Radionice – I. Rijeka, 4. 11. 2003.

1. Radionice – I. Rijeka, 4. 11. 2003. Istraživanja o korisnicima i korištenju Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

2. polazišta • “Među pitanjima koja knjižničari imaju dužnost postaviti i pokušati na njih odgovoriti jesu: efektivnost knjižnice, uključujući izbor i prikladnost knjižnične građe, priroda zbirki u relaciji s potrebama korisnika, upotreba i ne upotreba knjižnične građe i usluga od strane korisnika i potencijalnih korisnika, efektivnost pohrane i upotrebe informacija u knjižnici i zadovoljstvo odnosno nezadovoljstvo korisnika knjižnicom. Sva ova pitanja usko su povezana s ulogom knjižnice kao socijalne, edukacijske i informacijske institucije, dakle s prirodom knjižnice i njezinim utjecajem na zajednicu” • (Busha,Harter, 1980) Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

3. definicije istraživanja • istraživanje je svako unaprijed smišljeno ispitivanje – svako istraživanje koje teži unapređenju znanja o određenoj temi • istraživanje je postupak koji ima jasno određene parametre • ciljevi istraživanja • otkrivanje ili stvaranje znanja ili izgradnja teorije • provjeravanje, potrvrđivanje, revizija znanja i teorija i / ili • istraživanje problema u svrhu odlučivanja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

4. istraživanje uključuje sljedeće aktivnosti • identifikaciju problema • pretraživanje literature da se problem dimenzionira, postavi logičan teorijski okvir, postave jasni ciljevi • prihvaćanje odgovarajućih postupaka • nacrt istraživanja i metodologija • prikupljanje podataka • analizu podataka • predstavljanje rezultata i preporuke za daljnja istraživanja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

5. tipologija znanstvenih istraživanja • Podsjetnik! • fundamentalna ili temeljna (neusmjerena i usmjerena) • primijenjena istraživanja • razvojna istraživanja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

6. fundamentalna istraživanja • teorijski ili eksperimentalni radovi cilj kojih je dolaženje do novih spoznaja i generiranje novih znanja • fundamentalna neusmjerena – mislioci • funamentalna usmjerena – nisu ili ne moraju odmah biti primjenjiva Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

7. fundamentalna – nastavak … • Nobelov komitet: ništa nije praktičnije od fundamentalnih istraživanja krajnje rezultate kojih nitko ne može predvidjeti!! • nemaju tržišnu vrijednost u obliku gotovih proizvoda • objavljuju se kao znanstveni radovi • neposredno se izmjenjuju između zainteresiranih Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

8. fundamentalna usmjerena istraživanja u knjižničarstvu • provjerava se teorija  mogu rezultirati njenom promjenom • “teorija se provjerava ne tako što se pokazuje da je neoboriva, već tako da se dobro koristi” Kaplan Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

9. primijenjena istraživanja • izvorni radovi ostvareni poradi stjecanja novih znanja • usmjerena prije svega prema nekom određenom cilju, neposrednoj primjeni ili rješenju • oslanjaju se na rezultate fundamentalnih istraživanja • omogućuju operacionalizaciju ideja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

10. u knjižničarstvu • primijenjena istraživanja, usmjerena na rješavanje određenog problema, knjižničari često koriste kao pomoć za donašanje odluka • nužno ne pridonose izgradnji teorije i često isključuju širi kontekst Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

11. razvojna istraživanja • sustavna istraživanja poradi započinjanja proizvodnje nekih novih materijala, proizvoda i uređaja, uvođenja novih postupaka, sustava i znatnog poboljšanja postojeće proizvodnje, sustava i sl. • rezultat: modeli ili prototipovi Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

12. distinkcije tipova istraživanja • nisu uvijek stroge i jasne • temeljna istraživanja mogu nekad biti vrlo praktična, jer • “takva istraživanja vode rješavanju problema ljudskog roda” Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

13. primjeri korištenih termina • npr. postavljanje pokusa – u odnosu na hipotezu koju želimo potvrditi • hipoteza, međutim, nije početak našega razmišljanja o problemu – do hipoteze dolazimo dedukcijom iz neke opće teorije o području kojim se bavimo, koje nas zanima • od općeg prema pojedinačnome – ne provjerava se teorija izravno, već njezine posljedice Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

14. teorija • usklađen sustav općih pretpostavki koji omogućuje objašnjenje brojnih pojedinačnih pretpostavki – objašnjavajući mnoštvo pojedinačnih pretpostavki, opisuje se dovoljno značajan dio zbiljskoga svijeta ... • teorija – ustvari ona hipoteza koja je ‘preživjela’ brojne provjere • podteorije – ne moraju nužno biti sukladne – znanstvene teorije nisu dovršeni, zatvoreni sustavi ... Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

15. hipoteza • valjana hipoteza – nema mjesta protuslovlju između općih pretpostavki i raspoloživih podataka • ako rezultati pokusa opovrgnu hipotezu – upitna je sama teorija! • ako rezultati potvrde teoriju – ne znači da je time teorija ispravna Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

16. faze istraživanja • definiranje problema i ciljeva istraživanja • ispitivanje literature • postavljanje hipoteze • određivanje izvora podataka i odabir metode • prikupljanje podataka • analiza podataka i interpretacija rezultata • sastavljanje izvještaja • preispitivanje polazišnih hipoteza Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

17. što istražujemo? – na primjer: • potrebe za literaturom naših korisnika • informacijske potrebe članova zajednice koju knjižnica opslužuje • zadovoljstvo fondom knjižnice • stupanj pokrivenosti literature za nastavu • stupanj zastupljenosti literature prema predmetima/područjima • stupanj zadovoljstva ponuđenim uslugama • stupanj zadovoljstva pruženim uslugama ... Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

18. zadaća br. 1: • kako biste pristupili istraživanju u kojemu je glavna tema zadovoljstvo Vaših korisnika pruženim uslugama (općenito): • koja biste pitanja postavili u odnosu na opće podatke o korisnicima • zamislite da istražujete stupanj zadovoljstva učenika i nastavnika u: • Vašoj školskoj knjižnici Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

19. zadaća br.2: • Kako biste pristupili istraživanju o potrebama korisnika Vaše knjižnice za nastavnom literaturom? • Kako biste odredili uzorak? • Što bi Vam predstavljalo oslonac u radu? • Koju biste metodu odabrali? • Koga biste angažirali da provede istraživanje? Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

20. Zadaća br. 3: • Kako biste pristupili istraživanju o potrebama korisnika Vaše knjižnice za informacijama? • Kako biste odredili uzorak? • Što bi Vam predstavljalo oslonac u radu? • Koju biste metodu odabrali? • Koga biste angažirali da provede istraživanje? Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

21. metode istraživanja • anketiranje • intervju • analiza sadržaja • analiza slučaja (case study) • simulacijski modeli • promatranje • eksperiment Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

22. istraživanje metoda ankete Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

23. anketa... • najčešće korištena metoda u istraživanjima korisnika • dva su osnovna momenta ključna za provedbu ankete: • uzorak i • dizajn upitnika • upitnik i koncept istraživanja radite u suradnji s profesionalcima (sociolozima i psiholozima)!!! Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

24. anketa – nastavak ... • najčešće korištena metoda u društvenim znanostima • u osnovi upitnik predstavlja obrazac s određenim brojem pitanja na koja ispitanik odgovara sam ili uz pomoć anketara Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

25. anketa – nastavak … • pretpostavka – ispitanicikoji odgovaraju na pitanja odabrani su na način da rezultate možemo generalizirati na cjelokupnu populaciju • metoda kojom se s relativno (u odnosu na cjelokupnu populaciju) malim brojem odgovora saznaju mišljenja i stavovi grupe ljudi prezentirane uzorkom Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

26. uzorak • zahvatiti cijelu populaciju najčešće nije uopće moguće, a ako je i moguće financijski troškovi dovode isplativost takvog projekta u pitanje • pravilnim odabirom uzorka, međutim, moguće je često i s manje od 10% populacije dobiti raspored obilježja bitnih za istraživanje koja su dovoljno slična da se rezultati istraživanja na tom uzorku mogu poopćiti na cijelu populaciju Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

27. odabir uzorka • osnovna zamisao kod odabiranja i upotrebe uzorka počiva na sljedećem: • utvrđena je potreba da se nešto sazna o određenom broju pojava ili osoba • istražuju se neke jedinice ili elementi te skupine • na osnovi utvrđenih podataka o dijelu ispitane mase zaključujemo za čitavu masu ili skup Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

28. odabir uzorka - nastavak • načini odabira uzorka mogu biti različiti • svrstavaju se u dvije osnovne skupine: • oni bazirani na vjerojatnosti i • ostali Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

29. uzorak - vjerojatnost kao polazište • koristi činjenicu kako će za svako obilježje populacije vjerojatnost da bude odabrana u uzorku biti proporcionalna njenoj učestalosti pojavljivanja u populaciji • u takvu slučaju, što je uzorak veći, to će njegove karakteristike biti sličnije populaciji, s time da se sličnost koja će statistički zadovoljiti potrebe istraživanja postiže vrlo brzo i na relativno malom postotku ukupne populacije. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

30. uzorak – nastavak... • što je populacija homogenija, to će biti potreban manji uzorak za zadovoljenje statističkih kriterija • statističke procedure nemaju smisla ako se rade na broju jedinica manjem od 30!!! • pri određivanju uzorka ni jedno obilježje populacije koje želimo izdvojiti i koristiti u istraživanju ne smije biti zastupljeno s manje od trideset ispitanika jer nećemo moći izvoditi zaključke Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

31. uzorak – nastavak... • odabiranje na osnovi vjerojatnosti ima veliku prednost u istraživanjima jer jedino dopušta strogo matematičkim načinom određivati reprezentativnost Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

32. ostali uzorci • imaju neke druge prednosti: • npr. bolje prilagođavanje uvjetima ispitivanja • veća ekonomičnost u pogledu troškova • počivaju na pretpostavci: • reprezentativnost uzorka nije važna ili • populacija koja se istražuje dovoljno je poznata, te je njezinu strukturu moguće opisati Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

33. kvotni uzorak • istraživač sam kreira uzorak pri čemu dovoljno poznaje obilježja populacije kako bi se ona koja su važna za istraživanje, mogla reproducirati u onom omjeru u kojemu se pojavljuju u cjelokupnoj populaciji. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

34. kvotni uzorak – nastavak... • slučajevi kada reprezentativnost nije važna mogu biti npr.: • pilot ankete gdje je dopušten puno viši stupanj pogreške (prigodni uzorak) ili • kada se ispituju razlike između strogo odvojenih obilježja populacije, pri čemu generaliziranje na cijelu populaciju nije potrebno (namjerni uzorak) • utom slučaju grupe mogu biti jednako velike bez obzira što su u stvarnoj populaciju različite veličine Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

35. upitnik – oblikovanje • prvo pitanje: • kako će ispitanici ispunjavati upitnik • velika je razlika između upitnika koji ispitanici ispunjavaju sami i upitnika koji ispunjava uvježbani anketar u kontaktu s ispitanikom Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

36. upitnik – nastavak… • ako ispunjavaju sami: • veliku pozornost treba posvetiti samom izgledu upitnika • jedan od najvećih problema s upitnicima koje ispitanici sami ispunjavaju stupanj je povrata upitnika i kvaliteta odgovora • kada anketar postavlja pitanja i vodi ispitanika kroz anketu, on ujedno obavlja kontrolu kvalitete odgovora Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

37. upitnik – nastavak... • glavni način izbjegavanja tih problema je u formulaciji samih pitanja i dizajnu cijelog upitnika • elementi o kojima treba najviše voditi računa su sljedeći: • grafički dizajn, • količina pitanja, • jezik, • dobar uvod i • izbjegavanje društveno neprihvatljivih pitanja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

38. upitnik – grafički dizajn • sama privlačnost izgleda upitnika može utjecati na količinu povrata ispunjenih upitnika • dobrim grafičkim oblikovanjem može se osigurati bolje snalaženje pri ispunjavanju upitnika Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

39. upitnik – količina pitanja • prevelik upitnik može u početku odvratiti ispitanike od ispunjavanja, zbog količine potrebnog vremena za ispunjavanje • često se već samim grafičkim oblikovanjem može upitnik učiniti naizgled manje obimnim Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

40. upitnik – jezik • pravopis, gramatika, ali • jezičnu formulaciju pitanja treba prilagoditi ispitivanoj populaciji • npr., kod pitanja vezanih uz informatičku tehnologiju, informatički žargon će često biti razumljiviji od književnih izraza koji još nisu ušli u jezičnu praksu Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

41. upitnik – uvodne napomene • svaka anketa bi morala sadržavati uvod • svrha: pojašnjava ispitanicima zašto se anketa provodi i koji je njen cilj, naravno u okviru onoga koliko ispitanici smiju znati o istraživanju unaprijed, a da to znanje ne utječe na njihove odgovore • uvod treba biti što kraći i dobro je u njega uključiti osnovne upute za ispunjavanje • pritom valja voditi računa o tome da neće svi ispitanici i pročitati uvod, pa ostatak ankete treba oblikovati tako da je moguće odgovarati i bez uputa iz uvoda Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

42. upitnik – društveno neprihvatljiva pitanja • u pravilu treba izbjegavati pitanja previše osobne prirode i ona koja mogu povrijediti ispitanika • kod ispitanika mogu izazvati otpor, posljedica čega može biti slab odaziv i neistiniti odgovori • ukoliko ispitivani predmet zahtijeva postavljanje takvih pitanja, dobro je formulacijom ublažiti pitanje i/ili naglasiti kako na pitanje nije nužno potrebno odgovoriti • tako se, ako se već ne može osigurati velik odaziv, barem može postići istinitost dobivenih odgovora Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

43. upitnik – oblikovanje pitanja • tzv. zatvorena odnosno strukturirana pitanja • pitanja koja ispitaniku nude određeni broj mogućih odgovora • otvorena, nestrukturirana pitanja • ne nude odgovore već ostavljaju mogućnost ispitaniku da odgovora vlastitim riječima • ostavljaju ispitaniku veću slobodu, ali • generiraju slabiji odaziv i teže ih je analizirati jer ih je potrebno naknadno, u analizi, svrstati u kategorije • to zahtijeva puno više vremena, a i odgovori nisu uvijek jednoznačni što otežava svrstavanje u kategorije Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

44. upitnik – strukturirana pitanja • sa sobom nose predviđene odgovore • sa stajališta analize takva su pitanja puno jednostavnija i preciznija, te omogućavaju dublju statističku analiz • svakom predviđenom odgovoru unaprijed se dodaje brojčani kod • pazi! kod otvorenih pitanja kodiranje se može provesti naknadno, no zbog nemogućnosti kontrole odaziva često nemamo ni kontrolu uzorka, što ograničava upotrebljivost rezultata Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

45. strukturirana – nastavak... • ispitaniku olakšavaju odgovor, no samo pod pretpostavkom da su odgovarajuće postavljena • pitanje mora biti postavljeno tako da ponuđeni odgovori potpuno pokrivaju sve moguće odgovore ispitanika • ukoliko ponuđene opcije ispitaniku nisu dovoljne, ispitanik ili neće odgovoriti ili će odabrati neku od opcija "tek toliko da nešto odgovori“ • uprvom slučaju opada odaziv, a u drugom kvaliteta odgovora Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

46. strukturirana – nastavak... • kad su ponuđeni odgovori neovisni, može se ispitaniku ostaviti mogućnost odabira više od jedne opcije • u oba slučaja treba, ukoliko to već nije samom formulacijom izraženo, jasno dati do znanja da li je dopušten samo jedan ili više odgovora • u slučaju kada je dopušteno više odgovora, pri obradi rezultata svaka opcija predstavlja zasebnu varijablu, odnosno tretira se kao zasebno pitanje. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

47. strukturirana – nastavak... • jedna od velikih prednosti tih pitanja: • mogu sadržavati velik broj raznih nijansi u mišljenjima i stavovima tako da dopuštaju točniju i objektivniju klasifikaciju ljudi s obzirom na njihove stavove • strukturirana se pitanja u pravilu koriste kada se mogu predvidjeti svi mogući odgovori, a nestrukturirana kada precizan odgovor nije moguć ili su predviđene varijacije odgovora prevelike, da bi se obuhvatile jednim kratkim nizom potencijalnih odgovora Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

48. pitanja – smisao • svi ispitanici moraju shvatiti konkretno pitanje na isti način • npr., ukoliko imamo uzorak šarolikog obrazovnog statusa poželjno je prilagoditi jezičnu formulaciju, pogotovo u slučaju stručnih izraza  Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

49. upitnik – stereotipni odgovori • u svakom društvu postoji niz vrlo ukorijenjenih predrasuda, pa ako se postavljaju pitanja koja pretpostavljaju te predrasude, mogu se očekivati stereotipni odgovori koji su naprosto izraz društvenog konformizma, a ne dubljeg razmišljanja Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.

50. upitnik – neutralnost • pitanja ne smiju biti postavljena na način da sugeriraju odgovor • to je važno ne samo kod formulacije pitanja nego i kod ponuđenih odgovora • primjer: • Smatrate li da je katalog knjižnice jednostavan za korištenje? • a)vrlo jednostavan • b)jednostavan • c)kompliciran • d)vrlo kompliciran Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, 2003.