA OTPREMNINA I PRIMJERENA NAKNADA

1. PRIMJERENA OTPREMNINA I PRIMJERENA NAKNADA

2. OTPREMNINA I PRIMJERENA NAKNADA 1. RAZLIKA IZMEĐU OTPREMNINE I PRIMJERENE NAKNADE • ZTD ne sadrži definiciju pojmova otpremnine i naknade • otpremnina je iznos koji članovi društva dobivaju u novcu odnosno dionicama/udjelima za istupanje iz društva u zamjenu za njihove preuzete dionice/udjele • naknadu u pravilu dobivaju osobe koje ostaju članovi društva te bi primjerenu naknadu mogli definirati kao novčani iznos kojim se članu društva nadoknađuju gubitci koje isti trpi unatoč tome što je i nadalje član društva • neujednačena primjena pojmova otpremnine i naknade u svakodnevnom govoru, sudskoj praksi te u odredbama ZTD-a

3. 2. U KOJIM SITUACIJAMA ZAKON PROPISUJE OTPREMNINU I NAKNADU • primjerena otpremnina i primjerena naknada isplaćuju se samo kada je to zakonom izričito propisano • pravni instituti koji propisuju pravo na otpremninu: squeeze out (čl. 300.f ZTD-a), ugovor o vođenju poslova društva i ugovor o prijenosu dobiti( čl. 492. ZTD-a), priključenje (čl. 504.a ZTD-a) i podjela (čl. 550.j ZTD-a) • pravni instituti kojima je propisano pravo na naknadu: ugovor o vođenju poslova društva i ugovor o prijenosu dobiti (čl. 491. ZTD-a), prijenos imovine na osobe javnog prava (čl. 551. ZTD-a) i preoblikovanje (čl. 562. ZTD-a) • kod statusnih promjena pripajanja i spajanja nije propisano davanje primjerene otpremnine ili naknade već zamjena dionica i doplata u novcu ili dionicama društva preuzimatelja • kod prijenosa imovine dioničkog društva na drugoga (čl. 552. ZTD-a) nije propisano davanje naknade za prenijetu imovinu, iako bi ona bila moguća ako bi ju ugovorne strane dogovorile • kao izuzetak od pravila da članovi koji istupaju iz društva dobivaju otpremninu, a oni koji ostaju naknadu, su preoblikovanje i prijenos imovine na osobu javnog prava, budući da u navedenim pravnim institutima članovi društva koji istupaju iz društva u zamjenu za svoje dionice/udjele imaju pravo na novčanu naknadu, koja u pravilu odgovara onome što u ostalim pravnim institutima nazivamo otpremninom 

4. 3. OSTVARIVANJE PRAVA NA OTPREMNINU U DRUŠTVU

5. 4. SUDSKO ODREĐIVANJE PRIMJERENE OTPREMNINE

6. 5. OSTVARIVANJE PRAVA NA NAKNADU U DRUŠTVU

7. 6. SUDSKO ODREĐIVANJE PRIMJERENE NAKNADE

8. 7. PROBLEMI KOJI SE JAVLJAJU U VEZI S OSTVARIVANJEM OTPREMNINE • 7.1. SQUEEZE OUT • jamstvo banke i pitanje da li je ono zakonom propisani prilog prijavi za upis odluke o prijenosu dionica u sudski registar • jamstvo banke mora biti solidarno, bez uvjeta i rokova • sazivanje glavne skupštine bez prethodnog predavanja jamstva banke upravi društva • održavanja glavne skupštine bez navođenja u objavi dnevnog reda obvezatnih podataka iz čl. 300.h st. 1 ZTD-a • redoslijed ispitivanja primjerene otpremnine od strane glavnog dioničara i vještaka • pitanje vremenske distance kod određivanja iznosa primjerene otpremnine od glavnog dioničara budući da isti mora već prije sazivanja glavne skupštine odrediti iznos primjerene otpremnine uzimajući u obzir prilike društva u vrijeme donošenja buduće odluke glavne skupštine • davanje izjave uprave društva da odluka glavne skupštine nije pobijana u propisanom roku ili da je podignuta tužba za pobijanje pravomoćno odbijena i njezin utjecaj na postupanje po prijavi za upis ( da li sud može postupati po prijavi ako je tužba podnesena u roku ili ako uprava da izjavu da glavna skupština nije pobijana u roku od npr. 15, a ne 30 dana; odricanje od prava na pobijanje odluke glavne skupštine i sl.) • primjena pravnog izvora, budući da se u postupku određivanja primjerene otpremnine od strane suda primjenjuju prvenstveno Pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. godine • problem određivanja protustranke (nužnog sudionika) u izvanparničnom postupku • pitanje troškova postupka po čl. 20. ZSVP i dosadašnja sudska praksa • pitanje izvanrednog pravnog lijeka u skladu s još uvijek važećim Zakonom o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. godine • pitanje nadležnosti suda u RH ako je glavni dioničar pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu

9. 7.2. PROBLEMI OSTVARENJA OTPREMNINE KOD PRIKLJUČENJA • ZSR ne sadrži odredbu o priključenju kao podatku koji se upisuje u sudski registar, za razliku od ZTD-a i Pravilnika • pitanje ništavosti odnosno pobojnosti odluke glavne skupštine ako objava priključenja u točki dnevnog reda ne sadrži propisane podatke iz čl. 504. st.2. ZTD-a • upisom priključenja u sudski registar sve dionice odnosno udjeli koje ne drži glavno društvo prelaze na to društvo na temelju zakona i ima konstitutivan učinak, kao izuzetak od uobičajenog trenutka stjecanja članstva propisanog čl. 226. i čl. 411. ZTD-a • iako je ZTD-om propisano da članovi priključenog društva imaju pravo na otpremninu, zakonodavac je vjerojatno omaškom na nekoliko mjesta u jednoj odredbi zakona (čl. 504. st. 2. ZTD-a) umjesto pojma otpremnine koristio pojam „naknada“ iako je riječ o dva potpuno različita pojma • za razliku od istiskivanja manjinskih dioničara u kojemu i u prethodnom postupku određivanja otpremnine od strane glavnog dioničara revizora imenuje sud, u postupku priključenja otpremninu ponuđenu od glavnog društva provjerava revizor imenovan direktno od uprave budućeg glavnog društva

10. 7.3. MOGUĆI PROBLEMI OSTVARENJA OTPREMNINE KOD UGOVORA O VOĐENJU POSLOVA DRUŠTVA I UGOVORA O PRIJENOSU DOBITI • ZTD ne sadrži rok u kojem se vanjski dioničari moraju odlučiti za korištenje prava na primjerenu otpremninu, ali taj rok svakako ne bi smio biti toliko kratak (npr. nekoliko dana) da bi vanjski dioničari bili dovedeni u nepovoljan položaj i time zapravo bili onemogućeni na normalno ostvarenje svog prava izbora • zanimljivo je da u odnosu na slične pravne institute, ZTD u ovom slučaju ne sadrži odredbu o isplati kamate na otpremninu u novcu.

11. 8. MOGUĆI PROBLEMI KOJI SE JAVLJAJU U VEZI S OSTVARENJEM NAKNADE 8.1. PREOBLIKOVANJE • nakon što se dioničar i društvo nisu sporazumjeli o iznosu primjerene novčane naknade, propisano je da sud određuje primjerenu novčanu naknadu, ali nije određen rok u kojem bi takav zahtjev morao biti postavljen sudu 8.2. PRIJENOS IMOVINE NA OSOBE JAVNOG PRAVA • iako je čl. 551. ZTD-a propisano da se na prijenos imovine na odgovarajući način primjenjuju odredbe o društvu koje se pripaja, člankom 40. stavkom 2. ZTD-a nije izričito propisano da izvanparnični sud može odlučivati o zahtjevu za određivanjem primjerene naknade kod prijenosa imovine na osobu javnog prava • potrebno je obratiti pozornost na to da u skladu s čl. 551. st. 2. i čl. 515. st. 2. ZTD-a u postupku određivanja naknade u društvu, revizora imenuje sud, ali na prijedlog nadzornog odnosno upravnog odbora društva, a ne uprave društva kako je uobičajeno

12. 9. ZAKLJUČAK • ZTD u pokušaju razgraničenja pojmova otpremnine i naknade nije do kraja ostao dosljedan u nastojanju da odredi otpremninu kao mogućnost isplate člana društva (u novcu ili dionicama/udjelima) u zamjenu za njegovo istupanje iz društva, a naknadu kao iznos kojim se članu društva nadoknađuju gubitci koje isti trpi unatoč tome što je i nadalje član društva. • pravo na primjerenu otpremninu i/ili naknadu članovi društva mogu ostvariti u samom društvu ili sudskim putem u izvanparničnom postupku • budući da su isplata primjerene otpremnine i primjerene naknade vrlo osjetljiva pravna pitanja kojih će biti sve više u sudskoj praksi (posebice prijenosa dionica manjinskih dioničara), potrebno je radi zaštite pravno slabije strane preciznije odrediti način određivanja primjerene otpremnine odnosno naknade kao i pravila postupka u kojima će sudionici izvanparničnog postupka ostvariti svoja prava.