Prevencijska znanost - od mita do stvarnosti -

1. HUSP – Teorija i praksa zajedno Stručni skup Trendovi u prevenciji Prevencijska znanost - od mita do stvarnosti - dr.sc. Martina Ferić Šlehan dr.sc. Valentina Kranželić Zagreb, 10. studeni 2007.

2. Prevencijska znanost • teorija/model javnog zdravlja • interdisciplinarnost – epidemiologija, razvojna psihologija i psihopatologija, kriminologija, odgojne znanosti, i sve druge znanosti koje se bave proučavanjem ljudskog razvoja • mlada znanstvena disciplina

3. Tipovi preventivnih intervencijaCommission on Chronic Illness (1957) Primarna prevencija • cilj je smanjiti broj novih slučajeva poremećaja ili bolesti Sekundarna prevencija • cilj je smanjiti broj utvrđenih slučajeva poremećaja ili bolesti u populaciji (prevalencija) Tercijarna prevencija • cilj je smanjiti broj problema povezanih s postojećim poremećajem ili bolesti

4. Tipovi preventivnih intervencijaMrazek i Haggerty (1994) Univerzalne preventivne intervencije • strategije koje ciljaju na cjelokupnu populaciju Selektivne preventivne intervencije • strategije koje ciljaju na pojedince ili subgrupe populacije kod kojih je rizik razvijanja poremećaja znatno viši od prosjeka Indicirane preventivne intervencije • strategije koje ciljaju na visoko rizične pojedince koji imaju minimalne, ali vidljive simptome koji nagovještaju pojavu poremećaja

5. Intervencijski spektarMrazek i Haggerty (1994) tretman prevencija održavanje stanja tretmanza znane poremećaje identificirani slučajevi indicirana dugotrajni tretman selektivna univerzalna post-tretman

6. Klasifikacija intervencijaWeisz, Sandler, Durlak i Anton (2005) Promocija zdravlja/strategije pozitivnog razvoja • cilj je jačati snage kako bi se povećala šansa za pozitivan razvoj Univerzalne preventivne strategije • ciljaju na rizične čimbenike u cjelokupnoj populaciji Selektivne preventivne strategije • ciljaju na identificirane grupe budući da one dijele zajedničke rizične čimbenike Indicirane preventivne strategije • ciljaju na mlade koji imaju značajne simptome, ali oni nisu dijagnosticirani Tretmanske intervencije • uglavnom ciljaju na one koji imaju simptome i oni su dijagnosticirani

7. Razine prevencije i pridružene razine rizike za razvoj mentalnih problema/poremećaja u ponašanjuWeisz, Sandler, Durlak i Anton (2005) visok tretman indicirana prevencija selektivna prevencija univerzalna prevencija promocija zdravlja/pozitivan razvoj razina rizika razina prevencije/tretman nizak

8. Kontinuum rizika i intervencijaBašić, Žižak i Koller-Trbović (2004) kontinuum rizika minimalan rizik umjereni rizik visoki/vrlo visoki rizik kontinuum populacije opća populacija ciljana populacija indicirana populacija kontinuum intervencija primarna prevencija rane intervencije tretman kontinuum programa prevencijski rano interventni tretmanski

9. Područja prevencijske znanosti Epidemiologija/etiologija poremećaja u ponašanju • identifikacija rizičnih i zaštitnih čimbenika koji predviđaju probleme u ponašanju Istraživanja učinkovitosti programa • kreiranje i testiranje preventivnih intervencija kako bi se prekinuli uzročno-posljedični procesi koji vode problemima mladih Istraživanja implementacije programa/strategija • implementacija naučenih lekcija o etiologiji i učinkovitih intervencija u stvarna okruženja

10. Epidemiologija/etiologija poremećaja u ponašanju Učinkovito planiranje preventivnih intervencija u zajednici zahtjeva: • informacije o incidenciji (prva pojava) i prevalenciji problema u populaciji • informacije o čimbenicima koji previđaju probleme Znanstvenim istraživanjima je dokazano da je moguće identificirati čimbenike koji predviđaju pojavu problema. Arthur i Blitz, 2000

11. Osnovna premisa prevencijske znanosti Kako bi se problemi prevenirali prije nego što se pojave, čimbenici koji “predviđaju” problem moraju biti promijenjeni.

12. Što znamo o rizičnim i zaštitnim čimbenicima? • i razina rizika i razina zaštite kod pojedinca imaju utjecaj na razvoj problema u ponašanju • zajednički rizični i zaštitni čimbenici predviđaju različite poremećaje u ponašanju i akademski neuspjeh • rizični i zaštitni čimbenici pokazuju veliku konzistentnost u učincima na različite grupe • različiti čimbenici utječu na mlade kroz različite faze njihovog razvoja • različite zajednice imaju različite razine rizika i zaštite Catalano, 2006

13. Rizični čimbenici Catalano, 2006

15. Područja prevencijske znanosti Epidemiologija/etiologija poremećaja u ponašanju • identifikacija rizičnih i zaštitnih čimbenika koji predviđaju probleme u ponašanju Istraživanja učinkovitosti programa • kreiranje i testiranje preventivnih intervencija kako bi se prekinuli uzročno-posljedični procesi koji vode problemima mladih Istraživanja implementacije programa/strategija • implementacija naučenih lekcija o etiologiji i učinkovitih intervencija u stvarna okruženja

16. Principi učinkovitih preventivnih strategija/programa • sveobuhvatnost • raznolike metode učenja • dostatno trajanje • baziranost na teoriji • pozitivni odnosi • vremenska usklađenost • socio-kulturalna prikladnost • evaluacija rezultata • educirano osoblje Nation i suradnici, 2003

17. Učinkoviti preventivni programi Najbolja praksa (bestpractice) • istraživanja i evaluacija pokazala učinkovitost; moguća ponovna primjena programa u izvornom obliku Praksa temeljima na dokazima (evidence-basedpractice) • uspješne intervencije koje pokazuju mjerljive i održive učinke te su oni pouzdani i predvidljivi • vidljivo unaprjeđenje u produktivnosti, djelotvornosti i učinkovitosti Znanstveno utemeljena praksa/programi (science-basedpractice/programs) • višestruka istraživanja “strogih metodoloških nacrta” dokazuju da je program učinkovit

18. Kriteriji za procjenu znanstveno utemeljenih programa • teorija - stupanj do kojeg programi odražavaju jasne i dobro artikulirane principe o ponašanjima i načinima promjene tih ponašanja • vjerodostojnost intervencije • evaluacijski parametri • strategije uzimanja uzoraka • zadržavanje korisnika programa • replikacije programa • sposobnost širenja programa • korisnost - sveukupna korisnost programa u službi prevencijske teorije i prakse Schinke, Brounstein i Gardner, 2002

19. Standardi programa prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih Cilj • postavljanje standarda za učinkovite programe • popis programa prevencije i tretmana u RH Proces • od 239 prikupljenih programa njih 48 ušlo u drugi krug (uži izbor za model programe) • 30 programa opisano po traženom protokolu Rezultati procjene programa prema 3 razine standarda • 14 potencijalnih model programa Žižak i Bouillet, 2003

20. Isplativost programaomjer dobiti i troška programa Za primjer: Trening životnih vještina (trošak:$29, dobit $746, isplativost $717) www.lifeskillstraining.com Partnerstvo medicinskih sestara i obitelji (trošak $9 118, dobit $26 298, isplativost $17 180) www.nursefamilypartnership.org Multidimenzionalni tretman kod udomitelja (trošak $2 459, dobit $26 748, isplativost $24 290) www.oslc.org Intenzivna supervizija maloljetnih delinkvenata (trošak $1 482, dobit $0, isplativost - $1 482)

21. Baze programa • Substance Abuse and Mental Health Service Administration (SAMHSA) http://www.samhsa.gov • Office of Juvenile Justice and Delinquency Prevention (OJJDP) http://ojjdp.ncjrs.org/ • Implementing Mental Health into Action (IMHPA) http://www.impha.org • Blueprints Model Programs http://www.colorado.edu/cspv/blueprints/index.html

22. Učinkoviti preventivni programi nisu “otkriveni” već su nastali kroz znanstvene procese.

23. Područja prevencijske znanosti Epidemiologija/etiologija poremećaja u ponašanju • identifikacija rizičnih i zaštitnih čimbenika koji predviđaju probleme u ponašanju Istraživanja učinkovitosti programa • kreiranje i testiranje preventivnih intervencija kako bi se prekinuli uzročno-posljedični procesi koji vode problemima mladih Istraživanja implementacije programa/strategija • implementacija naučenih lekcija o etiologiji i učinkovitih intervencija u stvarna okruženja

24. Ključ širenja učinkovitih programa identifikacija učinkovitih programa kapacitet za vjerodostojno širenje programa prihvaćenost od onih koji financijski podupiru programe, stručnjaka iz prakse i korisnika

25. Implementacija programa Elementi od kojih se program u praksi sastoji i stupanj do kojeg je program primijenjen u odnosu na originalnu zamisao. Komponente implementacije • vjernost primjene • izloženost intervenciji • kvaliteta primjene Veća kvaliteta implementacije vodi pozitivnim ishodima programa (Durlak, 1998; Dane i Schneider, 1998).

26. Vjernost implementacije jačaju • objavljeni materijali uključujući priručnike, vodiče i planove programa • educirani stručnjaci za specifični program • kvalitetna i uvijek dostupna tehnička podrška • organizacije specijalizirane za širenje programa predane njegovoj distribuciji i primjeni • sustavi praćenja podataka kako bi se osigurao feedback o vjernosti implementacije i ishodima programa

27. Ideja prevencije, danas, nije u gomilanju preventivnih programa već u stvaranju učinkovitog sustava prevencije. Implementacija i održavanje tog učinkovitog, sveobuhvatnog sustava su dva najveća izazova prevencije. Integracija programa/strategija na svim razinama (razvoja, rizika, okruženja, vlasti/uprave, resora). koordinacija partnerstva u zajednici učinkoviti preventivni programi/strategije su “vlasništvo” zajednice podrška ključnih ljudi (političari i stručnjaci) partnerstvo znanosti i prakse

28. epidemiologija istraživanja učinkovitih programa procjena potreba programi/praksa istraživanja implementacije širenje programa stvaranje i održavanje sustava prevencije

29. Hvala na pažnji!