1 / 20

REHABILITACIJA I RESOCIJALIZACIJA OVISNIKA KOJI SU U IZVANBOLNIČKOM LIJEČENJU

REHABILITACIJA I RESOCIJALIZACIJA OVISNIKA KOJI SU U IZVANBOLNIČKOM LIJEČENJU MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA. Zagreb, studeni 2007. Ljepota Resi Vrlinu.

carrie
Download Presentation

REHABILITACIJA I RESOCIJALIZACIJA OVISNIKA KOJI SU U IZVANBOLNIČKOM LIJEČENJU

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript


  1. REHABILITACIJA I RESOCIJALIZACIJA OVISNIKA KOJI SU U IZVANBOLNIČKOM LIJEČENJU MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA Zagreb, studeni 2007. Ljepota Resi Vrlinu

  2. Izvanbolničko liječenje ovisnika provodi se u Republici Hrvatskoj u Centrima za prevenciju i vanbolničko liječenje ovisnika odnosno u Službama za prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo županije što je novi naziv Centara zadnjih 3-4 godine.

  3. U Istri se ovisnici vanbolnički liječe • u Centru / Službi za prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Pula • u Centru za prevenciju ovisnosti – ambulanta u Poreču • u Ambulanti za ovisnike u Rovinju.

  4. Ukupan broj evidentiranih korisnika do 31.12.2006. godine je 1910 uglavnom mladih. • Najveći broj korisnika usluga koje se pružaju u Službi su heroinski ovisnici, kojih je bilo 1237 ili 69%, a 426 ili 23% su u evidenciji zbog marihuane, dok je 8% zbog ostalih droga. • Tijekom 2006. godine liječeno je ukupno 659 korisnika, od toga 533 ili 80,9%, a zbog ostalih droga 19,1%. • Najveći postotak liječenih u 2006. godini su iz Istre 91,6%, a ostali su iz drugih županija i inozemstva.

  5. Malo povijesti: U Puli već više od 10 godina... Uređenje i opremanje prostora bilo je na volonterskoj i donatorskoj osnovi...

  6. 2 psihijatra – oba ugovor o dijelu 2 psihologa – 1 zaposleni + 1 ugovor o djelu2 liječnika – 1 opće medicine + 1 epidemiolog – zaposleni1 sociolog – zaposleni2 osobe SSS – zaposleni Stručni tim čine: Ukupno zaposleno 4 VSS i 2 SSS, te 3 ugovora o djelu (po 4 sata mjesečno). Zbog manjka kadra, prevencija se provodi manje, a najveći dio vremena se koristi za liječenje i pomoć ovisnicima i njihovim obiteljima. Tako dnevno imamo od 30-50 ovisnika.

  7. 1. motivacijski programi2. programi smanjenja štete - individualni metadonski i subutex programi - zaštitni preventivni programi (hepatitis, AIDS)3. Drag-free program4. Organizirani terapijsko-edukativni programi U Službi se provode slijedeći programi:

  8. preko programa Službe Uvjeti za uspjeh su: psihološka podrška 1 x tjedno ŽELJA obiteljska pomoć rad (posao, studij, škola) programi u komuni (sva priprema za odlazak obavlja se u Službi) 75-80 % ovisničke populacije doživotni ovisnici (na heptanonu ili subutexu)

  9. Problemi kod zapošljavanja: • veliki postotak nezaposlenih u Republici Hrvatskoj, • stigmatizacija liječenih ovisnika, • loše ili nikakve radne navike ovisnika, • nemotiviranost ovisnika za rad, koji je slabo ili neredovito plaćen • neutemeljena očekivanja ovisnika o brzoj zaradi

  10. Nemogućnosti zapošljavanja: • smanjuju uspjeh vanbolničkog liječenja • preporučamo odlazak u komune (najčešće odbijaju) • nastavak ovisničkog života • vrše kriminalne radnje, što ih odvodi u zatvor • u Pulskom zatvoru 2006. godine 63% zatvorenika bili su ovisnici

  11. Nemogućnost zapošljavanja: smanjuju uspjeh vanbolničkog liječenja preporučamo odlazak u komune (najčešće odbijaju) nastavak ovisničkog života vrše kriminalne radnje, što ih odvodi u zatvor u Pulskom zatvoru 2006. godine 63% zatvorenika bili su ovisnici

  12. Hvalevrijedan dio Projekta je uključivanje najveće skupine ovisnika u vanbolničkom tretmanu - to su ovisnici na supstitucijskoj terapiji, koji: • uzimaju svakodnevno predpisanu terapiju • ne recividiraju • žive u primarnoj ili sekundarnoj obitelji • najčešće nemaju mogućnost zapošljavanja • česti su korisnici mjesečnih socijalnih pomoći, umjesto da rade

  13. Mjesto i uloga Centara / Službi za prevenciju ovisnosti županijskih Zavoda za javno zdravstvo CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PENALNOG SISTEMA ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE SLUŽBI ZA PREVENCIJU OVISNOSTI INSTITUCIJE OBRAZOVANJA POSLODAVCI TERAPIJSKIH ZAJEDNICA UDRUGE NGO IZABRANI LIJEČNICI I SPEC. MED. RADA prehrana novčana pomoć smještaj L I J E Č E N I O V I S N I C I doškolovanje prekvalifikacija zapošljavanje Službe za prevenciju ovisnosti osposobljavanje zapošljavanje samozapošljavanje liječenje supstitucijska terapija

  14. Svi iz ciljane grupe (nakon komune, zatvora ili oni koji se u Službi liječe) moraju redovito dolaziti u Službu zbog psihosocijalnog tretmana, te kontrole apstinencije. Prvi dolazak u Službu sa pismenom obavijesti (koliko je i gdje bio, na kakvom je bio tretmanu, koje lijekove uzima, za što je motiviran - zapošljavanje ili obrazovanje, i.t.d.).

  15. Zavod za zapošljavanje brine o doškolovanju, prekvalifikaciji i zapošljavanju ... Centri za socijalnu skrb trebaju pomoći kod pronalaženja načina i mogućnosti prehrane i smještaja ... Samo sit ovisnik i koji ima gdje stanovati, može dalje planirati doškolovanje, prekvalifikaciju pa i zapošljavanje ...

  16. Naš dosadašnji rad i iskustvo. CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB POSLODAVCI PENALNOG SISTEMA IZABRANI LIJEČNICI I SPEC. MED. RADA SLUŽBI ZA PREVENCIJU OVISNOSTI TERAPIJSKIH ZAJEDNICA UDRUGE “UZPIRO” GRADSKA RADIONICA učenjezidnog slikarstva (4 osobe) tečaj računalstva (3 osobe) jednokratna pomoć 2 do 3 osobe L I J E Č E N I O V I S N I C I 5-10 osoba na supstitucijskoj terapiji Službe za prevenciju ovisnosti ? Veliki projekt resocijalizacije u Valturi INSTITUT - odlaze u zatvor - naručuju ih da se jave - sklapaju ugovor i traže zaposlenje - druže se sa otpuštenim ovisnicima

  17. I dok smo do sada mukotrpno i za manji broj korisnika pokušavali i ostvarivali cilj preko Udruga, uključivanje institucije (Zavoda za zapošljavanje, Centra za socijalnu skrb itd.) prema Projektu, znatno će olakšati resocijalizaciju liječenih ovisnika, ovaj tako važan završni segment u liječenju ovisnika. Najvažnija je suradnja, povezanost i brzina prihvata i pružanje pomoći motiviranim ovisnicima, svih institucija kao i nadzor nad održavanjem apstinencije odnosno pridržavanja propisanog liječenja. Trebalo bi dogovoriti što se događa, ako se ovisnik toga ne pridržava. Izvještavanje o provedbi resocijalizacije trebalo bi ići sa jednog mjesta (Centar za socijalnu skrb), a ne kako se u Projektu predlaže (sve institucije i Udruge).

  18. Umjesto zaključka 1. SLUČAJ Ovisnik Ž.R., 30 godina, vratio se iz zatvora nakon 4,5 godina. Nakon 2 dana došao u Službu, gladan je, nema gdje stanovati, ima liječnika , nema zdravstveno. Inače je prognanik iz Vukovara. Nema oca, nestao za vrijeme rata u Vukovaru. Ima majku i sestru koje „neće da čuju za mene, nakon svega što sam im učinio“. Telefonski nazvala institucije, u jednoj je naručen za 9 dana da ispune obrazac, a u drugoj nema odgovorne za taj projekt – na g.o. Sakupili smo nešto novaca u Službi da ga nahranimo, dobio je za participaciju za podignuti Subutex te je započeo „lov na majku“, koju sam dugo vremena molila i na kraju je pristala da će mu platiti (ali ne puno) za jedan mjesec stan, uz uvjet da kćerka ne dozna za taj čin. Mi pronalazimo, srećom po vezi, jednu sobu u samačkom domu (Centar za socijalnu skrb nema saznanja da li imaju mjesta), uplaćujemo 860,00 kn koje nam je majka vratila nakon 14 dana uz urgenciju. Iz Službe smo mu dali plahte, ručnike i televiziju te neko posuđe i nekoliko dana ga hranimo dok nije dobio jednokratnu pomoć u hrani odnosno dok nismo izmolili da ga majka povremeno primi na kuhani obrok. Iz Službe je telefonirao i tražio posao, kojeg je i našao. Za nastavak brige o njemu (materijalno i socijalno) angažirali smo Udrugu „Institut“ i „Gradsku radionicu“. Inače nadaren za slikanje.

  19. Umjesto zaključka 2. SLUČAJ S.T., 31 godinu, dolazi po kiši, sa tetom i svim stvarima iz zatvora – gdje je bio 2,5 godine, direktno u Službu. Prema kartonu, zadnji put bio u Službi 2005. godine u pratnji policije, kad je izjavio „Bolje mi je biti u zatvoru nego vani. Tamo imam sve, vani ništa.“ Osim tete (74 godine stara, došla na dan izlaska iz zatvora iz Niša, da ga dočeka) nema nikoga. Majka umrla kad je imao 10 godina, od tada je sa bratom bio po domovima, jer je otac bio alkoholičar. Poginuo mu je i brat (pao tramvaj na njega u Zagrebu), a otac umro. Nema nikog na svijetu, osim ove tete, koja može ostati par dana u Puli i vraća se u Srbiju. Povela bi i njega, ali boji se jer se tamo ne može zaposliti. Voljna mu je pomoći i materijalno – za stan i hranu za jedan mjesec. S.T. nema niti jedan dokument iako je od prve godine u Puli, niti stan, nema zdravstveno, niti liječnika, a uzima terapiju propisanu iz zatvora. U ustanovama, telefonski, ne mogu naći zadužene osobe za Projekt. Iz Službe se traži stan prema oglasima, a kako ga nije bilo prespavao kod majke jednog zatvorenika ovisnika dvije noći. Javili Udruzi „Institut“ koji će se zajedno s nama pobrinuti za smještaj i ostale potrebe. Nadaren za pisanje (zatvorske novine).

  20. Što manje administracije a što više konkretne pomoći ovisnicima u skladu sa Projektom. Imamo li snage, kadrovski i financijski, i volje da sve Institucije odrađuju svoj dio obaveza i posla u skladu sa Projektom ???

More Related