Psihološka pomoć u uvjetima kriza i prirodnih katastrofa

1. Psihološka pomoć u uvjetima kriza i prirodnih katastrofa Prof.dr.sc. Dean Ajduković Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Zagreb

2. Sadržaj predavanja • Katastrofe i kriza kao psihičko stanje • Psihološka pomoć u i nakon katastrofa • Specifičnosti kriznih događaja u spasiteljskom poslu

3. Katastrofe i kriza kao psihičko stanje

4. Psihološke karakteristike katastrofe • Događaj je iznenadan i/ili rijedak  ljudi su psihološki i organizacijski nepripremljeni • Katastrofe su visoko stresne ili traumatizirajuće za pojedinca, obitelj ili skupinu ljudi  pogođena je zajednica koja inače pomaže pojedincu u krizi

5. Kritični događaj i kriza • Događaj koji izaziva (pokreće) reakcije koje se mogu javiti za vrijeme njega i kao odgođene • Isti događaj će kod nekih ljudi izazvati psihološku krizu, a kod nekih ne

6. Što je psihološka kriza? Kriza je psihičko stanje uzrokovano događajem poslije kojeg uobičajeni mehanizmi suočavanja s problemima nisu efikasni

7. Psihološke karakteristike krize • Osjećaj ugroženosti zbog mogućeg ili stvarnog gubitka osoba, dobara ili vrijednosti važnih za pojedinca • Osjećaj gubitka kontrole • Izrazito snažan osjećaj ranjivosti • Osjećaj da krizu ne mogu svladati bez tuđe pomoći

8. Psihološke karakteristike krize • Jake emocije straha, tuge, bespomoćnosti, tjeskobe • Misaona dezorganizacija  izmijenjena percepcija, pogreške u zaključivanju, teško donošenje odluka, slaba koncentracije, zaboravljanje • Emocionalne i misaone reakcije dovode do dezorganizacije ponašanja  besmislene radnje, tjelesni nemir, teškoće spavanja, nagle promjene odluka ili blokada ponašanja

9. Trajanje psihološke krize • Do uspješnog ili neuspješnog razrješenja u prosjeku dolazi nakon 4 do 6 tjedana • U kriznom stanju osoba je otvorena za psihološke intervencije, jer su uobičajeni mehanizmi obrane oslabljeni, a ustaljeni načini rješavanja teškoća neuspješni

10. Psihološka pomoć za vrijeme i nakon katastrofa

11. Što je prva psihološka pomoć? • Prvenstveno preventivni postupak  spriječiti pogoršanje, pojave težih i dugotrajnijih posljedica • Obuhvaća emocionalnu i praktičnu pomoć - od osiguravanja neposredne udobnosti i praktične pomoći, do psihološke podrške i intervencija stručnjaka za mentalno zdravlje. • Budući da pojedinci dobivaju znatnu podršku od obitelji, prijatelja, svrha je bilo kojeg profesionalnog djelovanja ovo nadopuniti.

12. Specifičnosti psihološke pomoći • Ograničeni ciljevi – sprečavanje nepovoljnih posljedica (uspostavljanje emocionalne ravnoteže, razumijevanje svojih trenutnih teškoća, povratak osjećaja kontrole) • Brzina – što neposrednije nakon događaja • Vremenski usmjerene – a) prvi tjedan, b) prvi mjesec, c) 1-3 mjeseca, d) više od 3 mjeseca nakon katastrofe • Proaktivnost i prilagodljivost stručnjaka koji provode intervenciju

13. Krugovi ranjivosti

14. Primjeri psihosocijalne pomoći • Obavještavanje ljudi o dostupnoj psihosocijalnoj pomoći kroz tisak, TV, radio i internet • Otvaranje telefonske linije za emocionalnu podršku i internet stranice za psihosocijalna pitanja • Slušanje iskaza ljudi o događaju i pomoć u uobličavanju iskustva nesreće • Podučavanje o reakcijama na traumu i promicanje samopomoći (psihoedukacija) • Senzibiliziranje zdravstvenog, socijalnog i obrazovnog osoblja za moguće psihopatološke posljedice

15. Primjeri psihosocijalne pomoći • Identificiranje pojedinaca s psihosocijalnim teškoćama, procjena njihove potrebe za profesionalnom intervencijom i efikasno upućivanje po pomoć • Psihološko savjetovanje i tretman utemeljen na dokazima za ljude sa specifičnim potrebama • Održavanje proaktivnog kontakta s unesrećenima i njihovim obiteljima • Razvijanje lokalnih kapaciteta za kratkotrajne i dugoročne psihosocijalne usluge

16. Visoko ranjive grupe Ranjive grupe poslije nesreće uključuju pojedince koji u većoj mjeri ovise o drugim ljudima (obitelji, zajednici ili stručnoj podršci), a njihove potrebe mogu biti zapostavljene tijekom i neposredno nakon velike nesreće • djeca i mladi kojima je potrebna veća podrška i pažnja tijekom i neposredno nakon katastrofe • starije osobe, trudnice i jednoroditeljske obitelji, kronično bolesne osobe i ljudi s posebnim režimom prehrane

17. Specifičnosti kriznih događaja u spasiteljskom poslu

18. Psihosocijalna skrb za osoblje spasilačkih službi • Rad u katastrofama stavlja ogroman pritisak na pružatelje pomoći • Zbog velike količine posla, teških uvjeta rada i izloženosti velikom broju uznemirenih korisnika, potrebno je planirati postupke koji će pomoći u sprječavanju profesionalnog sagorijevanja i posredne traumatizacije

19. Što činiti kada su spasitelji izloženi kriznim događajima? • Odgovornost je svake organizacije koja skrbi za ljude u nevolji, da skrbi i za vlastito osoblje • Unaprijed planirati primjerene psihološke intervencije • Ciljevi: • spriječiti pogoršanje psihičkog stanja spasitelja • ublažiti i smanjiti dugoročnije psihičke, socijalne i tjelesne posljedice • ubrzati oporavak i uspostavljanje uobičajene razine funkcioniranja

20. Specifični postupci za spasilačke službe • Redovite smjene kako pojedinci ne bi radili prekomjerno dugo • Tehnički debrifing poslije završetka smjene • Savjetovanje s kolegama i vanjskim savjetnicima, tehnike za razvijanje podrške i zajedništva u timu • Rasterećenje (“defusing”) • Demobilizacija • Sažeta psihološka integracija traume • Psihološko savjetovanje • Praćenje i pružanje podrške po potrebi • Dostupnost do profesionalnih psiholoških tretmana

21. Europske smjernice za psihosocijalno postupanje u katastrofama (2009) • Definiraju uloge, odgovornosti i zajedničke planove javnih službi za pružanje psihosocijalne skrbi nakon katastrofa. • Služe planiranju pružanja psihosocijalne skrbi za područja sa stanovništvom između 250,000 i 500,000 ljudi. • Šest odjeljaka koji pokrivaju: 1. Planiranje, pripremanje i rukovođenje 2. Opće komponente psihosocijalnog postupanja 3. Specifično postupanje unutar 1. tjedna 4. Specifično postupanje unutar 1. mjeseca 5. Specifično postupanje 1-3 mjeseca nakon katastrofe 6. Specifično postupanje nakon 3 mjeseca

22. Hvala, to je sve