Socijalni rad s pojedincem 2013/14.

Socijalni rad s pojedincem2013/14. Prof. dr. sc. Kristna Urbanc kristina.urbanc@pravo.hr Dr. sc. Marijana Kletečki Radović marijana.kletecki@zg.t-com.hr

Opis kolegija Nastavu izvode: prof. dr.sc. Kristina Urbanc i dr. sc. Marijana Kletečki Radović Voditeljice grupa za vježbe: Marijana Kletečki Radović, Marija Gorički, Milica Gregurić i Nataša Jelača Supervizori: Jelena Matić Zbiljski, Maca Cicak, Sunčana Kusturin, Mirko Čorlukić Gosti predavači: Denis Marijon, Anka Slonjšak, Ivona Šeparović, Kristina Duvančić Izvođenje nastave: satnica iznosi 120 sati (60 + 60), od toga cca100 sati nastave se odvija na fakultetu kroz predavanja i vježbe, a 20 sati odvija se u obliku terenske nastave, kroz obavljanje različitih zadataka u okviru ustanova, udruga, manifestacija itd. U satnicu je uključeno i vrijeme za izradu individualnih pismenih zadataka; Nastava se odvija u dva turnusa i osam grupa za vježbe, ponedjeljkom od 9.00 do 20.00 i četvrtkom od 16.00 do 20.00.

Sažetak kolegija: Etički aspekti socijalnog rada s pojedincem. Određenja i zadaci socijalnog rada u kontekstu rada s pojedincem. Značaj sistemskog pristupa u socijalnom radu. Koncepcija rizika i otpornosti u okviru ekološke multisistemske perspektive. Značaj pomoći u socijalnom radu. Vrijednosti i etika socijalnog rada. Protudiskriminacijska praksa socijalnog rada. Zagovaranje i samozagovaranje. Važnost pozitivnog odnosa između socijalnog radnika i korisnika. Proces planiranih promjena. Gubitak i tugovanje. Pružanje pomoći primjereno specifičnostima spola. Supervizija kao specifičan oblik pomoći i podrške.

Obaveze studenta vezane uz nastavu na fakultetu Obaveze vezane uz nastavu koja se odvija na fakultetu (ukupno 100 sati): Aktivno sudjelovanje i redovno pohađanje nastave koja se izvodi u velikoj grupi i maloj grupi u trajanju od 80 sati. Izrada pismenih zadaća i čitanja literature koja se zadaje od susreta do susreta u trajanju od 20 sati. Vođenje mape: sve pismene zadaće pohranjuju se u mapu. Zadaće se redovito evidentiraju i pregledavaju. Bez predane mape i pregledanih zadaća student ne može pristupiti ispitu te se kvaliteta radova u mapi uzima u obzir prilikom određivanja konačne ocjene.

Obaveze studenta vezane uz nastavu van fakulteta(2) Volontiranje vezano uz pomoć u nekoj ustanovi ili udruzi (može biti povodom neke priredbe, skupa, izleta i sl. koje organiziraju udruga ili ustanova, npr. Festival jednakih mogućnosti) u trajanju od 10- ak sati (uključujući i pisanje bilješki o obavljenom volontiranju koje se također ulažu u mapu). Informacije o mogućnostima volontiranja student može čuti od nastavnika, a može i samostalno predložiti i dogovoriti se s nastavnikom (volontiranje nije isto što i praksa). Sudjelovanje na skupovima vezanim uz područje psihosocijalnog rada van fakulteta (npr. radionici, okruglom stolu, tribini, predavanju...) u trajanju od 10-ak sati (uključujući i pisanje bilješki, koje se prilažu u mapu).

Način polaganja ispita Prije ispita student u dogovorenom terminu predaje zadaće i pismena izvješća o odrađenim terenskim obavezama vezanim uz kolegij (mapa). Bez predane mape student ne može pristupiti ispitu te se kvaliteta radova u mapi uzima u obzir prilikom određivanja konačne ocjene. Ispit se polaže pismenim i usmenim putem. Kolokviji (2 kolokvija)

Literatura – obavezni dio Predavanja Urbanc, K. (2006.) Izazovi socijalnog rada s pojedincem. Zagreb: Alinea. Sladović Franz, B. (2011) Značajke procesa odlučivanja u socijalnoj skrbi zadjecu. Ljetopis socijalnog rada, 18 (3), 439 – 468. Van Oosten i Van der Vlugt (2004.) Rod i spol u psihosocijalnom radu – Priručnik za savjetovanje. Zagreb. Društvo za psihološku pomoć. Poglavlja: Pružanje psihosocijalne pomoći primjerene specifičnostima spola i roda, str. 15-25.; Prvi kontakt i prijem iz perspektive spola i roda, str. 69-85.; Individualno savjetovanje, str. 87-91. Urbanc, K. (2007.) Smisao i obilježja postmodernog pristupa u socijalnom radu. Ljetopis socijalnog rada, 14, (1), 179 – 195. Ajduković, M. i Ajduković, D. (1996.) Pomoć i samopomoć u skrbi za mentalno zdravlje pomagača. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. Poglavlja: Zašto je ugroženo mentalno zdravlje pomagača?, str. 3-10.; Sindrom sagorijevanja na poslu, str. 21-27.; Izvori profesionalnog stresa i sagorijevanja pomagača, str. 29-37.; Profesionalna pomoć pomagačima, str. 77-100. Pregrad, J. (1996. ) Stres, tramuma i oporavak. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. Poglavlja: Gubitak i tugovanje, str. 169-176.; Gubitak i tugovanje u djece, str. 177-184.; Gubitak i tugovanje u obitelji, str. 185-198.; Zdrave i patološke reakcije na gubitak, str. 189-192.; Podrška u togovanju, str. 193-200. Ajduković, M. i Cajvert, Lj. (2001.) Supervizija psihosocijalnog rada kao specifičan oblik podrške i pomoći socijanim radnicima i drugim stručnjacima u sustavu socijalne skrbi. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 8, 2, 195-214.

Dopunska literatura – nije obavezna • Žorga, S. (2009) Specifičnosti procesa učenja u superviziji. U: Ajduković, M. (2009) Refleksije o superviziji. Zagreb: Biblioteka socijalnog rada i Društvo za psihološkku pomoć • Urbanc, K. (2005.) Medicinski, socijalni ili «neomedicinski» pristup za osobe s invaliditetom. Ljetopis studijskog centra socijalnog rada, 12, 2, 321-333. • Ajduković, M. (2007) Značaj supervizije za kvalitetan rad s djecom, mladima i obiteljima u sustavu socijalne skrbi. Ljetopis socijalnog rada, 14 (2) 339 – 354. • Urbanc, K., Kletečki Radović, M. i Delale, E. A. (2009.) Uključivanje i osnaživanje korisnika tijekmo terenske prekse studenata socijalnog rada. Ljetopis socijalnog rada 16 (2), 395-423. • Urbanc, K. (2010.) Savjetovanje u Centru za djecu, mlade i obitelji. U: Puljiz, S. (ur.) Raditi s djecom, mladima i obitelji. Zagreb: Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica,175-213.

Vježbe u malim grupama Vježbe su namijenjene iskustvenom prorađivanju sadržaja s predavanja te uključuju aktivnosti za savladavanje vještina potrebnih za provođenje procesa planiranih promjena. Obvezni su im prisustvovati i redovni i izvanredni studenti. Za izvanredne studente koji ne mogu pohađati redovnu nastavu organizirat će se nastava u posebnim terminima, a oni su obvezni početkom semestra javiti se nastavniku. Sastavni dio svake vježbe je pismeni zadatak koji od studenta zahtijeva da zabilježi svoj refleksivni osvrt na praktičnu primjenu pojedine vještine provedene na vježbama te da kroz principe aktivnog učenja i kritičkog mišljenja proradi zadanu literaturu. Na predane pismene radove student dobiva redovite povratne informacije te ih pohranjuje u mapu.

Okvirni program rada:u dva turnusa i osam grupa za vježbe (pon i čet) • 03.03.2014. – Predstavljanje kolegija, načina rada, obveza, ispita te uvod u pojmovno određenje socijalnog rada s pojedincem • 10.03./13.03.2014. – Socijalni rad s pojedincem – sistemski pristup i koncept rizika i otpornosti; Vrijednosti u socijalnom radu, Etika odnosa socijalnog radnika i korisnika • 17.03./20.03.2014. – Obilježja pomoći, Proces planiranih promjena, Inicijalni kontakt, Monološki i dijaloški dijalog, Pozicija neznanja • 24.03./27.03.2014. – Dobrovoljni i nedobrovoljni korisnik; Socijalna procjena i postavljanje ciljeva u procesu planiranih promjena, Jezik osnaživanja

Okvirni program rada (2): • 31.03./03.04.2014. – Prikupljanje podataka u socijalnom radu s pojedincem, Socijalna anamneza i socijalna procjena, Provođenje aktivnosti u procesu planiranih promjena, Dogovor o radu, Plan • 07.04./10.04.2014. – Evaluacija u procesu planiranih promjena, Završavanje procesa planiranih promjena, Moguće reakcije korisnika, Moguće reakcije socijalnog radnika • 14.04./17.04.2014. – Kolokvij I • 21.04.2014. Uskrsni ponedjeljak • 24.04./28.04.2014. – Briga o mentalnom zdravlju pomagača, Uloga supervizije, Gosti predavači

Okvirni program rada (3): • 05.05./08.05.2014. – Socijalni rad s pojedincem u kontekstu sustava socijalne skrbi; Gosti predavači • 12.05./15.05.2014. – Protudiskriminacijska praksa, zagovaranje, samozagovaranje; Gosti predavači: Specifičnosti protudiskriminacijske prakse socijalnog rada u radu s HIV pozitivnim korisnicima; u radu s osobama s invaliditetom; u radu s LGBT korisnicima, u radu s korisnicima koji žive u siromaštvu) • 19.05./22.05.2014. – Gubitak, Tugovanje, Podrška u tugoavanju u radu s pojedincem • 26.05.2014. – Specifičnosti socijalnog rada s pojedincem obzirom na rod i spol, Kolokvij II • 29.05.2014. - Zaključak, evaluacija, informacije o ispitu.

Ispitni rokovi • 13.11.2013. • 05.02.2014. i 19.02.2014. • 09.04.2014. • 04.06.2014. i 18.06.2014. • 02.07.2014. • 10.09.2014. i 24.09.2014.

TERENSKA PRAKSA – odvija se u ukupnom trajanju od 60 sati tijekom IV. semesta Obaveze: Prisustvovanje orjentacijskom susretu (na fakultetu i u udrugama/institucijama) – 8 sati Neposredni rad s korisnicima – 40 sati Supervizijski susreti (na fakultetu) – 12 sati Vođenje bilješki u obliku nestrukturiranih refleksija

CILJEVI TERENSKE PRAKSE Steći uvid i kritički promišljati o: Kvaliteti života korisnika; Načinu na koji korisnici i njihove obitelji zadovoljavaju svakodnevne potrebe; Specifičnostima i preprekama na koje nailaze u obavljanju svakodnevnih aktivnosti; Mogućnostima i resursima pojedinaca, obitelji i okoline u prevazilaženju tih prepreka; Ulozi i očekivanjima korisnika od socijalnog radnika.

Ciljevi vezani uz razvijanje vještina socijalnog rada: Razvijanje komunikacijskih vještina (vještina slušanja, verbalna i neverbalna komunikacja, upotreba govornog i pisanog jezika i dr.) Razvijanje osnovnih vještina u radu s pojedincem – definiranje očekivanja i ciljeva, uspostavljanje kontakta s korisnikom, razvijanje odnosa, završavanje formalnog odnosa s korisnikom.

REZULTATI EVALUACIJE 1.MOTIVI UKLJUČIVANJA KORISNIKA U PROGRAM TERENSKE PRAKSE Invaliditet(“zbog svoje invalidnosti, djelomično sam slijepa i gluha” (1).... “osoba sam s invaliditetom” (7)...) Osamljenost(“osjećaj osamljenosti, bespomoćnosti” (44), “živim sama” (49)...) Davanje i primanje pomoći(“ Želio sam pomoći u izobrazbi, a nadam se da sam ovim putem uspio barem ovo dvoje studenata donekle upoznati sa životom osoba s invaliditetom” (7)...”Želja za boljom izobrazbom osoba s kojima surađujem u životu” (19)...) Proširivanje socijalne mreže(“Zbog druženja i razgovora s različitim osobama”(9); “Potaknulo me je druženje sa studentima”(8); “Međusobno druženje i upoznavanje različitih osoba” (11); “Volim mlade ljude zato samih željela upoznati” (13); Prethodno iskustvo i preporuke(“Vidjela sam da je to lijepo”(16)...”Socijalni radnik je preporučio” (25)...

2. KAKO IZGLEDAJU SUSRETI KORISNIKA I STUDENATA GDJE su se najčešće odvijali susreti: izvan kućeili ustanove; u korisnikovom domu ili ustanovi(u kojoj boravi korisnik) ŠTO su najčešće radili: - izlazili(šetnja, kino, kazalište, ZOO, Velesajam, koncerti, trgovački centri, pizzerija, kafići); - razgovarali(o potrebama korisnika, o raznim temama); - igrali i zabavljali,(društvene igre, film, glazba, crtanje,čitanje) i - pomagali u obavljanju raznih poslova(pomoć pri kupovini namirnica, pomoć u učenju, pomoć pri odlasku liječniku i dr.) KAKO – U atmosferi osobne uključenosti– ugodna, dobra, prijateljska, obiteljska atmosfera.

3. KAKO KORISNICI DOŽIVLJAVAJU PROGRAM TERENSKE PRAKSE Društvo za razgovor, druženje i izlazak; Sudjelovanje u izobrazbi studenata, budućih socijalnih radnika; Osobine studenta/ce:komunikativnost, zainteresiranost, susretljivost, upornost, simpatičnost, vedrina i zrelost. Odnos strudenta/ce:pristupačan, prijateljski, topao, poučan, razumijevanje, pažnja i djelovanje u skladu s potrebama korisnika. Odnos i atmosfera:srdačna i prijateljska atmosfera, susretljivost, razumijevanje, usuglašavanje, građenje odnosa, znaci pažnje. Poštivanje termina i dogovora o susretu

Drago mi je da sam mogao pomoći da upozna život osobe s invaliditetom… Sviđa mi se zainteresiranost prema profesiji s kojom će se u budućnosti baviti... ...studentica me uvijek mogla oraspoložiti, nasmijati... ...što sam mogao razgovarati o svim mogućim temama... Dopalo mi se to što je odnos studenta jako poučan, prijateljski i topao u usporedbi sa životom koji nas okružuje.

Što je supervizija? Supervizija, kako je definira ANSE (2008) je prije svega namijenjena razvoju pojedinaca i organizacija, unaprijeđuje profesionalni život stručnjaka obzirom na njihove uloge u kontekstu organizacija u kojima rade. Supervizija nudi: • Podršku pri reflektiranju i donošenju aktualnih profesionalnih odluka • Podršku u izazovnim i zahtijevnim profesionalnim situacijama i konfliktima • Pojašnjavanje i procesiranje zadataka, funkcija i uloga • Podršku u nošenju s procesima promjena • Inovativna rješenja u novim izazovima • Profilaksu u prevenciji izgaranja na poslu i nasilja na radnom mjestu

Razvoj supervizije u Hrvatskoj • Tijekom ranih 70-ih pojavljuju se ideje o potrebi uvođenja i razvoja supervizije (N. Smolić Krković) no one ne zaživljavaju (tradicionalna paradigma pristupa korisnicima – moć ekspertnosti i manjak koncepta cjeloživotnog učenja) • Tijekom 80-ih supervizija postaje sastavni dio treninga u okviru različitih psihoterapijskih modaliteta koji doživljavaju procvat u tom razdoblju. • Tijekom 90-ih u ratnom i poratnom razdoblju, supervizija poprima specifično značenje, naročito u radu sa traumatiziranim žrtvama te prograničkom i izbjegličkom populacijom.

Razvoj supervizije u Hrvatskoj (2) • Od 2001 – 2004 odvija se projekt “uvođenje supervizije u sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj” u ovkiru kojeg se ospposobljava 10 trenera i 34 supervizora u skladu sa standardima ANSE, a u suradnji sa sveučilištima iz Goeteborgai Stockholma, uz financijsku podršku SIDA • U sklopu tog projekta objavljen je i prvi sveučilišni udžbenik o superviziji (Supervizija u psihosocijalnom radu, 2004.) te je uveden izborni kolegij iz supervizije na završnoj godini studija. • Od 2006. poslijediplomski specijalistički studij iz supervizije – Studijski centar socijalnog rada prepoznat kao vodeća ustanova za obrazovanje i promoviranje supervizije

Uloga supervizije na različitim stupnjevima obrazovanja socijalnih radnika u Hrvatskoj • Tijekom dodiplomske nastave supervizija studenata vezana je uz terensku praksu na 2., 3. i 4. godini studija. • U okviru diplomskog studija studenti će biti uključeni u kolegij o metodama supervizije te će sudjelovati u radu supervizijske grupe (teorijska i iskustvena razina) tijekom cijelog semestra. • U okviru poslijediplomskog specijalističkog programa, upisane su dvije generacije studenata (2006/07. upisano je 27 + 12, a 2008/09. upisano je 18 studenata).

Tijek supervizijskog procesa U supervizijskom kontekstu polazi se od «donešenog materijala” - neke situacije koju supervizant smatra izazovom. Dakle, polazišnu točku predstavljaju osobni sadržaji i dosadašnja iskustva: • Što se dogodilo? • Što o tome mislim/osjećam? • Kakvo je moje dosadašnje iskustvo? Ova faza omogućuje supervizoru da dobije ideju o tome koliko supervizant zna o nekoj temi, koliko je osjetljiv na probleme tog područja te kakva iskustva o tome ima. Istovremeno se u grupi potiče znatiželja, zanimanje i raste motiviranost sudionika.

Tijek supervizijskog procesa (2) U daljnjem tijeku supervizije supervizor vodi pojedinca i grupu kroz proces otkrivanja i razumijevanja značenja pitanjima: • Što se događa i kako to utječe na mene kao osobu/ na nas kao grupu/ na klijenta i njegov sustav? • Koja su teorijska utemeljenja ovoga što se događa, o kojim metodama, intervencijama je riječ?. Tijekom supervizije od superviznanata se traži da prošire stečeno iskustvo ili znanje na neku novu životnu situaciju, odnosno, da određeni dio vremena provedu promišljajući o novostečenim sadržajima: • Što je od toga bio od pomoći u konkretnom slučaju? • Što i kako mogu koristiti to ubuduće?

Tijek supervizijskog procesa (3) Grupna supervizija - ideja aktiviranja sudionika, poticanja na razmišljanje, samotkrivanje, samoizražavanje, izlaganje različitim doživljajima i mišljenjima sudionika grupe te preuzimanja osobne odgovornosti za sudjelovanje i učenje. Konstrukcionistički pristup u superviziji – s ciljem razvijanja sposobnosti sagledavanja situacije iz različitih perpsektiva i pripremanja studenata za ono što ih očekuje u profesionalnom životu.

SUPERVIZIJA Rezultati fokus grupe sa studentima koji su akad.god. 2007/08. obavljali terensku praksu. Dobiti od supervizije: Mjesto podrške i mogućnosti olakšavanja; Sigurno mjesto za iznošenje dilema, pogrešaka i reflektiranja; Mjesto gdje je dozvoljeno griješiti i govoriti o tome, bez opasnosti od okrivljavanja; Spoznavanje napretka, vlastitog kao i korisnikovog; Osobna zainteresiranost supervizora za studenta; Supervizorova orjentiranost na pozitivno, odnosno na resurse; Upućenost i pripremljenost supervizora

Rezultati fokus grupe sa supervizorima(nastavnicima i vanjskim suradnicima) koji su vodili superviziju akad. god. 2007/08. Ciljevi supervizije studenata: općeniti: učenje; rad na sebi; razvoj reflektiranja; podrška;integracija teorije i prakse. specifični za rad sa studentima: orjentacija studentu u radu s korisnicima; uspostavljanje profesionalnih granica; pozitivna kontrola; artikuliranje smisla terenske prakse, motiviranje.

Zašto je socijalnim radnicima važno iskustveno učenje kroz praksu?

Zato jer... Danas je službeno moj zadnji dan prakse s Brankom...svaki trenutak proveden s njim doživjela sam kao privilegiju i poseban dar. Toliko sam dobila od njega: sada sam sigurna da želim biti socijalna radnica, a zbog njega znam da želim biti dobra socijalna radnica. (izvadak iz bilješki studentice s prakse)

Kontakti: • kristina.urbanc@pravo.hr • marijana.kletecki@zg.t-com.hr Demonstratorice: • andjela@live.co.uk • jurjana.jelcic@gmail.com

Socijalni rad s pojedincem 2013/14.