Zagreb, 10.4.2014. Radenko Udovičić

1. KAKO KORISTITI MEDIJSKE KANALE ZA PROMOCIJU ROMSKIH INTERESA I POTREBAASPEKTI POKRIVANJA ROMSKE PROBLEMATIKE U MEDIJIMA Zagreb, 10.4.2014. Radenko Udovičić

2. Mediji i ideal odnosa prema romskoj nacionalnoj manjini Trebaju da: p o d s t i č u pozitivan odnos građana prema različitostima i senzibiliziraju javnosti za djelotvorno rješavanje problema romske populacije, p o m a ž u uključivanju Roma u društveni život, ohrabruju i podržiavaju u osposobljavanju za rad, za uživanje njihovih građanskih prava i izvršavanje građanskih obaveza, o m o g u ć a v a j u da se kreativno ispoljavaju u programima na bazi svoje tradicije, običaja, kulture i jezika i pružaju podršku u očuvanju i razvijanju takvih interesa i prava.

3. Načini zastupljenosti u medijima Mediji nacionalnih manjina (romski mediji – na romskom jeziku, zvaničnom jeziku ili dvojezični) Specijalni programi u radio i TV medijima (na romskom jeziku, zvaničnom jeziku ili dvojezični) Puna zastupljnost romske problematike u u informativnim, obrazovnim i kulturnim rubrikama (tematski i kadrovski)

4. Tradicionalni i novi mediji • NOVINE • Dnevni listovi (Najčešće informativno-politički koji u faktografskim formama pokrivaju dnevne događaje. Ideal – veća zastupljenost tema koji tretiraju romsku populaciju) • Tjedni i periodični listovi (Šire i analitičnije pokrivanje događaja koji su obilježili vremenski međuprostor. Ideal – objasniti romske probleme, senzibilizirati većinsku javnost) • Specijalistički ili tematski listovi (Izvještavaju o raznim aspektima društvenog interesa, pa tako i etničkom, u ovom slučaju romskom. Ideal – informisati na vlastitom jeziku ciljnu grupu, posvetiti više pažnje „samima sebi“)

5. ELEKTRONSKI MEDIJI (radio i TV) • Vijesti i dnevnici (izvještavanje o događajima u koje su uključeni Romi, pseudo i realno tematiziranje romskih problema) • Intervjui ili debatni programi (direktno problematiziranje, mogučnost dubokog seciranja problema i objašnjavanja, interaktivnost sa publikom u uživo emitiranju) • Muzički sadržaji (doprinos promociji kulture)

6. NEWS INTERNET STRANICE (multimedijalnost) • Sve uloge u forme navedene kod pisanih i elektronskih medija • Interaktivnost (mogučnost da čitaoci sajtova daju komentare na posatavljene sadržaje kao i linkove za dodatne informacije na internetu) • Idealna kombinacija: tekst o događaju, fotografije, video snimak, linkovi koji povezaju sa srodnom tematikom, komentari čitalaca

7. DRUŠTVENE MREŽE • Neograničena sloboda kreiranja sadržaja: potrebna izuzetna odgovornost • Postavljanje različitih multimedijalnih sadržaja dostupnih svim prijateljima u mreži; share-ovanje sadržaja, dijeljenje sadržaja drugih medija • Stvaranje interesnih grupa koje razmjenjuju sadržaje ili koordiniraju i organiziraju šire društvene događaje. • Mogućnost besplatne promocije

8. Za mlade internet medij broj 1 Istraživanje Medijskih inicijativa 2012. godine: Uzorak: 50 mladih Roma koji pohađaju ili su završili srednju školu. Koji medij najviše pratite? 1. Internet – 80 % 2. Televizija - 15 % 3. Tematski listovi – 3 % 4. Radio - 2 %

9. Za starije je Radio broj 1 Istraživanje Medijskih inicijativa 2012. godine: Uzorak: 50 Roma preko 30 godina starosti različitih obrazovnih i socijalnih profila 1. Radio 48 % 2. Televizija - 47 % 3. Tematski listovi – 3 % 4. Internet - 2 %

10. Izvori informacija Preporuke: • Činjenice / informacije treba provjeravati, posebno kada se izvještava o temama, poput manjinskih, za koji je potreban poseban senzibilitet i sofisticiraniji pristup, • Izvore informacija potrebno je obavezno navoditi, posebno obratiti pažnju na autore saopštenja, • Kada su u pitanju kompleksnije teme, odnosno kada se izvještava o kompleksnijim problemima, potrebno je problem sagledati iz više uglova, i za svaki od uglova pronaći relevantan izvor.

11. Huškanje i podstrekivanje Preporuke: • Prilikom izvještavanja o romskih problemima izbjegavati upotrebu takvog stila / načina pisanja koji bi mogao izazvati negativne reakcije spram subjekta medijske objave, • Koristiti primjerenu terminologiju, izbjegavati stereotipe i pridjeve / epitetet koji bi mogli izazvati negativan efekat, • Kulturne, nacionalne, etničke, religijske i svake druge vrste različitosti koristiti u funkciji afirmativnog pisanja / izvještavanja, nikako ne praviti razlike na bazi ovih karakteristika koje bi mogle manjinsku grupu predstaviti kao marginalnu, nevažnu i inferiornu, • Elemente koji makar indiciraju govor mržnje treba izbjegavati.

12. Činjenice vs komentari Preporuke: • U faktografskim formama novnarskog izvještavanja, koje su dominirajuće kada je romska tematika u pitanju, trebalo bi izbjegavati upotrebu insinuacija, komentara, iznošenje ličnih stavova, ili stavova koji nisu bazirani na činjeničnom stanju, • Komentatori i autori kolumni u štampanim medijima, koji su po pravilu iskusni i kvalitetni novinari, trebali bi o romskoj zajednici i njenim problemima izvještavati sa posebnim senzibilitetom.

13. Izvještavanje o kriminalu / navođenje etničke pripadnosti Preporuke: • Izbjegavati navođenje nacionalne / etničke pripadnosti Roma (ali i pripadnika drugih nacionalnih grupa) kada se govori o kriminalnim radnjama, • Izbjegavati navođenje nacionalne / etničke pripadnosti u funkciji činjeničnog potkrepljivanja teksta, ukoliko ona nije u direktnoj vezi sa slučajem o kojem se izvještava, • Izbjegati bombastične i senzacionalističke naslova kod tekstova koji obrađuju kriminalne teme („ROMI PONOVO UKRALI“, „ROM PRODAO DJETE“, „SVIREPO UBISTVO U ROMSKOJ FAMILIJI“, „ROMI PROSE I KAD SPAVAJU“), jer upravo oni doprinose stvaranju i učvršćivanju već postojećih stereotipa, koji na posredan način izazivaju dalju diskriminaciju u društvu i neprihvatanje članova romske zajednice kao ravnopravnih sugrađana.

14. Zaštita djece i maloljetnika Preporuke: • U izvještavanju o Romima, novinari štampanih medija, moraju sa posebnim senzibilitetom i pažnjom izvještavati o maloljetnicima romske nacionalnosti, a to znači, prije svega, zaštititi njihov integritet i poštovati njihova zakonski regulirana prava, • Kada se izvještava o kriminalnim radnjama u kojima su maloljetnici bilo žrtve, bilo počinioci, njihov identitet ne smije biti otkriven, i uz navođenje inicijala i eventualno godina, novinari ne bi smjeli davati niti jednu dodatnu informaciju koja bi čitaoce mogla navesti na pravi identitet maloljetnog romskog lica, • Treba pažljivo birati fotografije i mjesto stereotipnih slika na kojima romska djeca spavaju i „rade“ na ulici, prose, trebalo bi više prostora ostaviti za fotografije na kojima dominiraju pozitivne stvari – dječji osmjesi, romska djeca u igri ili u školi sa svojim vršnjacima ne-Romima, fotografije uspješnih mladih Roma, sportista, NVO aktivista, dobrih učenika, studenata, itd.

16. Tekst je iz lista SAN 12.9.2009. • Nadnaslov, naslov i potpis fotografije tendeciozan, kod građana stvara utisak da Romi ugrožavaju i njihovu matreijalnu egzistenciju odnosno gutaju njihove pare kroz poreske dadžbine • Međunaslov “Maksimove maksime” stvara negativan odnos prema Maksimu Stanišiću, nacionalnom koordinatoru za Rome čime se derogira njegovo objašnjenje državne politike prema Romima i provedbe Akcionih planova.

18. Tekst je iz lista Fokus 3.3.2009. • Ugao (pristup) tekstu je u funkciji dnevne politike. • Problemi Roma u RS su prije svega oslikani kroz nesuglasje sa udruženjima iz Federacije BiH, a ne kroz probleme zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja, zdravstva... • Efekti pomoći Vlade RS Romima, koji su značajni, na ovaj način se u percepciji čitalaca derogiraju • Ovakvom pristupu novinara (lista) značajno doprinosi i sam sagovornik