Metode prikladne za interaktivno učenje i poučavanje GOO-a

1. Metode prikladne za interaktivno učenje i poučavanje GOO-a Nevenka Lončarić Jelačić viša savjetnica za nacionalne programe Agencija za odgoj i obrazovanje

2. Podaci o korištenju inovativnih i tradicionalnih metoda učenja i poučavanja u OŠ i SŠ U istraživanju pod nazivom Znanje, stavovi i politička kultura učenika u Hrvatskoj, koje je proveo Istraživačko obrazovni centar za ljudska prava Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod vodstvom prof.dr.sc. Vedrane Spajić-Vrkaš dobiveni su, između ostalog i podaci o tome koliko sadašnja škola doprinosi stjecanju građanske kompetencije i koliko se uistinu koriste inovativne i interaktivne metode učenja i poučavanja, a koliko klasične metode.

3. Podaci o učestalosti korištenja inovativnih i tradicionalnih metoda u SŠ (Izvor, navedeno istraživanje) Učestalost korištenja na skali od 1 do 5 : Diskusija 2,74 Istraživanje problema u školi ili zajednici(projekt) 2,27 Igranje uloga (simulacija suđenja) 1,93 Predavanje nastavnika 3,39 Debata (grupe “za” i “protiv”) 2,27 Analiza video-materijala (film, DVD) 2,03 Učenje putem interneta 2,11 Pisanje eseja(na temu demokracije) 2,31 Dobrovoljni i humanitarni rad 1,8 Analiza novinskih članaka 2,06

4. Podaci o učestalosti korištenjainovativnih i tradicionalnih metoda u OŠ (Izvor, navedeno istraživanje) Predavanje učitelja 3,62 Timsko istraživanje problema (projekt građanin) 3,27 Kritička analiza teksta 3,22 Otvorena i argumentirana rasprava o nast. temi 3,14 PPT prezentacija s raspravom 2,97 Analiza filma, video-zapisa i sl. 2, 92 Debata (grupe “za” i “protiv”) 2,65 Igranje uloga (situacije u obitelji, školi, iz povijesti i dr.) 2,57 Analiza zakona i propisa, školskih pravilnika 2,52 Volonterski i humanitarni rad 2,37 Susret i razgovor s poznatom osobom 2,16

5. Koliko škola utječe na razvoj građanske kompetencije? (Izvor, navedeno istraživanje) Tumačenje političkih zbivanja na temelju provjerenih informacija 2,9 Samostalno donošenje odluka 3,21 Suradnja s drugima u rješavanju problema 3,07 Prihvaćanje odgovornosti za svoje odluke 3,44 Kritički pristup društvenim zbivanjima 3,25 Shvaćanje da je individualni angažman bitan za društvenu promjenu 3,13 Sudjelovanje u aktivnostima koje doprinose dobrobiti drugih 3,03 Bolje shvaćanje svoje odgovornosti prema školi 3,04 Shvaćanje da je istinit dokaz bitan u iznošenju osobnog stava 3,53

6. Inovativne i interaktivne metode iskustvenog i doživljajnog učenja • metode raznih oblika grupnog rada i razvoja društvenih komunikacijskih vještina • metoda suradničkog učenja • metoda radioničkog učenja • metoda socijalnih projekata u suradnji s roditeljima, građanima, stručnjacima i predstavnicima lokalnih vlasti

7. metoda projektnog rješavanja problema i inovativnosti u prirodoslovnom i tehničkom području u suradnji s razvojnim centrima gospodarskih tvrtki i znanstvenim istraživačkim centrima (s ciljem osnaživanja mladih u pravu na rad, odgovorno gospodarstvo i cjeloživotni razvoj karijere)

8. metoda simuliranih suđenja u suradnji s pravosudnim sustavom (srednje škole), • metoda volonterskog rada, u suradnjis predstavnicima civilnog sektora (NVO volonterski centri, obiteljski centri, Crveni križ, CARITAS) • metoda mirotvornog rada, osposobljavanje učitelja miritelja i učenika miritelja • metoda radionice budućnosti – učenici stječu iskustvo aktivnog i kreativnog učenja, stječu iskustvo osobnog otkrivanja budućnosti

9. Kako ove metode doprinose među predmetnom integriranju Kurikuluma GOO-a? Međupredmetno integriranje tema GOO-a proteže se kroz više predmeta tako da se predmetne teme: • obogaćuju aktivnim metodama učenja i poučavanja, • povezuju s iskustvenim, praktičnim učenjem usmjerenim stvarnom životu, socijalnim komunikacijskim vještinama, stavovima vezanim za upotrebu predmetnih znanja,

10. Tako da predmetna znanja dobivaju svoj nastavak u inovativnim i kreativnim rješenjima s upotrebnom vrijednošću u stvarnom životu, • da pospješuju interdisciplinarno povezivanje apstraktnih predmetnih znanja s pronalaženjem mogućnosti njihove praktične primjene, • da se omogući učenicima kvalitetnije učenje s otkrivanjem i iskušavanjem svojih talenata i sposobnosti, da nauče kako i zašto učiti, • da se omogući stjecanje samopouzdanja i motivacije za daljnje učenje, istraživanje i rješavanje problema

11. Kako pospješiti interdisciplinarno povezivanje odgojno-obraz. procesa? • Potrebna je koordinacija i suradnja među nastavnicima da bi učenici mogli steći u cjelini znanja, vještine i stavove utvrđene u ishodima GOO-a, iako je način njihova stjecanja podijeljen među više nastavnika. • Razvoj građanske kompetencije kod učenika odgovornost je cijele škole a ne samo pojedinih nastavnika.

12. ZAHVALJUJEM NA POZORNOSTI! nevenka.loncaric-jelacic@azoo.hr Dodatne informacije, materijali: www.azoo.hr/programi Opširnije na webu: http://ec.europa.eu/education/index_en.htm http://www.coe.int/T/E/Cultural_Co-operation/education