240 likes | 423 Views
ME Đ UNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKO M PREDSTAVLJ A NJU. ME Đ UNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKO M PREDSTAVLJ A NJU.
E N D
MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU Prerastanje Crne Gore od faktičkog subjekta u državu u smislu međunarodnog prava - Međunarodnim priznanjem Crne Gore 1878. - faktičko stanje državnosti sa odlukama Berlinskog kongresa poprimilo je atribute suverenog djelovanja i jednak pravni status s ostalim subjektima međunarodne zajednice. -Međunarodnim priznanjem Crna Gora nije postala nova ličnost u međunarodnim odnosima jer je od proglašenja za knjaževinu, de facto u takvom stanju i bila. Na Berlinskom kongresu samo je priznata za subjekt međunarodnog prava. -Ostvarenom nezavisnošću od države u faktičkom smislu Crna Gora je postala "država u smislu međunarodnog prava".
2.Spoljničiniocikojisuprethodilimeđunarodnompriznanju -Osimsticanjanezavisnostiiproširenjagranicadržavneteritorije, bitnakomponenta "programa" spoljnopolitičkogdjelovanjaCrne Gore, odpočetkapedesetihgodina XIX vijeka, bila je oslobođenjeodosmanskevlastisusjednihhercegovačkihibrdskihplemena. -Odsedamdesetihgodina XIX vijeka, osim s Turskomnačijiračun je navedeneciljevetrebaloostvariti, realizacijaciljevaspoljnopolitičkogdjelovanjadolazila je u sukobi s austrougarskimaspiracijamapremaBosniiHercegovini. - Velikuistočnu krizuotvorilisudogađaji u BosniiHercegoviniiz 1875. idoveli do rata Crne Gore protivTurske (1876-1878). -ProglašenjeCrne Gore zaknjaževinupredstavljalo je podsticajzaoslobodilačkuborbuijačanjenacionalnihaspiracija u oblastimanaseljenimsrpskimnarodom, posebno u Hercegovini. Oslobodilačkeakcijepoklapilesu se s spoljnopolitičkimplanovimaCrne Gore. U tom perioduCrna Gora je vodila tri rata protivTurske (1851-1853; 1862; 1876-1878) kojimasuprethodiliustasnciHercegovaca MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
3. Širirazlozicrnogorskogangažovanja -AktivnupomoćCrne Gore ustanicimaodredila je ibojazanda bi Austro-UgarskamoglaiskoristitiustanakzaosvajanjeBosneiHercegovine. Time bi bilaisključenamogućnostrealizacijespoljnopolitičkihciljevaCrne Gore o teritorijalnomširenju, kojisu, bilirealnoostvarljivi pod uslovomda se odvijajunaračunoronulogOsmanskogcarstva. - OrganizovanradnapružanjupomoćiHercegovcimazapočeo je u ljeto 1875. U Hercegovinu je tadaupućen Peko Pavlović, a naGrahovoPetarVukotić, dausmjeravajuustanak. -Na pružanjupodrškeustanicimarađeno je u saradnjisaSrbijom, koja se, zbogustanka u Bosni, isamapripremalaza rat s osmanskomimperijom. Rezultatpregovoraradisaradnje u predstojećemratu bio je Ugovor o savezuizmeđuSrbijeiCrne Gore potpisan u Veneciji15. juna 1876.Ugovornijepredviđaobližeoperativnosadejstvodvijuvojski. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU Peko Pavlović Petar Vukotić
4. Faze u ratovanjuSrbijeiCrne Gore protivTurske -Rat Crne Gore iSrbijeprotivTurske 1876-1878. imao je dvije faze. Prva je započelaobjavom rata Turskoj, štosuCrna Gora iSrbijauradile u junu1876, itrajala je do oktobrategodine, kada je zaključenoprimirje. -Suštinacrnogorskogratnogplana u prvojfazi rata bila je strategijskaofanziva u pravcuHercegovinedužlinijeVelimlje - Gacko - Nevesinje - Mostar. Međutim, poslijeneuspjeha u napadunaNevesinjeiporazanaBišinikodMostara, crnogorskavojska se povuklaizHercegovine. -Crnogorci u ovojfaziuspjelidaizvojujunekolikoblistavihpobjeda: naVučjemdolu (28. VII 1876), Fundini (14. VIII 1876) iTrijepču ( 6. IX 1876) kojesu, iakonijesu bile značajnezaishodratovanjaipakizdigleznačajcrnogorskogpitanjalegitimišućigapredevropskomjavnošću MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU Bitka na Vučjem dolu
5.OdnosiSrbijeiCrne Gore tokom rata izaključenjeprimirja -IakovezanesavezničkimsporazumomSrbijaiCrna Gora su se u ratnimoperacijamarukovodilesvojimvlastitiminteresima. -PažnjaCrne Gore bilausmjerenapremaHercegovini, Srbija je svojeglavneratneciljevevezivalazaBosnu. Srpskavojska je, poslijepočetnihpobjeda, prednadmoćnijimosmanskimtrupama, iporazakodĐunisa, zapala u krizu. Tada je započeladiplomatskaakcijavelikihsila u ciljuokončanja rata, a Rusija je zaprijetiladaćeući u rat ako se ne zaključiprimirje. - Pod pritiskomRusijeprimirje je zaključeno 1. novembra 1876. Prvobitnirokprimirjautvrđen do 2. januarakasnije je produžen do krajaaprila 1877. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
6.Politika Austro-Ugarskeposlijeizbijanjakrize -Austro-Ugarska je poizbijanjuustankapreduzelakorake u pravcupostizanjameđunarodnihgarancijaradizaštitesvojihinteresa. -Nastojećida se saRusijomsporazumijeokopodjeleinteresnihsfera, najprije u Rajhštatu u julu 1876, a zatimBudimpeštanskomkonvencijomizjuna 1877,zasvojuneutralnost u predstojećemratuRusijeprotivTurskezasebe je obezbijedilapravoda “u pogodnomtrenutku” okupiraBosnuiHercegovinu. -OsimsporazumasaRusijom, Austro-Ugarska je, radizaštitesvojihinteresa u BosniiHercegovini, preduzimaladiplomatskeakcijepremaCrnojGorida bi preduprijedilaoslobodilačkeakcije u Hercegovini. -S obziromnastavovevelikihsila, Crna Gora nijemoglaočekivatidaćenakonferencijisazvanoj uCarigradu u novembru 1876, radipregovora o miru s OsmanskimCarstvom, bitidonijetepovoljneodluke. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
7. Razvojdogađajaposlijekonferencije u Carigradu -Pošto se konferencijazavršilaneuspjehom, osmanskavlada je povelapregovore o miruposebnosaSrbijom, a posebnosaCrnomGorom. -IzmeđuTurskeiSrbije28. februara 1877. zaključen je mir, a pregovorisaCrnomGoromnijesudalirezultate. - Rusija je 24. marta 1877. objavila rat Turskoj, knjaz Nikola je dvadanakasnije (26. IV) izdaoproglas o produženjuratnihoperacijacrnogorskevojske. Tako je započeladrugafaza rata. -ZaCrnuGorunaročitznačajimalasudejstva u primorju. Njihovopreduzimanje je savjetovalaRusija, da bi Crna Gora obezbijedilaizlazna more, aliih je, nametalaipolitikaBeča, koji je nakonoslobođenjaNikšićaiBilećeizrazioneslaganjesadaljomofanzivomCrnogoraca u Hercegovini.. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
8. Razvojratnihoperacijaipregovori o razgraničenju -Krajem 1877. Crna Gora je zauzelaSpič, a u januaru 1878. Bar iUlcinjimorskuobalu do BojanedoksuPodgoricu, SpužiŽabljak,držali u okruženju. -Do zaključenjaprimirjaizmeđuRusijeiOsmanskogCarstva u Jedrenu 31. januara 1878. (kome je pristupila 3. februara), Crna Gora nijeuspjeladaosvoji ova mjesta. Poslijeprimirja u Jedrenu to višenijebilomogućeostvaritioružanimputem. -Pregovori o razgraničenju, vođenisu u Virpazaru 27. februara 1878. izmeđucrnogorskihiosmanskihpredstavnika u prisustvubaronaKaulbarsa. - PremaProtokolukojisupotpisaliRiza-paša, baron KaulbarsiMašoVrbica, dogovoreno je da datum početkaprimirjainacrnogorskomratištubude 31. januar 1878. Crnogorskastrananijeispunilaobavezupovlačenjanagraničnulinijuod 31. januara. Demarkacionalinija je određenasituacijomkakva je bilanadanprestankaneprijateljstava 3. februara 1878. godine MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
9. O međunarodnompoložajuCrne Gore od San-Stefana do Berlina -PreliminarnimirovniugovorizmeđuRusijeiOsmanskogCarstvapotpisan je 3. marta 1878. u San-Stefanu. -Crna Gora, SrbijaiRumunijasudobilenezavisnost, uzznačajnoteritorijalnoproširenje, a zaBugarsku je određen status autonomnogknjaževstva pod suverenitetom sultana. -OdredbamaovogugovorateritorijaCrne Gore je bilauvećanaskoro tri ipoputa. Ona je dobijala: Berane, BijeloPolje, Pljevlja, Prijepolje, Tutin, Rožaje, Rugovu, Plav, Gusinje, Nikšić, Gacko, Podgoricu, Kolašin, Spuž, Žabljak, izlazakna more. U sastavnjenedržavneteritorijebilo je uključenoskoročitavoSkadarskojezero; trebalo je dagranicaidesredinomrijekeBojane; dobila je dioJadranskogprimorja s lukom Bar. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU Granice Crne Gore po Sanstefanskom sporazumu
10. Pregovori Ignjatjev-Andraši -Misija u Beču grofa Ignjatijeva, ruskog ambasadora u Carigradu i glavnog tvorca Sanstefanskog mira, imala je za cilj da postigne kompromis s bečkom vladom oko pitanja jugoistoka Evrope. -Pregovori s Andrašijem pokazali su nepopustljivost Austro-Ugarske, kao i svu širinu njenih interesa na Balkanu. -Bečki kabinet je težio ne samo da osigura okupaciju Bosne i Hercegovine, na šta je Rusija već bila dala pristanak, nego i pomjeranje na istok zapadne granice Bugarske, vladajući uticaj u Srbiji i Crnoj Gori itd. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
11.Diplomatskeaktivnostivojvode BožaPetrovića, StankaRadonjićaiknjazaNikole -TokomradaBerlinskogkongresa, knjaz Nikola je poslao u Beč, u specijalnumisiju, vojvodeBožaPetrovićaiStankaRadonjića. -U razgovorukoji je vojvodaBožovodio s austrougarskimministromspoljnihposlova, grofomAndrašijem, crnogorskomizaslaniku je rečenodaćeAustrijaodbitipretenzijeCrne Gore ne samonaHercegovinunegoinaLimskudolinuiNovopazarskiSandžak. -Okoteritorijalnogproširenja u pravcuprimorja, Andraši je nastojaodaubijedivojvoduBožadazaCrnuGorunijeneophodanizlazakna more ida je zaCrnuGoruboljedazaključiugovor o trgovini s Austro-Ugarskom, kojaćejojpružitisvepovoljnostizatrgovačkiizlazna more prekoKotora. -Knjaz Nikola je depešomod13. maja 1878. narediovojvodiStankuRadonjićudaGorčakovuiGirsusaopštidaće se, ako bi kongresoduzeoPrimorje, “krvavopobitiza Bar”. Nakon toga je GorčakovupozorioBizmarka “da je RusijamoralnigarantzatekovineCrnogoraca u Primorju”. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
12. PokušajAndrašijadaCrnuGoruvežezapolitikuAustrije -Andraši je pokušao da eliminišeruskiuticaj u CrnojGori.PrilikomposjetevojvodeBožaPetrovića nastojao je da ukaženasvepogodnostikoje bi političkizaokretdonio . - Po njegovomtumačenju, to bi bilokorisno ne samozaCrnuGoruvećizarješavanjepitanjapoložajasrpskogicjelokupnogslovenskognarodanaBalkanu. Nastojećida u to ubijedicrnogorskogizaslanika, on se koristiovećostvarenimuticajemnaSrbiju. - Jovan Ristić je početkomjuna 1878, predpolazak u Berlin napotpisivanjesporazuma s Monarhijom, predložiovojvodiBožuPetrovićudaiSrbijaiCrna Gora napusteRusijuiorijentišu se na Austro-Ugarsku, gajećiiluzijuda se osloncemnaBečmožestvoritivelikadržavaJužnihSlovena. -Crna Gora,, nijepošlaputemSrbije. NjenavezanostzaRusijunadilazila jemogućnostprostogizboraspoljnopolitičkogpartnera. Ruskikult u CrnojGori bio je tolikojakda se, kada je u pitanjubilasila-zaštitnica, alternativa u pogleduizboraspoljnopolitičkogparneranijepostavljala. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU Berlinski kongres 13. jun -13. jul 1878.
13. RješenjaBerlinskogkongresa -Englesko-ruskidogovor, postignutposredovanjem Njemačke, kojisu 30. maja 1878. potpisali u LondonuSolzberiiŠuvalov, utvrdio je osnovrješavanjacrnogorskogpitanjanaKongresu. -Bugarska je ovimsporazumompodijeljenanadvijeprovincije, odkojih je jedna "do Balkana" trebalabitisamoupravnaknjaževina a druga "s onustranuBalkana" podsuverenitetomTurske. - Sporazumom je BesarabijaustupljenaRusiji, a u pogledunaplateruskihratnihtroškovautvrđeno je da se oni ne mogupodmirivatiturskimzemljištem. Ostaleodredbesporazumanijesu se neposrednoticaleBalkanakaoiustupcikoje je nadrugojstranipristaladaučiniRusija - Crnogorskipredstavnicisuuzaludtražiliodruskihzastupnikada se “najenergičnijesuprotstavesvimplanovimadaSandžakbudevojničkizaposjednutodAustrije, ilipaksačuvanzaTursku”. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
14. Odluke o teritorijiCrne Gore -ZavršniaktBerlinskogkongresapotpisan je odšestvelikihsila13. jula 1878, a ratifikovan 3. avgusta 1878. Na CrnuGorusu se odnosiličlanovi26-32. -PremaProtokolu br. 10 od 1. julao dotadašnjem priznanjunezavisnostiCrne Gore iznijetisustavovi: daEngleskanikadanijepriznavalanezavisnost;Njemačkajeste u principu a Austro-Ugarska je većformalnopriznala. Francuska jeimplicitnopriznavalaCrnuGoru. Rusijanijenikadaniprestalada je priznaje, jercrnogorskeknjaževenijepotvrđivao sultan inijeplaćaladanak - U pogledugranica “novedržave” Crna Gora je najvišeoštećena u primorju.Dobila je samo Bar idioobale, uzograničenjesuvereniteta. Spič je uzela Austro-Ugarska, a Ulcinj s obalomiteritorijom do Bojanetrebalo je vratitiTurskoj. Crna Gora je dobilaPodgoricu, SpužiŽabljak, a zanapuštanjeteritorija: Bileća, Gacka, Zubaca, Crkvica, kojesupripale Austro-Ugarskoj, CrnojGorisudodijeljeniPlaviGusinje. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
15. Značajčlana 29. Berlinskogugovora -Berlinskimugovorom (čl. 29) bilo je predviđenodaluka Bar isvecrnogorskevodebuduzatvorenezaratnebrodovesvihnaroda; - Pomorsko-policijskiisanitarninadzor u Barutakoidužcrnogorskeobaletrebalo je davršeaustrougarskilakistražarskibrodovi. Zacrnogorskuobaluusvojeno je zakonodavstvokoje je bilonasnazi u Dalmaciji. Za Austro-Ugarsku je rezervisanoipravopružanjakonzularnezaštitecrnogorskojtrgovačkojpomorskojzastavi. Austro-Ugarska je dobilapravonaizgradnjujednogdrumskogiželjezničkogputaprekocrnogorsketeritorije u primorju. CrnaGora je dobilasloboduplovidbeBojanom. -OveodredbeznačilesuograničenjesuverenitetaCrne Gore nadlukom Bar icrnogorskomobalom. Ograničavajućikarakterimalesuiodredbeo rušenjuutvrđenjadužBojanei u zaleđucrnogorsketeritorijei podizanjanovih. -Sličanznačajimalesuiodredbe o slobodivjeroispovijesti, kojesunazahtjevaustrougarskihdelegataunijete u tekstBerlinskogugovora. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
16. StavoviFridrihaMartensa o odlukama o međunarodnompriznanjuCrne Gore. -NavedeneodredbeBerlinskogugovorakojimasu Austro-Ugarskoj data velikaprava u CrnojGoripodstaklesu poznatogteoretičarameđunarodnogprava F. Martensadakonstatujeda je odlukamaKongresaCrna Gora očiglednopostavljena u goripoložajodonogakoji je zauzimalaranije. -Činjenica je da je pozicijaCrne Gore u odnosunarealizacijunjenihdaljihspoljnopolitičkihciljeva, kaoipozicijaslovenskihnarodanaBalkanu u pogleduperspektivaoslobođenjaiujedinjenjaisamostalnograzvoja, bila u mnogonepovoljnijempoložajunegoondakada je zavisilasamoodsuprotstavljenostiinteresimaOsmanskogCarstva. -Zvaničnopriznanjedatomeđunarodnimaktom, s obziromnavidoveograničenjasuverenostiCrne Gore, imalo je karakteruslovnogpriznanja. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
17.Diplomatski status Crne Gore poslije 1878. -Do Kongresa,Crna Gora je odpojedinihdržavabilafaktičkimeđunarodnopriznatakaoodrazuvažavanjaelemenatadržavnostikoje je ona, oddrugepolovine XIX vijeka, posjedovala. - Do 1878. komunikacije s drugimdržavamanisuodgovaralaformiodnosaizmeđusuverenihsubjekata, To važizaslučajeve “diplomatskogpredstavljanja” putemstalnihpredstavnikazvaničnopriznatihdržava. -Crna Gora u tom periodu, bezobziranapojedinačneslučajevefaktičkogpriznanjanijesmatranačlanommeđunarodnezajedniceinijebilasubjektmeđunarodnogprava, nitiučestvovala u odnosimameđudržavamaputemkojih je utvrđivanmeđunarodniporedakiliustanovljavaniprincipimeđusobnogopštenja u međunarodnojzajednici . - Međupravimakojaje imala, Crna Gora do 1878. nijeposjedovalapravonaprimanjeislanjediplomatskihpredstavnika, odnosnopravodiplomatskogpredstavljanjaputemstalnihdiplomatskihmisija. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
18. Pravo na reprezentaciju, odnosno pravo na međunarodni saobraćaj -Priznanjem nezavisnosti, formulisanim u čl. 26. Ugovora, Crna Gora je postala nosilac svih osnovnih prava. - Dilema u vezi s prethodnim jeste: u kojoj mjeri su stipulacije koje je Berlinskim ugovorom dobila Austro-Ugarska na račun Crne Gore, a koje ostvarenom priznanju daju karakter uslovnog priznanja, uticale na realizaciju njenog prava na međunarodni saobraćaj, odnosno na uspostavljanje diplomatskih i konzularnih odnosa s drugim državama. Pitanje se može postaviti u vezi sa pravom pružanja konzularne zaštite crnogorskoj trgovačkoj i pomorskoj zastavi koje je dato Austro-Ugarskoj. Što se, pak, diplomatskih veza tiče, jasno je da "uslovno priznanje" na njih nije imalo uticaja. - Prava iz oblasti konzularnog zastupanja u pomorskom saobraćaju data su Austro-Ugarskoj. To, međutim, u principu nije sprječavalo Crnu Goru da u svim mjestima gdje to nađe za potrebno otvori svoja konzularna predstavništva. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU
MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU 19. Konzularniposloviposlije 1878. -NeposrednoposticanjunezavisnostiCrna Gora, s obziromnaveličinusvojetrgovačkeflote, razvijenostpomorskeprivredeiukupanobimodnosasasvijetom, nijeimalapotrebuzavećimbrojemkonzularnihusluga, odnosnokonzulata u inostranstvu. -Presjekistorijskograzvojaoveslužbe, bilonanivoupočasnihiliplaćenihkonzularnihpredstavnika, govori o njihovojvećojbrojnojzastupljenostinakon 1908, odnosno 1909. kada je Crna Gora poslijeaneksionekrizeaboliralačl. 29. Berlinskogugovora. - Zasadajošnijedovoljnoistražena praksakoja se tičestepena u kom je Austro-Ugarskarealizovalapravasadržana u čl. 29. Berlinskogugovora.